Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Klimenti: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
Redak 3: Redak 3:


Dijelilo se na četiri veća bratstva (Selca, Nikči, Vukli i Boge). Od [[16. stoljeće|16. stoljeća]] spominju se u izvorima kao mnogobrojno i snažno pleme koje je često ratovalo protiv [[Osmanlije|Osmanlija]] udružujući se povremeno s [[Crnogorci]]ma, [[Mlečani]]ma i Austrijom. U [[18. stoljeće|18. stoljeću]] dolazi do [[islamizacija|islamizacije]] i iseljavanja s područja Prokletija. Jedan se dio katoličkih Klimenata u prvoj polovici 18. stoljeća doselio u sela [[Hrtkovci|Hrtkovce]] i [[Nikinci|Nikince]] u [[Srijem]]u, gdje su se do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] pohrvatili.<ref>[[August Kovačec]] (gl. ur.), Hrvatska enciklopedija, svezak V.: Hu – Km, Leksikografski zavod "Miroslav Kreža", Zagreb, 2003. {{ISBN|953-6036-35-5}}</ref>
Dijelilo se na četiri veća bratstva (Selca, Nikči, Vukli i Boge). Od [[16. stoljeće|16. stoljeća]] spominju se u izvorima kao mnogobrojno i snažno pleme koje je često ratovalo protiv [[Osmanlije|Osmanlija]] udružujući se povremeno s [[Crnogorci]]ma, [[Mlečani]]ma i Austrijom. U [[18. stoljeće|18. stoljeću]] dolazi do [[islamizacija|islamizacije]] i iseljavanja s područja Prokletija. Jedan se dio katoličkih Klimenata u prvoj polovici 18. stoljeća doselio u sela [[Hrtkovci|Hrtkovce]] i [[Nikinci|Nikince]] u [[Srijem]]u, gdje su se do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] pohrvatili.<ref>[[August Kovačec]] (gl. ur.), Hrvatska enciklopedija, svezak V.: Hu – Km, Leksikografski zavod "Miroslav Kreža", Zagreb, 2003. {{ISBN|953-6036-35-5}}</ref>


==Ime i podrijetlo==
==Ime i podrijetlo==
Ime Klimenti dovodi se u vezu s bizantskom utvrdom Clementiana na putu između [[Skadar|Skadra]] i [[Prizren]]a, dok se za drugi naziv Klementinci smatra da dolazi od imena pape Klementa, zbog njihove privrženosti [[katoličanstvo|katoličanstvu]].<ref name=dnevno>[http://www.dnevno.hr/vijesti/regija/nece-im-biti-drago-otac-moderne-srbije-podrijetlom-je-albanac-i-katolik-1071782/ Dnevno] Marin Vlahović: ''NEĆE IM BITI DRAGO: Otac moderne Srbije podrijetlom je – Albanac i katolik!'', www.dnevno.hr, 3. listopada 2017. (pristupljeno 7. listopada 2017.)</ref>
Ime Klimenti dovodi se u vezu s bizantskom utvrdom Clementiana na putu između [[Skadar|Skadra]] i [[Prizren]]a, dok se za drugi naziv Klementinci smatra da dolazi od imena pape Klementa, zbog njihove privrženosti [[katoličanstvo|katoličanstvu]].<ref name=dnevno>[http://www.dnevno.hr/vijesti/regija/nece-im-biti-drago-otac-moderne-srbije-podrijetlom-je-albanac-i-katolik-1071782/ Dnevno] Marin Vlahović: ''NEĆE IM BITI DRAGO: Otac moderne Srbije podrijetlom je – Albanac i katolik!'', www.dnevno.hr, 3. listopada 2017. (pristupljeno 7. listopada 2017.)</ref>
Prema trećim izvorima, oni su pleme Ilira (ne Albanaca) koji su se na Prokletijama poalbančili, na Rudniku brzo posrbili, a u Srijemu ([[Hrtkovci]]) brzo pohrvatili, jer ih je poslije seobe tu bilo malo.<ref name="I Miroslav">Marijan Majstorović: [https://www.hrvatski-fokus.hr/2021/01/28818/ ''I Miroslav Slavko Mađer je Klementinac'']. Hrvatski fokus. 11. siječnja 2021. Pristupljeno 8. prosinca 2024.<br>''"...moram istaknuti kako mi je Mađer govorio o rodnim Hrtkovcima 2004. godine, dok sam bio glavni urednik tjednika Fokus, i svojim klementinskim, ilirskim korijenima. "''</ref>


