More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''St(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Žene u crvenom}} | |||
[[Datoteka:Staka Skenderova.jpg|200px|mini|desno|Staka Skenderova]] | [[Datoteka:Staka Skenderova.jpg|200px|mini|desno|Staka Skenderova]] | ||
'''Staka Skenderova''' ([[Sarajevo]], [[1831.]] - [[Ilidža]], [[Sarajevo]], [[18. svibnja]] [[1891.]]) - [[Srbi|srpska]] [[učitelj]]ica, spisateljica i društvena djelatnica iz [[BIH|Bosne i Hercegovine]]. | '''Staka Skenderova''' ([[Sarajevo]], [[1831.]] - [[Ilidža]], [[Sarajevo]], [[18. svibnja]] [[1891.]]) - [[Srbi|srpska]] [[učitelj]]ica, spisateljica i društvena djelatnica iz [[BIH|Bosne i Hercegovine]]. | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 11:14

Staka Skenderova (Sarajevo, 1831. - Ilidža, Sarajevo, 18. svibnja 1891.) - srpska učiteljica, spisateljica i društvena djelatnica iz Bosne i Hercegovine.
Ona je prva žena, koja je djelovala u javnome i kulturnome prostoru među Srbima u Sarajevu te je 19. listopada 1858. otvorila prvu žensku školu u Sarajevu. Pisala je po ruskim časopisima i pomagala ruskom konzulu Aleksandru Hilferdingu u prikupljanju srpske kulturne baštine. Ona nije bila samo prva žena koja je osnovala žensku školu u Sarajevu i stala za katedru nego i prva žena u Bosni i Hercegovini, koja je objavila svoju knjigu, makar i daleko od zavičaja i na tuđem jeziku.
Staka Skenderova rođena je u Sarajevu 1831. godine, u obitelji, koja je bila porijeklom iz Prijepolja. Staka je rano naučila turski jezik što joj je pomoglo, da lakše prodire sa svojim zahtjevima kod turske uprave. Pismenost je stekla samouka ili u osnovnoj školi u Sarajevu, ali o tome nema točnih podataka. Zna se da je dosta čitala i da je jedina žena toga vremena koja je pjevala u crkvi. Staka je bila na stalnoj ratnoj nozi s najviđenijim srpskim trgovcima u Sarajevu. Bila je omiljena u redovima siromašnih Srba, a posebno među srpskim ženama u Sarajevu, iako je srpski tisak (kako u Bosni tako i onaj izvan) šutio o Staki ili joj je kritizirao sve do njene tragične smrti, 26. svibnja 1891. godine kada su je na Ilidži pregazila seljačka kola.[1]
Izvori
- ↑ https://www.zapadnisrbi.com/zasluzni-srbi/istorijske-licnosti/56-staka-skenderova.html Preuzeto 27. ožujka 2019.