More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m no summary specified |
||
| Redak 32: | Redak 32: | ||
Otíñar K04.jpg|Mlađe stablo | Otíñar K04.jpg|Mlađe stablo | ||
</gallery> | </gallery> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 2. studeni 2021. u 00:24
| Gorka naranča | |
|---|---|
C. × aurantium | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Rutaceae |
| Rod: | Citrus |
| Vrsta: | C. × aurantium |
| Dvojno ime | |
| Citrus × aurantium | |
Gorka naranča (kisela naranča, seviljska naranča, lat. Citrus × aurantium), biljna vrsta iz roda agruma (Citrus). Biljka je porijeklom iz jugoistočne Azije, a danas je raširena po cijelom svijetu. Na Mediteran su je donijeli Arapi u 10. stoljeću, a u Hrvatskoj je ima najviše na južnodalmatinskim otocima i oko Dubrovnika.
Opis
Stablo je visoko, guste krošnje i bodljikavih grana. Cvijet je nešto veći od cvijeta slatke naranče (C. sinensis), latice su bijele. Plod gorke naranče okusa je sličnog grejpfrutu, i koristi se za izradu sokova, sirupa, likera i marmelada u Britaniji. Okus je kiselkastogorkast, i sirovi plodovi se ne jedu. Upotrebljava se kora naranče koja se pod pritiskom kandira u rastvoru šećera.
Ljekovitost
Gorka naranča je ljekovita. U tradicionalnoj kineskoj medicini koristi se za liječenje bolova u grudima, a na Zapadu za poboljšanje probave i cirkulacije. neki od aktivnih sastojaka su sinefrin, hesperidin, hordenin, oktopamin i tiramin.[1]
-
Plodovi
-
Plodovi
-
Krošnja sa plodovima
-
Mlađe stablo