Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ciriaco Pizzecolli: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ciriaco Pizzecolli'''-->[[Datoteka:Ciriaco d'Ancona di Benozzo Gozzoli.jpg|thumb|Portret Ciriaco Pizzecolli, freske strane Benozzo Gozzoli]]
[[Datoteka:Ciriaco d'Ancona di Benozzo Gozzoli.jpg|thumb|Portret Ciriaco Pizzecolli, freske strane Benozzo Gozzoli]]
'''Ciriaco Pizzecolli''' ili '''Cirijak Ankonski''' ([[Ancona]] 1391. – [[Cremona]], 1452.) bio je [[arheologija|arheolog]], navigator, [[humanizam|humanist]] i [[Epigrafika|epigraphist]] talijanski putnik. On je pozvao ''pater antiquitatis'' (otac [[arheologija|arheologije]]).<ref>R. Bianchi Bandinelli, M. Pallottino, E. Coche de la Ferté, ''Enciclopedia dell'Arte Antica'' - Enciklopedija Treccani, ulazak "Archeologia"</ref>
'''Ciriaco Pizzecolli''' ili '''Cirijak Ankonski''' ([[Ancona]] 1391. – [[Cremona]], 1452.) bio je [[arheologija|arheolog]], navigator, [[humanizam|humanist]] i [[Epigrafika|epigraphist]] talijanski putnik. On je pozvao ''pater antiquitatis'' (otac [[arheologija|arheologije]]).<ref>R. Bianchi Bandinelli, M. Pallottino, E. Coche de la Ferté, ''Enciclopedia dell'Arte Antica'' - Enciklopedija Treccani, ulazak "Archeologia"</ref>



Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 18:39

Portret Ciriaco Pizzecolli, freske strane Benozzo Gozzoli

Ciriaco Pizzecolli ili Cirijak Ankonski (Ancona 1391. – Cremona, 1452.) bio je arheolog, navigator, humanist i epigraphist talijanski putnik. On je pozvao pater antiquitatis (otac arheologije).[1]

Mnogo je putovao radi trgovine i u potrazi za ostatcima klasične starine ne samo po Italiji nego i po Grčkoj, Aziji i Egiptu. Bio je dvaput i u našim stranama; kao pomoćnik u trgovačkoj službi svoga rođaka ide u Dalmaciju (1412.-14.), a drugi put (1432.) pohodi Iliriju i Epir. I tu sakuplja stare novce, rukopise, ispisuje natpise i precrtava stare spomenike. U svom Itinerariu (Firenca, 1742.) opisuje putovanje i prilike po dalmatinskoj obali. Izgorjela je njegova velika epigrafska zbirka Commentari, od koje su se sačuvali samo neki ispisi njegovih znanaca. [2]


Izvori

  1. R. Bianchi Bandinelli, M. Pallottino, E. Coche de la Ferté, Enciclopedia dell'Arte Antica - Enciklopedija Treccani, ulazak "Archeologia"
  2. Hrvatska enciklopedija - 3. svezak, str. 781

Vanjske poveznice