Drugi rat u Kongu: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 24: | Redak 24: | ||
}} | }} | ||
'''Drugi rat u Kongu''', također poznat i pod nazivom '''Drugi kongoanski rat''', '''Rat za koltan'''<ref name="consultation"> | '''Drugi rat u Kongu''', također poznat i pod nazivom '''Drugi kongoanski rat''', '''Rat za koltan'''<ref name="consultation"> | ||
{{ | {{Citiranje weba | ||
|author=US Government Accounting Office (GAO) | |author=US Government Accounting Office (GAO) | ||
|title=U.N. peacekeeping executive branch consultations with Congress did not fully meet expectations in 1999-2000 | |title=U.N. peacekeeping executive branch consultations with Congress did not fully meet expectations in 1999-2000 | ||
| Redak 49: | Redak 49: | ||
|accessdate=2007-01-22 | |accessdate=2007-01-22 | ||
}}</ref> Zbog sukoba, milijuni ljudi su postali izbjeglice.<ref name="toll"> | }}</ref> Zbog sukoba, milijuni ljudi su postali izbjeglice.<ref name="toll"> | ||
{{ | {{Citiranje weba | ||
|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/war/congo.htm | |url=http://www.globalsecurity.org/military/world/war/congo.htm | ||
|title=Congo Civil War | |title=Congo Civil War | ||
| Redak 70: | Redak 70: | ||
|date=2004-12-10 | |date=2004-12-10 | ||
|publisher=Canadian Broadcasting Corporation | |publisher=Canadian Broadcasting Corporation | ||
}}</ref> Najmanje 3 milijuna ljudi je poginulo dok je oko 3,6 milijuna raseljeno iz svojih domova ili postalo izbjeglicama: 2003., značajan broj izbjeglica iz Konga bilo je u 13 afričkih država, uključujući 150.000 u Tanzaniji, 80.000 u [[Republika Kongo|Republici Kongo]], 60.000 u [[Zambija|Zambiji]], 41.000 u Burundiju, 35.000 u Ruandi, 13.000 u Angoli, 12.000 u Ugandi, 10.000 u Srednjoafričkoj Republici i 9.000 u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]]. Mnogi su zatražili azil u državama zapada.<ref>{{ | }}</ref> Najmanje 3 milijuna ljudi je poginulo dok je oko 3,6 milijuna raseljeno iz svojih domova ili postalo izbjeglicama: 2003., značajan broj izbjeglica iz Konga bilo je u 13 afričkih država, uključujući 150.000 u Tanzaniji, 80.000 u [[Republika Kongo|Republici Kongo]], 60.000 u [[Zambija|Zambiji]], 41.000 u Burundiju, 35.000 u Ruandi, 13.000 u Angoli, 12.000 u Ugandi, 10.000 u Srednjoafričkoj Republici i 9.000 u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]]. Mnogi su zatražili azil u državama zapada.<ref>{{Citiranje weba| url=http://www.unhcr.org/refworld/country,,USCRI,,COD,,40b459370,0.html|publisher=[[UNHCR]]|author=Povjerenstvo Sjedinjenih Američkih Država za izbjeglice i imigrante|title=U.S. Committee for Refugees World Refugee Survey 2004 - Congo-Kinshasa|accessdate=13. srpnja 2012|date=25. svibnja 2004}}</ref> | ||
Sukobi nakon rata motivirani su svjetskom potražnjom minerala kao što su koltan, koji ima bogata nalazišta u Kongu.<ref>Global Witness Report [http://www.globalwitness.org/fwag/ Faced with a gun, what would you do?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100902202713/http://www.globalwitness.org/fwag/ |date=2. rujna 2010. }}</ref> | Sukobi nakon rata motivirani su svjetskom potražnjom minerala kao što su koltan, koji ima bogata nalazišta u Kongu.<ref>Global Witness Report [http://www.globalwitness.org/fwag/ Faced with a gun, what would you do?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100902202713/http://www.globalwitness.org/fwag/ |date=2. rujna 2010. }}</ref> | ||
Inačica od 17. studeni 2021. u 03:16
.svg){kind=small}
Drugi rat u Kongu, također poznat i pod nazivom Drugi kongoanski rat, Rat za koltan[5] i Veliki afrički rat, započeo je u kolovozu 1998. u Demokratskoj Republici Kongo (poznat prije kao Zair), a službeno je završio u srpnju 2003. sa prijelaznom vladom Demokratske Republike Kongo koja je na kraju preuzela vlast, iako sukobi traju i danas.
