More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
Dijelilo se na četiri veća bratstva (Selca, Nikči, Vukli i Boge). Od [[16. stoljeće|16. stoljeća]] spominju se u izvorima kao mnogobrojno i snažno pleme koje je često ratovalo protiv [[Osmanlije|Osmanlija]] udružujući se povremeno s [[Crnogorci]]ma, [[Mlečani]]ma i Austrijom. U [[18. stoljeće|18. stoljeću]] dolazi do [[islamizacija|islamizacije]] i iseljavanja s područja Prokletija. Jedan se dio katoličkih Klimenata u prvoj polovici 18. stoljeća doselio u sela [[Hrtkovci|Hrtkovce]] i [[Nikinci|Nikince]] u [[Srijem]]u, gdje su se do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] pohrvatili.<ref>[[August Kovačec]] (gl. ur.), Hrvatska enciklopedija, svezak V.: Hu – Km, Leksikografski zavod "Miroslav Kreža", Zagreb, 2003. {{ISBN|953-6036-35-5}}</ref> | Dijelilo se na četiri veća bratstva (Selca, Nikči, Vukli i Boge). Od [[16. stoljeće|16. stoljeća]] spominju se u izvorima kao mnogobrojno i snažno pleme koje je često ratovalo protiv [[Osmanlije|Osmanlija]] udružujući se povremeno s [[Crnogorci]]ma, [[Mlečani]]ma i Austrijom. U [[18. stoljeće|18. stoljeću]] dolazi do [[islamizacija|islamizacije]] i iseljavanja s područja Prokletija. Jedan se dio katoličkih Klimenata u prvoj polovici 18. stoljeća doselio u sela [[Hrtkovci|Hrtkovce]] i [[Nikinci|Nikince]] u [[Srijem]]u, gdje su se do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] pohrvatili.<ref>[[August Kovačec]] (gl. ur.), Hrvatska enciklopedija, svezak V.: Hu – Km, Leksikografski zavod "Miroslav Kreža", Zagreb, 2003. {{ISBN|953-6036-35-5}}</ref> | ||
==Ime i podrijetlo== | ==Ime i podrijetlo== | ||
Ime Klimenti dovodi se u vezu s bizantskom utvrdom Clementiana na putu između [[Skadar|Skadra]] i [[Prizren]]a, dok se za drugi naziv Klementinci smatra da dolazi od imena pape Klementa, zbog njihove privrženosti [[katoličanstvo|katoličanstvu]].<ref name=dnevno>[http://www.dnevno.hr/vijesti/regija/nece-im-biti-drago-otac-moderne-srbije-podrijetlom-je-albanac-i-katolik-1071782/ Dnevno] Marin Vlahović: ''NEĆE IM BITI DRAGO: Otac moderne Srbije podrijetlom je – Albanac i katolik!'', www.dnevno.hr, 3. listopada 2017. (pristupljeno 7. listopada 2017.)</ref> | Ime Klimenti dovodi se u vezu s bizantskom utvrdom Clementiana na putu između [[Skadar|Skadra]] i [[Prizren]]a, dok se za drugi naziv Klementinci smatra da dolazi od imena pape Klementa, zbog njihove privrženosti [[katoličanstvo|katoličanstvu]].<ref name=dnevno>[http://www.dnevno.hr/vijesti/regija/nece-im-biti-drago-otac-moderne-srbije-podrijetlom-je-albanac-i-katolik-1071782/ Dnevno] Marin Vlahović: ''NEĆE IM BITI DRAGO: Otac moderne Srbije podrijetlom je – Albanac i katolik!'', www.dnevno.hr, 3. listopada 2017. (pristupljeno 7. listopada 2017.)</ref> | ||
Prema trećim izvorima, oni su pleme Ilira (ne Albanaca) koji su se na Prokletijama poalbančili, na Rudniku brzo posrbili, a u Srijemu ([[Hrtkovci]]) brzo pohrvatili, jer ih je poslije seobe tu bilo malo.<ref name="I Miroslav">Marijan Majstorović: [https://www.hrvatski-fokus.hr/2021/01/28818/ ''I Miroslav Slavko Mađer je Klementinac'']. Hrvatski fokus. 11. siječnja 2021. Pristupljeno 8. prosinca 2024.<br>''"...moram istaknuti kako mi je Mađer govorio o rodnim Hrtkovcima 2004. godine, dok sam bio glavni urednik tjednika Fokus, i svojim klementinskim, ilirskim korijenima. "''</ref> | |||
