Kinetička umjetnost: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{de}}' u '{{nje oznaka}}'
 
Redak 4: Redak 4:
Kinetička umjetnost je bila popularna u 1950-ih i 1960-ih godina, a njezini predmoderni počeci leže u industrijskoj opremi pokreta ''[[Arts and Crafts]]'' i vodovodnim instalacijama [[barok]]a. U moderni započela je u kinetičkim svjetlima i pokretnim predmetima [[dadaizam|dadaista]] [[Marcel Duchamp|Marcela Duchampa]] i [[Man Ray|Mana Raya]], te u [[konstruktivizam|konstruktivističkim]] djelima umjetnika kao što su: [[Vladimir Tatljin]], [[Naum Gabo]], [[Alexander Rodtschenko]] i [[László Moholy-Nagy]].
Kinetička umjetnost je bila popularna u 1950-ih i 1960-ih godina, a njezini predmoderni počeci leže u industrijskoj opremi pokreta ''[[Arts and Crafts]]'' i vodovodnim instalacijama [[barok]]a. U moderni započela je u kinetičkim svjetlima i pokretnim predmetima [[dadaizam|dadaista]] [[Marcel Duchamp|Marcela Duchampa]] i [[Man Ray|Mana Raya]], te u [[konstruktivizam|konstruktivističkim]] djelima umjetnika kao što su: [[Vladimir Tatljin]], [[Naum Gabo]], [[Alexander Rodtschenko]] i [[László Moholy-Nagy]].


Tehničke konstrukcije često su pokretane snagom prirodnog vjetra ili strujanja zraka (kao što je to slučaj sa [[Alexander Calder|Calderovim]] [[mobil]]ima), vode, magnetizma, gravitacije ili učešćem promatrača. Međutim, koriste se i [[električni motor]]i i ručni pogoni. Današnji umjetnici kinetičke umjetnosti često koriste najnoviju tehnologiju i računalno upravljani predmeti više nisu rijetkost<ref>[http://www.schuelke.org/ Bjorn Schulke] {{de}} Pristupljeno 4. listopada 2013.</ref>.
Tehničke konstrukcije često su pokretane snagom prirodnog vjetra ili strujanja zraka (kao što je to slučaj sa [[Alexander Calder|Calderovim]] [[mobil]]ima), vode, magnetizma, gravitacije ili učešćem promatrača. Međutim, koriste se i [[električni motor]]i i ručni pogoni. Današnji umjetnici kinetičke umjetnosti često koriste najnoviju tehnologiju i računalno upravljani predmeti više nisu rijetkost<ref>[http://www.schuelke.org/ Bjorn Schulke] {{nje oznaka}} Pristupljeno 4. listopada 2013.</ref>.


Nastavak kinetičke umjetnosti je '''kibernetička umjetnost''' u kojoj umjetničko djelo ovisi o vanjskim utjecajima, pogotovo manipulacijama nastalim ljudskim reakcijama (npr. [[Nicolas Schöffer]] i njegovi ''Prostorno-dinamički tornjevi'').
Nastavak kinetičke umjetnosti je '''kibernetička umjetnost''' u kojoj umjetničko djelo ovisi o vanjskim utjecajima, pogotovo manipulacijama nastalim ljudskim reakcijama (npr. [[Nicolas Schöffer]] i njegovi ''Prostorno-dinamički tornjevi'').
Redak 78: Redak 78:
==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
* [http://www.kinetic-art.org Kinetic Art Organization (KAO)] najveća svjetska organizacija kinetičkih umjetnika {{eng oznaka}}
* [http://www.kinetic-art.org Kinetic Art Organization (KAO)] najveća svjetska organizacija kinetičkih umjetnika {{eng oznaka}}
* ''[http://www.gelsenkirchener-geschichten.de/viewtopic.php?t=2440 Kinetik im Kunstmuseum Gelsenkirchen]'', najopsežnija kolekcija kinetičke umjetnosti od 1960-ih godina {{de}}
* ''[http://www.gelsenkirchener-geschichten.de/viewtopic.php?t=2440 Kinetik im Kunstmuseum Gelsenkirchen]'', najopsežnija kolekcija kinetičke umjetnosti od 1960-ih godina {{nje oznaka}}


=== Sestrinski projekti ===
=== Sestrinski projekti ===

Posljednja izmjena od 28. svibanj 2025. u 22:53

George Rickey, Četiri kvadrata u kvadratu, 1969.

Kinetička umjetnost je oblik umjetničkog izražavanja u kojemu je pokret glavni dio estetskog umjetničkog objekta, obično skulpture. Kako se često kinetički objekt mijenja stvarnim kretanjem (Carlos Cruz-Diez) ili stvara iluziju pokreta (Youri Messen-Jaschin), neki smatraju da je kinetička umjetnost utjelovljenje op arta.

Alexander Calder, Akustični oblaci, 1953., mobil koji se kreće propuhom u dvorani Alua Magna, Sveučilišni grad Caracasa, Venezuela

Kinetička umjetnost je bila popularna u 1950-ih i 1960-ih godina, a njezini predmoderni počeci leže u industrijskoj opremi pokreta Arts and Crafts i vodovodnim instalacijama baroka. U moderni započela je u kinetičkim svjetlima i pokretnim predmetima dadaista Marcela Duchampa i Mana Raya, te u konstruktivističkim djelima umjetnika kao što su: Vladimir Tatljin, Naum Gabo, Alexander Rodtschenko i László Moholy-Nagy.

Tehničke konstrukcije često su pokretane snagom prirodnog vjetra ili strujanja zraka (kao što je to slučaj sa Calderovim mobilima), vode, magnetizma, gravitacije ili učešćem promatrača. Međutim, koriste se i električni motori i ručni pogoni. Današnji umjetnici kinetičke umjetnosti često koriste najnoviju tehnologiju i računalno upravljani predmeti više nisu rijetkost[1].

Nastavak kinetičke umjetnosti je kibernetička umjetnost u kojoj umjetničko djelo ovisi o vanjskim utjecajima, pogotovo manipulacijama nastalim ljudskim reakcijama (npr. Nicolas Schöffer i njegovi Prostorno-dinamički tornjevi).

Predstavnici

Glavni predstavnici:

Ostali predstavnici:

Galerija

Izvori

  1. Bjorn Schulke (nje.) Pristupljeno 4. listopada 2013.

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Kinetička umjetnost