More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Ustaški junak''' je prema Propisniku o zadaći, ustrojstvu, radu i smjernicama [[Ustaše|"Ustaše" - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta]], sva hrvatska mladost, muška i ženska u dobnoj skupini od jedanaeste do petnaeste godine života. Pripadnici [[Ustaška uzdanica|Ustaške uzdanice]] navršenjem jedanaeste godine svečano su prelazili u Ustaške junake. Navršenjem petaeste godine pripadnici Ustaškog junaka svečano su prelazili u višu dobnu skupinu, [[Ustaška Starčevićeva mladež|Ustašku Starčevićevu mladež]]. Od ove dobne skupine, kao i starijih skupina Ustaške mladeži, postrojavala se radna služba ustaške mladeži. Na čelu je stajao zapovjednik. Zapovjednici su bili izravno podređeni poglavniku. Junaci su se dijelili na pojedine grane djelovanja poput odjela za vojničku prednaobrazbu, duhovni odgoj, promičbu, tjelovježbu, umijeće, zdravstvo, društvenu i gospodarsku brigu, a kod djevojčica i za kućanstvo. Granama su rukovodili odjelni upravitelji. Članom [[Ustaška mladež|Ustaške mladeži]] postajali su svaki Hrvat i Hrvatica kad bi navršili sedmu godinu života, a mjesni ih tabornik Ustaške mladeži pozvao u [[tabor (ustaški pokret)|tabor]]. Članstvo je prestajalo smrću, navršenom dobi ili odstranjenjem iz redova.<ref name="Dokumenti">Ustaša: dokumenti o ustaškom pokretu / priredio Petar Požar. - Zagreb : Zagrebačka stvarnost, 1995., str. 257, 283-284, {{ISBN|953-192-013-3}}</ref><ref>Iz Propisnika o zadaći, ustrojstvu, radi u smjernicama "Ustaše" - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, [[Narodne novine (NDH)|Narodne novine]], br. 181 od 13. kolovoza 1942.</ref><ref>Petar Pekić: Ustaška organizacija u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Postanak Nezavisne Države Hrvatske, borba za njeno oslobođenje i rad na unutrašnjem ustrojstvu, Zagreb, 1942.</ref> | '''Ustaški junak''' je prema Propisniku o zadaći, ustrojstvu, radu i smjernicama [[Ustaše|"Ustaše" - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta]], sva hrvatska mladost, muška i ženska u dobnoj skupini od jedanaeste do petnaeste godine života. Pripadnici [[Ustaška uzdanica|Ustaške uzdanice]] navršenjem jedanaeste godine svečano su prelazili u Ustaške junake. Navršenjem petaeste godine pripadnici Ustaškog junaka svečano su prelazili u višu dobnu skupinu, [[Ustaška Starčevićeva mladež|Ustašku Starčevićevu mladež]]. Od ove dobne skupine, kao i starijih skupina Ustaške mladeži, postrojavala se radna služba ustaške mladeži. Na čelu je stajao zapovjednik. Zapovjednici su bili izravno podređeni poglavniku. Junaci su se dijelili na pojedine grane djelovanja poput odjela za vojničku prednaobrazbu, duhovni odgoj, promičbu, tjelovježbu, umijeće, zdravstvo, društvenu i gospodarsku brigu, a kod djevojčica i za kućanstvo. Granama su rukovodili odjelni upravitelji. Članom [[Ustaška mladež|Ustaške mladeži]] postajali su svaki Hrvat i Hrvatica kad bi navršili sedmu godinu života, a mjesni ih tabornik Ustaške mladeži pozvao u [[tabor (ustaški pokret)|tabor]]. Članstvo je prestajalo smrću, navršenom dobi ili odstranjenjem iz redova.<ref name="Dokumenti">Ustaša: dokumenti o ustaškom pokretu / priredio Petar Požar. - Zagreb : Zagrebačka stvarnost, 1995., str. 257, 283-284, {{ISBN|953-192-013-3}}</ref><ref>Iz Propisnika o zadaći, ustrojstvu, radi u smjernicama "Ustaše" - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, [[Narodne novine (NDH)|Narodne novine]], br. 181 od 13. kolovoza 1942.</ref><ref>Petar Pekić: Ustaška organizacija u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Postanak Nezavisne Države Hrvatske, borba za njeno oslobođenje i rad na unutrašnjem ustrojstvu, Zagreb, 1942.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 16. prosinac 2024. u 22:42
Ustaški junak je prema Propisniku o zadaći, ustrojstvu, radu i smjernicama "Ustaše" - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, sva hrvatska mladost, muška i ženska u dobnoj skupini od jedanaeste do petnaeste godine života. Pripadnici Ustaške uzdanice navršenjem jedanaeste godine svečano su prelazili u Ustaške junake. Navršenjem petaeste godine pripadnici Ustaškog junaka svečano su prelazili u višu dobnu skupinu, Ustašku Starčevićevu mladež. Od ove dobne skupine, kao i starijih skupina Ustaške mladeži, postrojavala se radna služba ustaške mladeži. Na čelu je stajao zapovjednik. Zapovjednici su bili izravno podređeni poglavniku. Junaci su se dijelili na pojedine grane djelovanja poput odjela za vojničku prednaobrazbu, duhovni odgoj, promičbu, tjelovježbu, umijeće, zdravstvo, društvenu i gospodarsku brigu, a kod djevojčica i za kućanstvo. Granama su rukovodili odjelni upravitelji. Članom Ustaške mladeži postajali su svaki Hrvat i Hrvatica kad bi navršili sedmu godinu života, a mjesni ih tabornik Ustaške mladeži pozvao u tabor. Članstvo je prestajalo smrću, navršenom dobi ili odstranjenjem iz redova.[1][2][3]
Izvori
- ↑ Ustaša: dokumenti o ustaškom pokretu / priredio Petar Požar. - Zagreb : Zagrebačka stvarnost, 1995., str. 257, 283-284, ISBN 953-192-013-3
- ↑ Iz Propisnika o zadaći, ustrojstvu, radi u smjernicama "Ustaše" - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, Narodne novine, br. 181 od 13. kolovoza 1942.
- ↑ Petar Pekić: Ustaška organizacija u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Postanak Nezavisne Države Hrvatske, borba za njeno oslobođenje i rad na unutrašnjem ustrojstvu, Zagreb, 1942.