More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{wp+}}' u '{{HIEpoveznice}}' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Stjepan Pavičić'''-->{{ | <!--'''Stjepan Pavičić'''-->{{HIEpoveznice}} | ||
'''Stjepan Pavičić''' ([[Vinkovci]], 11. VII. [[1887.]] – Zagreb, 7. VI. [[1973.]]), hrvatski jezikoslovac i antropogeograf. Klasičnu gimnaziju završio je u Vinkovcima, a slavistiku i germanistiku studirao u Beču i Zagrebu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1911. Radio je kao srednjoškolski profesor, a od 1933. do 1946. bio je direktor Klasične gimnazije u Zagrebu. Bio je dugogodišnji stalni suradnik u Odboru za narodni život i običaje pri JAZU. | '''Stjepan Pavičić''' ([[Vinkovci]], 11. VII. [[1887.]] – Zagreb, 7. VI. [[1973.]]), hrvatski jezikoslovac i antropogeograf. Klasičnu gimnaziju završio je u Vinkovcima, a slavistiku i germanistiku studirao u Beču i Zagrebu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1911. Radio je kao srednjoškolski profesor, a od 1933. do 1946. bio je direktor Klasične gimnazije u Zagrebu. Bio je dugogodišnji stalni suradnik u Odboru za narodni život i običaje pri JAZU. | ||
Posljednja izmjena od 20. svibanj 2025. u 01:33
 |
Ovaj članak nema HIEpoveznica ili ih ima premalo. Članak treba dopuniti dodavanjem HIEpoveznica na druge pojmove. |
Stjepan Pavičić (Vinkovci, 11. VII. 1887. – Zagreb, 7. VI. 1973.), hrvatski jezikoslovac i antropogeograf. Klasičnu gimnaziju završio je u Vinkovcima, a slavistiku i germanistiku studirao u Beču i Zagrebu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1911. Radio je kao srednjoškolski profesor, a od 1933. do 1946. bio je direktor Klasične gimnazije u Zagrebu. Bio je dugogodišnji stalni suradnik u Odboru za narodni život i običaje pri JAZU.
Objavio je tri knjige o naseljima i govorima: Vukovska župa u razvitku svoga naselja od XIII. do XVIII. stoljeća (1940), Podrijetlo hrvatskih i srpskih naselja i govora u Slavoniji (1953), Seobe i naselja u Lici (1962) te mnogobrojne studije o naseljima u Slavoniji, Moslavini, Lici, Dalmaciji, koje su izvor povijesnih, zemljopisnih, demografskih, toponimijskih i jezičnih podataka. Pavičić je bio suradnik u Hrvatskoj enciklopediji i u Enciklopediji Jugoslavije te jedan od najplodnijih obrađivača Akademijina Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika te obrađivač Matičina Rječnika hrvatskosrpskoga književnog jezika (1967).[1]
Izvori
- ↑ Stjepan Pavičić pristupljeno 19. siječnja 2020.