More actions
Bot: Automatski unos stranica |
|||
| Redak 7: | Redak 7: | ||
Godine [[1866.]] kupljeno je zemljište u Petrićevcu, na lokalitetu Dudić. Izgradnja je započela 1873. pod vodstvom fra Stipe Radmana i fra Anđela Čurića. Po završetku radova 1875. prvi je uselio fra Antun Knežević, mjesni kapelan, iz sjedišta kapelanije u Rakovcu, a 1876. iz [[Ivanjska|Ivanjske]] je preseljena franjevačka rezidencija. Tijekom [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanja Bosne i Hercegovine]] i sukoba [[Austro Ugarska|austrougarske]] i [[Osmansko carstvo|osmanske]] vojske 1878. zgrada je izgorjela. Franjevci su se ranije sklonili [[Trapistički samostan "Marija Zvijezda"|trapistički samostan Marija Zvijezda]], potom prelaze u ljetnikovac Kumsale, a od 1979. do završetka radova na novoj zgradi 1882. borave u župnoj kući u Banjoj Luci. Zbog manjka prostora za smještaj 12 fratara, koliko je bilo potrebno za kanonsko uspostavljanje samostana, 1984. je zgrada proširena. Do proljeća sljedeće godine dovršena je i izgradnja crkve.<ref name="samostan">[http://www.samostan-petricevac.org/?page_id=7 POVIJEST ŽUPE I SAMOSTANA], samostan-petricevac.org, preuzeto 17. travnja 2018.</ref> | Godine [[1866.]] kupljeno je zemljište u Petrićevcu, na lokalitetu Dudić. Izgradnja je započela 1873. pod vodstvom fra Stipe Radmana i fra Anđela Čurića. Po završetku radova 1875. prvi je uselio fra Antun Knežević, mjesni kapelan, iz sjedišta kapelanije u Rakovcu, a 1876. iz [[Ivanjska|Ivanjske]] je preseljena franjevačka rezidencija. Tijekom [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanja Bosne i Hercegovine]] i sukoba [[Austro Ugarska|austrougarske]] i [[Osmansko carstvo|osmanske]] vojske 1878. zgrada je izgorjela. Franjevci su se ranije sklonili [[Trapistički samostan "Marija Zvijezda"|trapistički samostan Marija Zvijezda]], potom prelaze u ljetnikovac Kumsale, a od 1979. do završetka radova na novoj zgradi 1882. borave u župnoj kući u Banjoj Luci. Zbog manjka prostora za smještaj 12 fratara, koliko je bilo potrebno za kanonsko uspostavljanje samostana, 1984. je zgrada proširena. Do proljeća sljedeće godine dovršena je i izgradnja crkve.<ref name="samostan">[http://www.samostan-petricevac.org/?page_id=7 POVIJEST ŽUPE I SAMOSTANA], samostan-petricevac.org, preuzeto 17. travnja 2018.</ref> | ||
Samostan na Petričevcu kanonski je uspostavljen 18. listopada 1885. nakon što je ranije papa [[Leon XIII.]] dao dopuštenje za uspostavu samostana. Samostanska zgrada je obnavljana 1887., a u veljači 1928. je u potpunosti srušena jer nije mogla zadovoljiti sve potrebe redovničke zajednice. Krajem iste godine samostan je već bio useljen. Uz novi samostan, | Samostan na Petričevcu kanonski je uspostavljen 18. listopada 1885. nakon što je ranije papa [[Leon XIII.]] dao dopuštenje za uspostavu samostana. Samostanska zgrada je obnavljana 1887., a u veljači 1928. je u potpunosti srušena jer nije mogla zadovoljiti sve potrebe redovničke zajednice. Krajem iste godine samostan je već bio useljen. Uz novi samostan,<ref name="samostan"/> 1930.-1931.<ref name=treći>I.O.: [https://www.nedjelja.ba/hr/kultura/foto-iz-starine/treci-samostan-na-petricevcu/18716 ''Treći samostan na Petrićevcu '']. Katolički tjednik. 25. prosinca 2020. Pristupljeno 17. studenoga 2025.</ref> izgrađena je i nova crkva s dva zvonika posvećena [[Antun Padovanski|svetom Antunu Padovanskom]], dok je samostan i dalje posvećen [[Sveto Trojstvo|Svetom Trojstvu]]. U [[Potres u Banjaluci 1969.|potresu 1969.]] samostan je teško oštećen,<ref name="samostan"/> osim podruma,<ref name=treći/> a crkva potpuno uništena. Svećenici su nakon potresa prvo boravili u autoprikolicama i u samostanskom podrumu, a nakon toga više od pet godina proveli su u montažnom objektu. Nova crkva dovršena je 1974. godine, a deset godina kasnije sagrađen je uz nju zvonik. Nakon izgradnje crkve, na mjestu srušenog samostana je izgrađen novi te useljen 1976. <ref name="samostan"/> | ||
