Zemljopis Njemačke: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)
 
Redak 35: Redak 35:
}}
}}
[[Njemačka]] je zemlja u [[Zapadna Europa|Zapadnoj]] i [[Srednja Europa|Srednjoj Europi]], koja se proteže od [[Alpe|Alpa]], preko sjeverne [[Europska nizina|Europske nizine]] do [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] i [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Njemačka je druga po veličini država u Europi prema stanovištvu (nakon europskog dijela Rusije) i sedma je po površini. Teritorij Njemačke obuhvaća 357.021 km² , koji se sastoji od 349.223 km² zemljišta i 7.798 km² vode.
[[Njemačka]] je zemlja u [[Zapadna Europa|Zapadnoj]] i [[Srednja Europa|Srednjoj Europi]], koja se proteže od [[Alpe|Alpa]], preko sjeverne [[Europska nizina|Europske nizine]] do [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] i [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Njemačka je druga po veličini država u Europi prema stanovištvu (nakon europskog dijela Rusije) i sedma je po površini. Teritorij Njemačke obuhvaća 357.021 km² , koji se sastoji od 349.223 km² zemljišta i 7.798 km² vode.
Najviša točka je alpski vrh [[Zugspitze]] s 2.922 metara na jugu, a najniže točke na obalama [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] na sjeverozapadu i [[Baltičko more|Baltičkom moru]] na sjeveroistoku. Između leže šumovite uzvišice središnje Njemačke i nizine sjeverne Njemačke kojima teku neke od najvažnijih europskih rijeka poput Rajne, Dunava i Elbe.<ref name="CIA">{{Cite web|url=https://www.odci.gov/cia/publications/factbook/geos/gm.html |publisher=Central Intelligence Agency |title=Njemačka |work=CIA World Factbook |date=14. studenog 2006. |accessdate=29. studenog 2006. |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060930072310/https://www.odci.gov/cia/publications/factbook/geos/gm.html |archivedate=30. rujna 2006. |df= }}</ref>
Najviša točka je alpski vrh [[Zugspitze]] s 2.922 metara na jugu, a najniže točke na obalama [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] na sjeverozapadu i [[Baltičko more|Baltičkom moru]] na sjeveroistoku. Između leže šumovite uzvišice središnje Njemačke i nizine sjeverne Njemačke kojima teku neke od najvažnijih europskih rijeka poput Rajne, Dunava i Elbe.<ref name="CIA">{{Citiranje weba|url=https://www.odci.gov/cia/publications/factbook/geos/gm.html |publisher=Central Intelligence Agency |title=Njemačka |work=CIA World Factbook |date=14. studenog 2006. |accessdate=29. studenog 2006. |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060930072310/https://www.odci.gov/cia/publications/factbook/geos/gm.html |archivedate=30. rujna 2006. |df= }}</ref>
Njemačka graniči s devet europskih zemalja: ​​[[Danska]] na sjeveru, [[Poljska]] i [[Češka]] na istoku, [[Švicarska]] i [[Austrija]] na jugu, [[Francuska]] na jugozapadu i [[Belgija]], [[Luksemburg]] i [[Nizozemska]] na zapadu.
Njemačka graniči s devet europskih zemalja: ​​[[Danska]] na sjeveru, [[Poljska]] i [[Češka]] na istoku, [[Švicarska]] i [[Austrija]] na jugu, [[Francuska]] na jugozapadu i [[Belgija]], [[Luksemburg]] i [[Nizozemska]] na zapadu.


