Enckeov komet: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
||
| Redak 36: | Redak 36: | ||
Neovisno jedan o drugome promatralo ga je više astronoma. | Neovisno jedan o drugome promatralo ga je više astronoma. | ||
Prvi ga je zapazio francuski [[astronom]] [[Pierre Méchain]] 1786. godine.<ref name=LZMK/> [[astronomija u 1795.|1795.]] ga je promatrala [[Caroline Herschel]].<ref name=Memoir>{{ | Prvi ga je zapazio francuski [[astronom]] [[Pierre Méchain]] 1786. godine.<ref name=LZMK/> [[astronomija u 1795.|1795.]] ga je promatrala [[Caroline Herschel]].<ref name=Memoir>{{Citiranje knjige|last=Herschel|first=Caroline Lucretia|editor1-last=Herschel|editor1-first=Mrs. John|title=Memoir and Correspondence of Caroline Herschel|url=https://archive.org/details/memoircorrespond00hersiala|year=1876|language=eng.|publisher=John Murray, Albemarle Street|location=London}}</ref> Uočio ga je zatim [[Jean-Louis Pons]] [[astronomija u 1818.|1818.]],<ref name=LZMK/><ref>{{Citiranje knjige|language=eng.|title=Biographical Encyclopedia of Astronomers|page =924}}</ref> a [[Johann Franz Encke]] mu je [[astronomija u 1819.|1819.]] izračunao [[Planetarna putanja|putanju]]. <ref name=LZMK> '''Enckeov komet''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17883] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> [[SPK-ID]] je 1000025.<ref name="JPL"/> | ||
Alternativne oznake su: 1786 I; 1795; 1805; <br/> 1819 I; 1822 II; 1825 III;<br/> 1829; 1832 I; 1835 II; <br/> 1838; 1842 I; 1845 IV.<ref name="JPL">{{JPL|2P}}, pristupljeno 7. veljače 2019.</ref> | Alternativne oznake su: 1786 I; 1795; 1805; <br/> 1819 I; 1822 II; 1825 III;<br/> 1829; 1832 I; 1835 II; <br/> 1838; 1842 I; 1845 IV.<ref name="JPL">{{JPL|2P}}, pristupljeno 7. veljače 2019.</ref> | ||
Inačica od 16. studeni 2021. u 23:52
Enckeov komet, 2P/Encke, komet Enckeove vrste. Spada u komete blizu Zemlje (NEC, NEO). Komet je s najkraćim ophodnim vremenom (3,3 godine), drugi komet (nakon Halleyjeva kometa) za koji je ustanovljeno da je periodički. Inklinacija mu je 11,76 °, najveća udaljenost od Sunca 4,11 astronomskih jedinica a najmanja 0,33 AJ. Promjer jezgre mu je 4,8 km. Neovisno jedan o drugome promatralo ga je više astronoma.
Prvi ga je zapazio francuski astronom Pierre Méchain 1786. godine.[1] 1795. ga je promatrala Caroline Herschel.[2] Uočio ga je zatim Jean-Louis Pons 1818.,[1][3] a Johann Franz Encke mu je 1819. izračunao putanju. [1] SPK-ID je 1000025.[4]
Alternativne oznake su: 1786 I; 1795; 1805;
1819 I; 1822 II; 1825 III;
1829; 1832 I; 1835 II;
1838; 1842 I; 1845 IV.[4]
Enckeov komet (označen kao 2P/Encke) ima najkraće ophodno vrijeme, samo 3,3 godine. I zbog toga i zbog velikog sjaja prvak je u broju pojava, viđen je više od 50 puta. Izučava se gotovo dva stoljeća. Za to vrijeme mu se ophodno vrijeme skratilo. Razlog nije u mogućem kočenju u međuplanetarnom sredstvu, već u tome što se prilikom istjecanja tvari, a ona istječe u smjeru suprotnom od Sunca, javlja reaktivna sila zbog koje se komet približava Suncu. I sjaj mu se smanjio, za dvije zvjezdane veličine (prividna magnituda). Zanimljivo je da se uz pomoć većih teleskopa Enckov komet vidi na cijeloj stazi! [5]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Enckeov komet, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
- ↑
• Nepoznat parametar:
editor1-last
• Nepoznat parametar:editor1-first - ↑
- ↑ 4,0 4,1 JPL, pristupljeno 7. veljače 2019.
- ↑ Vladis Vujnović : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.