Dana 7. svibnja 1995. crkvu i zvonik srušila su "naoružana uniformirana lica Republike Srpske", a samostan zapalili. Već 1996. započela je obnova samostana koji je 29. rujna 1997. obavljen i svečano blagoslovljen. Ostatci porušene crkve uklonjeni su 2003. pred dolazak pape [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]]. Sredinom 2008. započela je izgradnja nove crkve na kojoj su grubi građevinski radovi dovršeni 2013. godine.<ref name="samostan"/> | Dana 7. svibnja 1995. crkvu i zvonik srušila su "naoružana uniformirana lica Republike Srpske", a samostan zapalili. Već 1996. započela je obnova samostana koji je 29. rujna 1997. obavljen i svečano blagoslovljen. Ostatci porušene crkve uklonjeni su 2003. pred dolazak pape [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]]. Sredinom 2008. započela je izgradnja nove crkve na kojoj su grubi građevinski radovi dovršeni 2013. godine.<ref name="samostan"/> | ||
Inačica od 17. studeni 2025. u 11:07
.jpg)
Samostan Presvetog Trojstva je rimokatolički samostan u banjalučkom naselju Petrićevac koji pripada franjevcima.
Povijest
Godine 1866. kupljeno je zemljište u Petrićevcu, na lokalitetu Dudić. Izgradnja je započela 1873. pod vodstvom fra Stipe Radmana i fra Anđela Čurića. Po završetku radova 1875. prvi je uselio fra Antun Knežević, mjesni kapelan, iz sjedišta kapelanije u Rakovcu, a 1876. iz Ivanjske je preseljena franjevačka rezidencija. Tijekom zaposjedanja Bosne i Hercegovine i sukoba austrougarske i osmanske vojske 1878. zgrada je izgorjela. Franjevci su se ranije sklonili trapistički samostan Marija Zvijezda, potom prelaze u ljetnikovac Kumsale, a od 1979. do završetka radova na novoj zgradi 1882. borave u župnoj kući u Banjoj Luci. Zbog manjka prostora za smještaj 12 fratara, koliko je bilo potrebno za kanonsko uspostavljanje samostana, 1984. je zgrada proširena. Do proljeća sljedeće godine dovršena je i izgradnja crkve.[1]
Samostan na Petričevcu kanonski je uspostavljen 18. listopada 1885. nakon što je ranije papa Leon XIII. dao dopuštenje za uspostavu samostana. Samostanska zgrada je obnavljana 1887., a u veljači 1928. je u potpunosti srušena jer nije mogla zadovoljiti sve potrebe redovničke zajednice. Krajem iste godine samostan je već bio useljen. Uz novi samostan,[1] 1930.-1931.[2] izgrađena je i nova crkva s dva zvonika posvećena svetom Antunu Padovanskom, dok je samostan i dalje posvećen Svetom Trojstvu. U potresu 1969. samostan je teško oštećen,[1] osim podruma,[2] a crkva potpuno uništena. Svećenici su nakon potresa prvo boravili u autoprikolicama i u samostanskom podrumu, a nakon toga više od pet godina proveli su u montažnom objektu. Nova crkva dovršena je 1974. godine, a deset godina kasnije sagrađen je uz nju zvonik. Nakon izgradnje crkve, na mjestu srušenog samostana je izgrađen novi te useljen 1976. [1]
Dana 7. svibnja 1995. crkvu i zvonik srušila su "naoružana uniformirana lica Republike Srpske", a samostan zapalili. Već 1996. započela je obnova samostana koji je 29. rujna 1997. obavljen i svečano blagoslovljen. Ostatci porušene crkve uklonjeni su 2003. pred dolazak pape Ivana Pavla II.. Sredinom 2008. započela je izgradnja nove crkve na kojoj su grubi građevinski radovi dovršeni 2013. godine.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 POVIJEST ŽUPE I SAMOSTANA, samostan-petricevac.org, preuzeto 17. travnja 2018.
- ↑ 2,0 2,1 I.O.: Treći samostan na Petrićevcu . Katolički tjednik. 25. prosinca 2020. Pristupljeno 17. studenoga 2025.