==Povijest== | ==Povijest== | ||
| Redak 12: | Redak 13: | ||
== Poznate osobe == | == Poznate osobe == | ||
* [[Miroslav Slavko Mađer]], hrvatski književnik<ref name="I Miroslav"/> | |||
* [[Branimir Miroslav Cakić]] (Branimir Miroslav Tomlekin), hrvatski književnik | |||
* Osnivač dinastije [[Karađorđevići|Karađorđevića]] i »otac srpskog naroda« [[Karađorđe|Đorđe Petrović]] podrijetlom je Klimentinac po djedu Jovan Mršinu Kilmenti.<ref name=dnevno/> | * Osnivač dinastije [[Karađorđevići|Karađorđevića]] i »otac srpskog naroda« [[Karađorđe|Đorđe Petrović]] podrijetlom je Klimentinac po djedu Jovan Mršinu Kilmenti.<ref name=dnevno/> | ||
Inačica od 8. prosinac 2024. u 00:44

Klimenti ili Klementinci (alb. Këlmend i Kelmendi), sjevernoalbansko pleme s područja Prokletija.
Dijelilo se na četiri veća bratstva (Selca, Nikči, Vukli i Boge). Od 16. stoljeća spominju se u izvorima kao mnogobrojno i snažno pleme koje je često ratovalo protiv Osmanlija udružujući se povremeno s Crnogorcima, Mlečanima i Austrijom. U 18. stoljeću dolazi do islamizacije i iseljavanja s područja Prokletija. Jedan se dio katoličkih Klimenata u prvoj polovici 18. stoljeća doselio u sela Hrtkovce i Nikince u Srijemu, gdje su se do kraja 19. stoljeća pohrvatili.[1]
Ime i podrijetlo
Ime Klimenti dovodi se u vezu s bizantskom utvrdom Clementiana na putu između Skadra i Prizrena, dok se za drugi naziv Klementinci smatra da dolazi od imena pape Klementa, zbog njihove privrženosti katoličanstvu.[2]
Prema trećim izvorima, oni su pleme Ilira (ne Albanaca) koji su se na Prokletijama poalbančili, na Rudniku brzo posrbili, a u Srijemu (Hrtkovci) brzo pohrvatili, jer ih je poslije seobe tu bilo malo.[3]
Povijest
Albanska plemena Bjelopavlići i Klimenti 1657. sudjeluju u borbi protiv Turaka i obrani grada Kotora.[4]
Poznate osobe
- Miroslav Slavko Mađer, hrvatski književnik[3]
- Branimir Miroslav Cakić (Branimir Miroslav Tomlekin), hrvatski književnik
- Osnivač dinastije Karađorđevića i »otac srpskog naroda« Đorđe Petrović podrijetlom je Klimentinac po djedu Jovan Mršinu Kilmenti.[2]
Izvori
- ↑ August Kovačec (gl. ur.), Hrvatska enciklopedija, svezak V.: Hu – Km, Leksikografski zavod "Miroslav Kreža", Zagreb, 2003. ISBN 953-6036-35-5
- ↑ 2,0 2,1 Dnevno Marin Vlahović: NEĆE IM BITI DRAGO: Otac moderne Srbije podrijetlom je – Albanac i katolik!, www.dnevno.hr, 3. listopada 2017. (pristupljeno 7. listopada 2017.)
- ↑ 3,0 3,1 Marijan Majstorović: I Miroslav Slavko Mađer je Klementinac. Hrvatski fokus. 11. siječnja 2021. Pristupljeno 8. prosinca 2024.
"...moram istaknuti kako mi je Mađer govorio o rodnim Hrtkovcima 2004. godine, dok sam bio glavni urednik tjednika Fokus, i svojim klementinskim, ilirskim korijenima. " - ↑ Tea Perinčić Mayhew; Dalmatia Between Ottoman and Venetian Rule: Contado Di Zara, 1645-1718 (engleski) str. 45.; Libreria Editrice Viella, Roma, 2008. ISBN 8883343344