To je najveći rat u modernoj afričkoj povijesti te je izravno uključio osam afričkih država te 25 naoružanih frakcija. Broj poginulih je nepoznat, no procjene sežu od 3.8 milijuna[6] do 5.4 milijuna osoba(uglavnom od zaraza i neishranjenosti),[7] od čega je 45.000 ljudi umiralo svaki mjesec, čime je to najsmrtonosniji moderni sukob na svijetu nakon kraja Drugog svjetskog rata 1945.[8] Zbog sukoba, milijuni ljudi su postali izbjeglice.[9] "Kongo je u jednom desetljeću izgubio stanovništva koliko ga ima Danska", naveo je George Rupp, predsjednik humanitarne organizacije Međunarodni odbor za spašavanje.[10] Neki pak analitičari smtraju da su te brojke preuveličane ili krivo izračunate te da je stvaran broj mrtvih zapravo ispod tri milijuna ljudi.[2] Usprkos tome, svjetska javnost slabo je upoznata sa ovim ratom.
Kronologija
Nakon genocida u Ruandi, Hutu militanti pobjegli su iz Ruande u Kongo (tada Zair) 1996. te koristili izbjegličke logore kao poligon za napad na Tutsije na području Ruande. Kasnije su se udružili sa oružanim snagama Zaira kako bi napadali kongoanske Tutsije u istočnom Zairu. Kao odgovor na to, Ruanda i Uganda su se udružile i izvršile invaziju Zaira kako bi se borili protiv Hutu militanata i diktatora Mobuta. Pridružili su im se političari Zaira koji su se već davno borili protiv diktature. Mobutu je 1997. napustio državu a vlast je preuzeo Laurent-Désiré Kabila.[1]
Kabila je zahvalio stranim vojskama što su mu pomogli u svrgavanju Mobuta te ih zamolio da se vrate u svoje države. No nije istjerao Hutu militante a Ruanda i Uganda su htjeli kontrolirati svojeg velikog susjeda.[1] Tako su oformile novu frakciju, pod vodstvom Tutsija, koji su se okomili na Kabilu, njihovog prijašnjeg saveznika. Angola, Zimbabve i Namibija su se pridružile sukobu na strani Kabile. Ruanda je htjela eliminirati ili razoružati militante odgovorne za pokolje Tutsija u Ruandi.[11] Nakon smrti Kabile, njegov sin Joseph je preuzeo vlast koji je pozvao na mirovne pregovore. Glavna motivacija raznih frakcija bila je kontrola važnih resursa Konga, kao što su dijamanti, cink, zlato i koltan, jer bi time stigli do oružja, novca i moći, te su se tako međusobno napadali dok bi civili nastradali u njihovim borbama.[12] Najvažniji zlatni rudnici su Mongbwalu (okrug Ituri) i Durba (okrug Haut Uélé)
Uganda je tijekom okupacije sjeveroistočnog Konga oduzela jednu tonu zlata vrijednu 9 milijuna $.[12] Uganda se povukla 2003., a Ruanda godinu dana ranije. No iza sebe su ostavili frakcije, Nacionalistički i integracijski front (FNI) i Unija kongoanskih domoljuba (UPC), koji su nastavili bitke za te resurse. Kako bi ponovno uspostavila iskopavanje zlata, korporacija AngloGold Ashanti je uspostavila vezu sa FNI-jom, odgovornim za ratne zločine, jer su vladali područjem Mongbwalu. Ashantijevo osoblje je dobilo zaštitu i prodaju zlata, a FNI je zauzvrat dobio logističku i financijsku pomoć - čime je samo ojačao i postao još brutalniji prema civilima.[13]
Posljedice
Usprkos kraju rata 2003. te dogovoru sukobljenih strana o stvaranju vlade nacionalnog jedinstva, 1.000 ljudi i dalje umire dnevno u Kongu zbog gladi i bolesti uzrokovanih osiromašenom državom nakon sukoba.[14] Najmanje 3 milijuna ljudi je poginulo dok je oko 3,6 milijuna raseljeno iz svojih domova ili postalo izbjeglicama: 2003., značajan broj izbjeglica iz Konga bilo je u 13 afričkih država, uključujući 150.000 u Tanzaniji, 80.000 u Republici Kongo, 60.000 u Zambiji, 41.000 u Burundiju, 35.000 u Ruandi, 13.000 u Angoli, 12.000 u Ugandi, 10.000 u Srednjoafričkoj Republici i 9.000 u Južnoj Africi. Mnogi su zatražili azil u državama zapada.[15]
Sukobi nakon rata motivirani su svjetskom potražnjom minerala kao što su koltan, koji ima bogata nalazišta u Kongu.[16]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ 2,0 2,1 • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarpublishernije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametarpublishernije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametarpublishernije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑
• Parametar
pagesnije dopušten u klasiweb
• Parametarformatnije dopušten u klasiweb
• Parametarpagenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametarpublishernije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑
• Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarpublishernije dopušten u klasinews - ↑
• Parametar
lastnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametarpublishernije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ Congo Civil War. GlobalSecurity.org 0.
- ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ 12,0 12,1 Human Rights Watch, str. 1
- ↑ Human Rights Watch, str. 2
- ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarpublishernije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ Global Witness Report Faced with a gun, what would you do? (Arhivirano 2. rujna 2010.)
Literatura
ref