More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}' |
||
| Redak 27: | Redak 27: | ||
Zahvaljujući velikom padu i velikom protoku ima veliki hidroenergetski potencijal. Kod [[Anaklia|Anaklije]] se ulijeva u [[Crno more]]. | Zahvaljujući velikom padu i velikom protoku ima veliki hidroenergetski potencijal. Kod [[Anaklia|Anaklije]] se ulijeva u [[Crno more]]. | ||
Od izbijanja Gruzijsko-abhazijskog sukoba, obje zaraćene strane i [[Ruska Federacija]] drže vojne položaje oko rijeke. Jedini most na rijeci, dug 870 metara, izgradili su njemački vojnici, ratni zarobljenici [[Crvena Armija|Crvene Armije]], u razdoblju između [[1944.]] i [[1948.]] godine.<ref> [http://www.eurasischesmagazin.de/artikel/Die-Bruecke-der-Deutschen/20040307] Andrea Jeska: ''Njemački mostovi'' {{ | Od izbijanja Gruzijsko-abhazijskog sukoba, obje zaraćene strane i [[Ruska Federacija]] drže vojne položaje oko rijeke. Jedini most na rijeci, dug 870 metara, izgradili su njemački vojnici, ratni zarobljenici [[Crvena Armija|Crvene Armije]], u razdoblju između [[1944.]] i [[1948.]] godine.<ref> [http://www.eurasischesmagazin.de/artikel/Die-Bruecke-der-Deutschen/20040307] Andrea Jeska: ''Njemački mostovi'' {{nje oznaka}}, Euroazijski magazin, www.eurasischesmagazin.de, 3. rujna 2010. (pristupljeno 25. svibnja 2017.) </ref> | ||
Na rijeci je izgrađena [[Engurijska brana]], najveće energetsko postrojenje na [[Kavkaz]]u. Visoka je 240 metara, a obujma 1,1 milijun [[kubični metar|kubičnih metara]] vode. Godišnje proizvodi oko 4,5 milijuna kilovatsati energije, što je oko 40 % gruzijske godišnje proizvodnje. Kapacitet proizvodnje energije iznosi 1.320 MW (20 [[turbina]] po 66 MW).<ref> [https://www.britannica.com/topic/Inguri-Dam] Encyclopædia Britannica, natuknica '''Ingurijska brana''' {{eng oznaka}}, www.britannica.com (pristupljeno 25. svibnja 2017.) </ref> | Na rijeci je izgrađena [[Engurijska brana]], najveće energetsko postrojenje na [[Kavkaz]]u. Visoka je 240 metara, a obujma 1,1 milijun [[kubični metar|kubičnih metara]] vode. Godišnje proizvodi oko 4,5 milijuna kilovatsati energije, što je oko 40 % gruzijske godišnje proizvodnje. Kapacitet proizvodnje energije iznosi 1.320 MW (20 [[turbina]] po 66 MW).<ref> [https://www.britannica.com/topic/Inguri-Dam] Encyclopædia Britannica, natuknica '''Ingurijska brana''' {{eng oznaka}}, www.britannica.com (pristupljeno 25. svibnja 2017.) </ref> | ||
Posljednja izmjena od 28. svibanj 2025. u 23:27
| Duljina | 213 km |
| Izvor | Veliki Kavkaz |
| Države | Gruzija |
| Slijev | crnomorski |
Enguri (gruz. ენგური, abhazijski: Егры, Egry, rus. Ингур, Ingur) je rijeka u zapadnoj Gruziji, duga 213 kilometara. Izvire na Velikom Kavkazu i većim dijelom teče planinskom pokrajinom Svaneti.
Zahvaljujući velikom padu i velikom protoku ima veliki hidroenergetski potencijal. Kod Anaklije se ulijeva u Crno more.
Od izbijanja Gruzijsko-abhazijskog sukoba, obje zaraćene strane i Ruska Federacija drže vojne položaje oko rijeke. Jedini most na rijeci, dug 870 metara, izgradili su njemački vojnici, ratni zarobljenici Crvene Armije, u razdoblju između 1944. i 1948. godine.[1]
Na rijeci je izgrađena Engurijska brana, najveće energetsko postrojenje na Kavkazu. Visoka je 240 metara, a obujma 1,1 milijun kubičnih metara vode. Godišnje proizvodi oko 4,5 milijuna kilovatsati energije, što je oko 40 % gruzijske godišnje proizvodnje. Kapacitet proizvodnje energije iznosi 1.320 MW (20 turbina po 66 MW).[2]