More actions
m no summary specified |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 24: | Redak 24: | ||
}} | }} | ||
'''''Soja''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Glycine''), biljni rod iz porodice [[Mahunarke|mahunarki]] porijeklom iz jugoistočne Azije i Australije<ref>[http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30007039-2 Plants of the World online] pristupljeno 20. studenog 2018</ref>. Najznačajnija među njima u ljudskoj prehrani je ''[[Glycine max]]'' . | '''''Soja''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Glycine''), biljni rod iz porodice [[Mahunarke|mahunarki]] porijeklom iz jugoistočne Azije i Australije<ref>[http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30007039-2 Plants of the World online] pristupljeno 20. studenog 2018</ref>. Najznačajnija među njima u ljudskoj prehrani je ''[[Glycine max]]'' . | ||
== Hrvatska == | |||
U Hrvatskoj je merkantilna proizvodnja soje do 2000. u prosjeku bila od 20.000 - 30.000 ha. 2023. godine iznosila je 90.670 ha. Površine pod sjemenskim usjevima soje također su porasle i 2024. su iznosile 7.798,99 ha. Iste godine certificirane <ref>Bez genetski modificiranih organizama. </ref> količine sjemena soje bile su 11.332 tona, po čemu je RH bila druga u EU. Glede domaće potražnje za sojinim sjemenom, domaća ju proizvodnja zadovoljava i uz to se zbog visoke kakvoće 20-30 posto sojina sjemena izvozi. Jedina je <ref>I.D.: [https://dalmatinskiportal.hr/gastro/hrvatska-druga-u-eu-po-certificiranim-kolicinama-soje/246896 ''Hrvatska druga u EU po certificiranim količinama soje '']. Dalmatinski portal. 6. rujna 2025. Pristupljeno 6. rujna 2025. </ref> uz [[lucerna|lucernu]], drugu [[strna žitarica|strnu žitaricu]] u kojoj je Hrvatska samodostatna u proizvodnji sjemena. Hrvatska proizvodnja sjemenskog [[kukuruz]]a pokriva 50 do 60% domaćih potreba. Dok je Hrvatska po proizvodnji sjemena za soju druga u EU, po [[pšenoraž]]i je šesta, po ozimoj [[pšenica|pšenici]] i [[ječam|ječmu]] je deveta te po [[kukuruz]]u je jedanaesta.<ref>Martina Popić/agroklub: [https://poduzetnistvo.org/news/hrvatska-druga-u-eu-po-proizvodnji-sjemena-soje-a-u-cemu-smo-samodostatni ''Hrvatska druga u EU po proizvodnji sjemena soje, a u čemu smo samodostatni '']. poduzetnistvo.org. 30. lipnja 2022. Pristupljeno 6. rujna 2025.</ref> | |||
Ispred Hrvatske u proizvodnji sojina sjemena 2022. bila je Italija. | |||
== Vrste == | == Vrste == | ||
# ''[[Glycine albicans]]'' <small>Tindale & Craven</small> | # ''[[Glycine albicans]]'' <small>Tindale & Craven</small> | ||
Inačica od 6. rujan 2025. u 21:54
| Soja | |
|---|---|
.jpg) Glycine latrobeana | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | fabales |
| Porodica: | Fabaceae |
| Potporodica: | Faboideae |
| Tribus: | Phaseoleae |
| Podtribus: | Glycininae |
| Rod: | Glycine Willd. |
Soja (lat. Glycine), biljni rod iz porodice mahunarki porijeklom iz jugoistočne Azije i Australije[1]. Najznačajnija među njima u ljudskoj prehrani je Glycine max .
Hrvatska
U Hrvatskoj je merkantilna proizvodnja soje do 2000. u prosjeku bila od 20.000 - 30.000 ha. 2023. godine iznosila je 90.670 ha. Površine pod sjemenskim usjevima soje također su porasle i 2024. su iznosile 7.798,99 ha. Iste godine certificirane [2] količine sjemena soje bile su 11.332 tona, po čemu je RH bila druga u EU. Glede domaće potražnje za sojinim sjemenom, domaća ju proizvodnja zadovoljava i uz to se zbog visoke kakvoće 20-30 posto sojina sjemena izvozi. Jedina je [3] uz lucernu, drugu strnu žitaricu u kojoj je Hrvatska samodostatna u proizvodnji sjemena. Hrvatska proizvodnja sjemenskog kukuruza pokriva 50 do 60% domaćih potreba. Dok je Hrvatska po proizvodnji sjemena za soju druga u EU, po pšenoraži je šesta, po ozimoj pšenici i ječmu je deveta te po kukuruzu je jedanaesta.[4]
Ispred Hrvatske u proizvodnji sojina sjemena 2022. bila je Italija.
Vrste
- Glycine albicans Tindale & Craven
- Glycine aphyonota B.E.Pfeil
- Glycine arenaria Tindale
- Glycine argyrea Tindale
- Glycine canescens F.J.Herm.
- Glycine clandestina J.C.Wendl.
- Glycine curvata Tindale
- Glycine cyrtoloba Tindale
- Glycine dolichocarpa Tateishi & H.Ohashi
- Glycine falcata Benth.
- Glycine gracei B.E.Pfeil & Craven
- Glycine hirticaulis Tindale & Craven
- Glycine koidzumii Ohwi
- Glycine lactovirens Tindale & Craven
- Glycine latifolia (Benth.) Newell & T.Hymowitz
- Glycine latrobeana (Meisn.) Benth.
- Glycine max (L.) Merr.
- Glycine microphylla (Benth.) Tindale
- Glycine montis-douglas B.E.Pfeil & Craven
- Glycine peratosa B.E.Pfeil & Tindale
- Glycine pindanica Tindale & Craven
- Glycine pullenii B.E.Pfeil, Tindale & Craven
- Glycine remota M.D.Barrett & R.L.Barrett
- Glycine rubiginosa Tindale & B.E.Pfeil
- Glycine stenophita B.E.Pfeil & Tindale
- Glycine syndetika B.E.Pfeil & Craven
- Glycine tabacina (Labill.) Benth.
- Glycine tomentella Hayata
Izvori
- ↑ Plants of the World online pristupljeno 20. studenog 2018
- ↑ Bez genetski modificiranih organizama.
- ↑ I.D.: Hrvatska druga u EU po certificiranim količinama soje . Dalmatinski portal. 6. rujna 2025. Pristupljeno 6. rujna 2025.
- ↑ Martina Popić/agroklub: Hrvatska druga u EU po proizvodnji sjemena soje, a u čemu smo samodostatni . poduzetnistvo.org. 30. lipnja 2022. Pristupljeno 6. rujna 2025.