Latinka Perović: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)
 
Redak 68: Redak 68:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Latinka Perović}}
 
* [https://web.archive.org/web/20071013130739/http://bhdani.com/arhiva/211/t21109.shtml Intervju "Dani" br. 211]
* [https://web.archive.org/web/20071013130739/http://bhdani.com/arhiva/211/t21109.shtml Intervju "Dani" br. 211]
* [http://www.blic.rs/Vesti/Politika/349984/Perovic-Prokockali-smo-sansu-preti-nam-nestanak Prokockali smo šansu, prijeti nam nestanak (Blic, 28. listopad 2012)]
* [http://www.blic.rs/Vesti/Politika/349984/Perovic-Prokockali-smo-sansu-preti-nam-nestanak Prokockali smo šansu, prijeti nam nestanak (Blic, 28. listopad 2012)]

Posljednja izmjena od 29. studeni 2021. u 05:27

Latinka Perović
Latinka Perović

Generalni tajnik Saveza komunista Srbije
trajanje službe
1969. – 1972.
Rođenje 4. listopada 1933.
Politička stranka Savez komunista Jugoslavije
Zanimanje povjesničar, političar

Latinka Perović (Kragujevac, 4. listopada 1933.) je srbijanska povjesničarka i političarka, koja je ponekad nazivana " Majkom Druge Srbije".[1]

Životopis

Latinka Perović je rođena 1933. godine u Kragujevcu. Sa 27 godina bila je predsjednica Antifašističkog foruma žena Srbije (AFŽ Srbije), a kasnije i tajnik Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije od 1969. do 1972. godine, kada je s tog položaja zajedno s Markom Nikezićem i suradnicima smjenjena pod optužbom za anarho-liberalizam. Od tada radi na proučavanju povijesti suvremene srbijanske države. Posvetila se povijesnom istraživanju i postala poznata kao istaknuti stručnjak za srbijansku povijest 19. stoljeća, kao i suvremenu povijest Srbije.

Radila je u Institutu za povijest Srbije od 1976. do 1998. godine. Od 1993. do 1998. godine bila je glavni i odgovorni urednik magazina Tokovi istorije . U svojim tekstovima i studijama o suvremenoj Srbiji često naglašava da Srbija ima potrebu za političarom koji će javno preuzeti odgovornost za zločine počinjene u ratovima nastalim raspadom bivše Jugoslavije, kako bi se pomoglo pomirenje sa susjednim državama i spriječilo ponavljanje slične tragedije.

Rijetko se pojavljuje u javnosti i rijetko daje intervjue.

Djela

  • Od centralizma do federalizma (1984.)
  • Zatvaranje kruga (1991.)
  • Srbija u modernističkim procesima XIX i XX veka (1994.)
  • Između anarhije i autokratije: Srpsko društvo na prelazima vekova (XIX-XXI vek) (2006.)
  • Snaga lične odgovornosti (2008.)
  • Zoran Đinđić i srpsko društvo (2013.)
  • Dominantna i neželjena elita: Beleške o intelektualnoj i političkoj eliti u Srbiji (XX-XXI vek) (2015.)

Izvori

Vanjske poveznice