Redak 47: Redak 47:
[[File:Deutschland_topo.jpg|mini|lijevo|200px|Topografska karta Njemačke]]
[[File:Deutschland_topo.jpg|mini|lijevo|200px|Topografska karta Njemačke]]
Njemačka [[klima]] je umjerena i morska, s hladnim oblačnim i vlažnim [[zima]]ma i umjereno toplim [[Ljeto|ljetima]], s povremeno toplim [[fen]] vjetrom. Veći dio Njemačke leži u hladno/umjerenoj klimatskoj zoni u kojoj dominiraju vlažni zapadni vjetrovi. Na sjeverozapadu i na sjeveru klima je [[Oceanska klima|oceanska]], a kiša pada tijekom cijele godine. Zime su relativno blage i ljeta su relativno hladna. Na istoku, klima pokazuje jasne [[Kontinentalna klima|kontinentalne]] značajke, zime mogu biti vrlo dugo hladne, a ljeta mogu postati vrlo topla. Česti su i sušni periodi.
Njemačka [[klima]] je umjerena i morska, s hladnim oblačnim i vlažnim [[zima]]ma i umjereno toplim [[Ljeto|ljetima]], s povremeno toplim [[fen]] vjetrom. Veći dio Njemačke leži u hladno/umjerenoj klimatskoj zoni u kojoj dominiraju vlažni zapadni vjetrovi. Na sjeverozapadu i na sjeveru klima je [[Oceanska klima|oceanska]], a kiša pada tijekom cijele godine. Zime su relativno blage i ljeta su relativno hladna. Na istoku, klima pokazuje jasne [[Kontinentalna klima|kontinentalne]] značajke, zime mogu biti vrlo dugo hladne, a ljeta mogu postati vrlo topla. Česti su i sušni periodi.
U središtu i na jugu postoji prijelazna klima koja može biti pretežno oceanska ili kontinentalna, prema općoj vremenskoj situaciji. Zime su blage i ljeta su hladna, iako maksimalne temperature mogu prijeći više od 30&nbsp;°C nekoliko dana za redom tijekom toplinskih valova. Najtoplije regije Njemačke mogu se naći na jugozapadu. Ovdje ljeta mogu biti vruća s mnogo dana koji prelaze 30&nbsp;°C.<ref>[http://www.handbuch-deutschland.de/book/en/002_001_001.html Njemačka klima] Handbuch Deutschland. pristupljeno 30. studenog 2006.</ref><ref>{{Cite web | url=http://www.wordtravels.com/Travelguide/Countries/Germany/Climate/ | title=Vrijeme i klima u Njemačkoj | publisher = Globe Media Ltd. | website=World Travels | accessdate=30. studenog 2006. | date=2014.}}</ref>
U središtu i na jugu postoji prijelazna klima koja može biti pretežno oceanska ili kontinentalna, prema općoj vremenskoj situaciji. Zime su blage i ljeta su hladna, iako maksimalne temperature mogu prijeći više od 30&nbsp;°C nekoliko dana za redom tijekom toplinskih valova. Najtoplije regije Njemačke mogu se naći na jugozapadu. Ovdje ljeta mogu biti vruća s mnogo dana koji prelaze 30&nbsp;°C.<ref>[http://www.handbuch-deutschland.de/book/en/002_001_001.html Njemačka klima] Handbuch Deutschland. pristupljeno 30. studenog 2006.</ref><ref>{{Citiranje weba | url=http://www.wordtravels.com/Travelguide/Countries/Germany/Climate/ | title=Vrijeme i klima u Njemačkoj | publisher = Globe Media Ltd. | website=World Travels | accessdate=30. studenog 2006. | date=2014.}}</ref>


==Korištenje zemljišta==
==Korištenje zemljišta==

Posljednja izmjena od 15. studeni 2021. u 05:13

Zemljopis Njemačke
Kontinent Europa
Regija Srednja Europa
Koordinate 51°00′N, 10°00′E
Površina 357.022 km²
 - kopno 97,66%
 - voda 2,34%
Obalna crta 2,389 km
Granice 3.714 km
Najviša točka Zugspitze (2.107 m)
Najniža točka Sjeverno more (0 m)
Najduža rijeka Rajna 1.230 km
Najveće jezero Bodensko jezero

Njemačka je zemlja u Zapadnoj i Srednjoj Europi, koja se proteže od Alpa, preko sjeverne Europske nizine do Sjevernog mora i Baltičkog mora. Njemačka je druga po veličini država u Europi prema stanovištvu (nakon europskog dijela Rusije) i sedma je po površini. Teritorij Njemačke obuhvaća 357.021 km² , koji se sastoji od 349.223 km² zemljišta i 7.798 km² vode. Najviša točka je alpski vrh Zugspitze s 2.922 metara na jugu, a najniže točke na obalama Sjevernog mora na sjeverozapadu i Baltičkom moru na sjeveroistoku. Između leže šumovite uzvišice središnje Njemačke i nizine sjeverne Njemačke kojima teku neke od najvažnijih europskih rijeka poput Rajne, Dunava i Elbe.[1] Njemačka graniči s devet europskih zemalja: ​​Danska na sjeveru, Poljska i Češka na istoku, Švicarska i Austrija na jugu, Francuska na jugozapadu i Belgija, Luksemburg i Nizozemska na zapadu.

