More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Paradoks glasovanja''' koji se također zove Downsov paradoks, ime je za [[paradoks]] koji postoji kod racionalnog, samo zainteresiranog glasača u kojem je cijena ili gubitak glasovanja veća od koristi koji oni iz toga izvlače. Objašnjenje ovog paradoksa jest da je ključni glas (onaj prevažući glas +1 glas od 50%) toliko rijedak, da osobe koje važu vijednost koji oni dobivaju ono što dobiju s glasovanjem je toliko mala da oni ne izlaze na glasovanje. Ovaj paradoks je prisutan u mnogim zemljama u kojima je glasovanje neobvezno. | |||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 19:03
Paradoks glasovanja koji se također zove Downsov paradoks, ime je za paradoks koji postoji kod racionalnog, samo zainteresiranog glasača u kojem je cijena ili gubitak glasovanja veća od koristi koji oni iz toga izvlače. Objašnjenje ovog paradoksa jest da je ključni glas (onaj prevažući glas +1 glas od 50%) toliko rijedak, da osobe koje važu vijednost koji oni dobivaju ono što dobiju s glasovanjem je toliko mala da oni ne izlaze na glasovanje. Ovaj paradoks je prisutan u mnogim zemljama u kojima je glasovanje neobvezno.
Povijest
Nicolas de Condorcet je u svom izlaganju 1793. godine "u jednokružnim izborima, ima mnogo glasača, u kojem utjecaj glasa svakog glasača je toliko malen. Tada postoji mogućnost u kojem neki građanin izgubiti zanimanje [za glasovanje]"... mi svi znamo da to zanimanje [ koje glasač ima za izbore ] opada sa svakim pojedincom [ glasačem ] i njihovim utjecajme na izbore kada je veliki odaziv glasača".[1]
Izvori
- ↑ Mclean, I. & Hewitt, F. (1994), Condorcet, Edward Elgar Publishing, Brookfield, VT, str. 245-246.