==Povijest==
==Povijest==
Redak 12: Redak 13:


== Poznate osobe ==
== Poznate osobe ==
* [[Miroslav Slavko Mađer]], hrvatski književnik<ref name="I Miroslav"/>
* [[Branimir Miroslav Cakić]] (Branimir Miroslav Tomlekin), hrvatski književnik
* Osnivač dinastije [[Karađorđevići|Karađorđevića]] i »otac srpskog naroda« [[Karađorđe|Đorđe Petrović]] podrijetlom je Klimentinac po djedu Jovan Mršinu Kilmenti.<ref name=dnevno/>
* Osnivač dinastije [[Karađorđevići|Karađorđevića]] i »otac srpskog naroda« [[Karađorđe|Đorđe Petrović]] podrijetlom je Klimentinac po djedu Jovan Mršinu Kilmenti.<ref name=dnevno/>



Inačica od 8. prosinac 2024. u 00:44

Edith Durham, Starac iz Shoshija (1909.)

Klimenti ili Klementinci (alb. Këlmend i Kelmendi), sjevernoalbansko pleme s područja Prokletija.

Dijelilo se na četiri veća bratstva (Selca, Nikči, Vukli i Boge). Od 16. stoljeća spominju se u izvorima kao mnogobrojno i snažno pleme koje je često ratovalo protiv Osmanlija udružujući se povremeno s Crnogorcima, Mlečanima i Austrijom. U 18. stoljeću dolazi do islamizacije i iseljavanja s područja Prokletija. Jedan se dio katoličkih Klimenata u prvoj polovici 18. stoljeća doselio u sela Hrtkovce i Nikince u Srijemu, gdje su se do kraja 19. stoljeća pohrvatili.[1]

Ime i podrijetlo

Ime Klimenti dovodi se u vezu s bizantskom utvrdom Clementiana na putu između Skadra i Prizrena, dok se za drugi naziv Klementinci smatra da dolazi od imena pape Klementa, zbog njihove privrženosti katoličanstvu.[2]

Prema trećim izvorima, oni su pleme Ilira (ne Albanaca) koji su se na Prokletijama poalbančili, na Rudniku brzo posrbili, a u Srijemu (Hrtkovci) brzo pohrvatili, jer ih je poslije seobe tu bilo malo.[3]

Povijest

Albanska plemena Bjelopavlići i Klimenti 1657. sudjeluju u borbi protiv Turaka i obrani grada Kotora.[4]

Poznate osobe

Izvori

  1. August Kovačec (gl. ur.), Hrvatska enciklopedija, svezak V.: Hu – Km, Leksikografski zavod "Miroslav Kreža", Zagreb, 2003. ISBN 953-6036-35-5
  2. 2,0 2,1 Dnevno Marin Vlahović: NEĆE IM BITI DRAGO: Otac moderne Srbije podrijetlom je – Albanac i katolik!, www.dnevno.hr, 3. listopada 2017. (pristupljeno 7. listopada 2017.)
  3. 3,0 3,1 Marijan Majstorović: I Miroslav Slavko Mađer je Klementinac. Hrvatski fokus. 11. siječnja 2021. Pristupljeno 8. prosinca 2024.
    "...moram istaknuti kako mi je Mađer govorio o rodnim Hrtkovcima 2004. godine, dok sam bio glavni urednik tjednika Fokus, i svojim klementinskim, ilirskim korijenima. "
  4. Tea Perinčić Mayhew; Dalmatia Between Ottoman and Venetian Rule: Contado Di Zara, 1645-1718 (engleski) str. 45.; Libreria Editrice Viella, Roma, 2008. ISBN 8883343344