Zemljopisna područja

Sjeverna trećina zemlja leži u sjevernoj Europskoj nizini, s ravnim terenom prošaranim vodotokovima. Močvare i močvarni teren nalaze se u blizini nizozemske granice i uz obalu Frizije. Pješčani Mecklenburg na sjeveroistoku ima mnogo jezera formiranih od ledenjaka koja datiraju iz prošlog glacijalnog razdoblja. Prema jugu središnja Njemačka ima grubi i pomalo bezobličan brežuljkasti i planinski krajolik, od kojih su neki oblikovali drevna vulkanska aktivnost. Dolina Rajne presijeca zapadni dio ove regije. Središnje uzvišice nastavljaju istočno i sjeverno do Saalea i spajaju se s gorama na granici sa Češkom. Brdska područja uključuju Eifel, Hunsrück i Palatine šumu zapadno od Rajne, Taunus brda sjeverno od Frankfurta, Vogelsberg masiv, Rhön i Thüringer Wald. Južno od Berlina, istočno središnji dio zemlje više nalikuje niskim sjevernim područjima, s pješčanim tla i močvarama poput Spreewald regije. Južna Njemačka obilježena je linearnim brdskim i planinskim područjima. Alpe na južnoj granici su najviše planine, ali relativno malo alpskog terena nalazi se u Njemačkoj u usporedbi sa Švicarskom i Austrijom. Schwarzwald na jugozapadnoj granici s Francuskom, odvaja Rajnu od Dunava na njezinim istočnim padinama.

Klima

Topografska karta Njemačke

Njemačka klima je umjerena i morska, s hladnim oblačnim i vlažnim zimama i umjereno toplim ljetima, s povremeno toplim fen vjetrom. Veći dio Njemačke leži u hladno/umjerenoj klimatskoj zoni u kojoj dominiraju vlažni zapadni vjetrovi. Na sjeverozapadu i na sjeveru klima je oceanska, a kiša pada tijekom cijele godine. Zime su relativno blage i ljeta su relativno hladna. Na istoku, klima pokazuje jasne kontinentalne značajke, zime mogu biti vrlo dugo hladne, a ljeta mogu postati vrlo topla. Česti su i sušni periodi. U središtu i na jugu postoji prijelazna klima koja može biti pretežno oceanska ili kontinentalna, prema općoj vremenskoj situaciji. Zime su blage i ljeta su hladna, iako maksimalne temperature mogu prijeći više od 30 °C nekoliko dana za redom tijekom toplinskih valova. Najtoplije regije Njemačke mogu se naći na jugozapadu. Ovdje ljeta mogu biti vruća s mnogo dana koji prelaze 30 °C.[2][3]

Korištenje zemljišta

Njemačka obuhvaća ukupno 357.021 km², od kojih je 5.157 km² navodnjavano i 8.350 km² pokriveno je vodom, a najveća jezera su Bodensko jezero (ukupna površina 536 km², 62% obala je njemačko, međunarodne granice nisu definirane na samom jezeru), Müritz (117 km²) i Chiemsee (80 km²). Većina Njemačke pokriva obradive površine (33,95%), trajni usjevi pokrivaju 0,57% zemljišta.

Rijeke

Glavne rijeke u Njemačkoj su: Rajna (Rhein na njemačkom) u Njemačkoj teče 865 km (glavne pritoke Neckar, Main i Mosel); Elba 727 km i Dunav (Donau) s 687 km. Ostale važnije rijeke su Saale i Main u središnjoj Njemačkoj, Neckar na jugozapadu, Weser na sjeveru i Oder na istočnoj granici.

Prirodni resursi

Željezna ruda, ugljen, kalijev karbonat, drvo, lignit, uran, bakar, nafta, prirodni plin, sol, nikal i voda.

Flora i fauna

Datoteka:Seehunde auf Duene.jpg
Obični tuljan na otoku Düne u Sjevernom moru

Fitogeografski Njemačka se dijeli između regija atlantske Europe i srednje Europe u cirkularnoj regiji unutar holarktičkog flornog carstva. Područje Njemačke može se podijeliti u dvije ekoregije: europsko-mediteranske brdovito područje mješovitih šuma i sjeveroistočno-atlantsko.[4] Većina Njemačke pokrivena je obradivim površinama (33%) i šumama (31%), samo 15% je pokriveno stalnim pašnjacima.

Biljke i životinje su uobičajne kao i u ostalim dijelovima srednje Europe. Bukve, hrastovi i ostala listopadna stabla čine jednu trećinu šuma. Crnogorice se povećavaju kao posljedica ponovnog pošumljavanja. Na visokim planinama prevladava smreka i jela, dok se borovi i ariši nalaze na pjeskovitom tlu. Postoje mnoge vrste paprati, cvijeća, gljiva i mahovina. Rijeke i Sjeverno more obiluju ribama. Divlje životinje uključuju jelene, divlje svinje, muflone, lisice, jazavce, zečeve i mali broj dabrova. Razne ptice selice prelaze Njemačku u proljeće i jesen.

Izvor

  1. ↑
    • Nepoznat parametar: deadurl
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  2. ↑ Njemačka klima Handbuch Deutschland. pristupljeno 30. studenog 2006.
  3. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  4. ↑ Popis ekoregija: kopnene ekoregije WWF. Preuzeto 21. studenog 2000.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Zemljopis_Njemačke&oldid=328242"