Opsada Knina 1522.: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
 
Redak 34: Redak 34:


==Literatura==
==Literatura==
* {{cite book|ref=harv|first=Vjekoslav|last=Klaić|authorlink=Vjekoslav Klaić|title=Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća|volume=IV|location=Zagreb|year=1988}}
* {{Citiranje knjige|ref=harv|first=Vjekoslav|last=Klaić|authorlink=Vjekoslav Klaić|title=Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća|volume=IV|location=Zagreb|year=1988}}


{{GLAVNIRASPORED:Knin}}
{{GLAVNIRASPORED:Knin}}

Posljednja izmjena od 17. studeni 2021. u 22:04

Opsada Knina (1592.)
sukob: Hrvatsko-osmanski ratovi

Prikaz Knina na karti Matea Pagana iz 1522. godine
Vrijeme rani svibanj - 29. svibnja 1522.
Mjesto Knin, Kraljevina Hrvatska (danas Republika Hrvatska)
Ishod osmanska pobjeda
Sukobljene strane
Pogreška pri izradbi sličice: Osmansko Carstvo Pogreška pri izradbi sličice: Kraljevina Hrvatska
Zapovjednici
Pogreška pri izradbi sličice: Gazi Husrev-beg
Mahmud-beg
Murat-beg Tardić
Pogreška pri izradbi sličice: Mihovil Vojković
Postrojbe
oko 25.000 vojnika s dosta topništva[1] par stotina vojnika

Opsada Knina bila je opsada Kninske tvrđave godine 1522., nakon razaranja i masovnog iseljavanja grada Knina i Kninske okolice. Predstavlja posljednji udes Knina, koji je tokom srednjeg vijeka u određenim razdobljima bio glavni grad Kraljevine Hrvatske.[2]

Opsada

Mahmud-beg iz Hercegovačkog sandžaka zaobišao je Knin i sa svojom vojskom krenuo prema Lici, sa ciljem da odsječe Knin sa sjevera i spriječi dolazak pojačanja. Mahmud-begova vojska utaborila se u blizini rijeke Cetine, a ubrzo se vojska koju je predvodio Gazi Husrev-beg, sandžak-beg Bosanskog sandžaka, vratila iz provale u Kranjsku prema Hrvatskoj. Gazi Husrev-beg osvojio je manje utvrde u blizini Knina i potpuno ga okružio, udruživši svoje snage s Mahmud-begom. Njihova združena vojska imala je oko 25.000 ljudi i veliki broj topova. Započeli su s danonoćnim bombardiranjem kninske tvrđave početkom svibnja. Zapovjednik kninske obrane bio je hrvatski plemić Mihovil Vojković iz Klokoča, koji je na raspolaganju imao mali garnizon branitelja.[3]


Saznavši za opsadu, hrvatski ban Ivan Karlović započeo je okupljati vojsku za pomoć opkoljenom Kninu. Zatražio je pomoć i iz nadvojvodine Austrije. Dok je Karlović pripremao vojsku, Osmanlije su nastavili s opsadom i pokrenuli tri velika napada na Knin. Mihovil Vojković predao je tvrđavu 29. svibnja, nakon pregovora s Gazi Husrev-begom u kojima je dobio dopuštenje da sa svojim trupama i građanima mirno napusti Knin.[3] [4]

Vidi još

Izvori

  1. Vjekoslav Klaić: Knin za turskog vladanja, p. 258
  2. TINIENSIA ARCHAEOLOGICA HISTORICA TOPOGRAPHICA II., Stjepan Gunjača, Starohrvatska prosvjeta, sv.III br.7 eujan 1960., str.84-95, 138-141
  3. 3,0 3,1 Klaić 1998, str. 382–383.
  4. Ćiro Truhelka: Gazi Husrefbeg, njegov život i njegovo doba, p.20

Literatura

• Nepoznat parametar: authorlink
• Nepoznat parametar: ref