More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnih znakova |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Denazification-street.jpg|mini|Mjenjanje naziva ulice bivše „Adolf-Hitler-Straße“ na prethodni naziv.]] | |||
'''Denacifikacija''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Entnazifizierung'') je naziv za [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Savezničku]] inicijativu oslobađanja [[Njemačka|njemačkog]] i [[Austrija|austrijskog]] društva, kulture, tiska, gospodarstva, pravosuđa i politike od [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalističkog]] utjecaja. Glavni cilj bio je raspuštanje [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|NSDAP]]-a kao i pridruženih organizacija. <ref>{{Citiranje knjige|title=Entnazifizierung : politische Säuberung und Rehabilitierung in den vier Besatzungzonen 1945-1949|date=1991|url=https://www.worldcat.org/oclc/25316762|edition=Originalausg|publisher=Deutscher Taschenbuch Verlag|location=München|isbn=3-423-02962-5}}</ref> | '''Denacifikacija''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Entnazifizierung'') je naziv za [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Savezničku]] inicijativu oslobađanja [[Njemačka|njemačkog]] i [[Austrija|austrijskog]] društva, kulture, tiska, gospodarstva, pravosuđa i politike od [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalističkog]] utjecaja. Glavni cilj bio je raspuštanje [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|NSDAP]]-a kao i pridruženih organizacija. <ref>{{Citiranje knjige|title=Entnazifizierung : politische Säuberung und Rehabilitierung in den vier Besatzungzonen 1945-1949|date=1991|url=https://www.worldcat.org/oclc/25316762|edition=Originalausg|publisher=Deutscher Taschenbuch Verlag|location=München|isbn=3-423-02962-5}}</ref> | ||
Posljednja izmjena od 13. ožujak 2022. u 23:28
Denacifikacija (njem. Entnazifizierung) je naziv za Savezničku inicijativu oslobađanja njemačkog i austrijskog društva, kulture, tiska, gospodarstva, pravosuđa i politike od nacionalsocijalističkog utjecaja. Glavni cilj bio je raspuštanje NSDAP-a kao i pridruženih organizacija. [1]
Denacifikacija je također uključivala procesuiranje ratnih zločina počinjenih tijekom Drugog svjetskog rata i interniranje osoba koje su činile sigurnosni rizik za okupacijske snage. [2]
Temelj denacifikacije činile su odluke donesene na konferenciji u Jalti u veljači 1945. godine,kao i odluke sa Potsdamske konferencije iz kolovoza 1945. godine. Svrha je bila sveobuhvatna demokratizacija i demilitarizacija države.
Osobe su bile podijeljene u pet kategorija:
- krivci (za ratne zločine)
- prijestupnici (članovi nacionalsocijalističke partije, ostali aktivisti i vojni dužnoznici)
- manji prijestupnici
- manji podanici
- politički neopterećene osobe