Stopa (arhitektura): razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m no summary specified |
||
| Redak 41: | Redak 41: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* {{eng icon}}[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/54693/base ''base'' na portalu Encyclopædia Britannica] | * {{eng icon}}[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/54693/base ''base'' na portalu Encyclopædia Britannica] | ||
[[Kategorija:Arhitektonski elementi]] | [[Kategorija:Arhitektonski elementi]] | ||
Inačica od 3. studeni 2021. u 22:03
Stopa ili baza (njemački: basis iz latinskog: basis [1]od grčkog: βάσις = stopa, stopalo, temelj, baza, francuski: base, talijanski: base) je izraz u arhitekturi za postolje stupa, dio kojim se on oslanja na tlo. [2]
Karakteristike
Kod klasičnih grčkih hramova dorskog reda nema stopa, već stupovi leže izravno na stilobatu, ravnoj platformi od kamenih blokova. Stope ili atičke baze pojavljuju se na građevinama jonskog i korintskog reda.
Stope su mogle biti vrlo jednostavne, isklesane iz jednog kvadratnog kamenog bloka - sokla (latinski: socculus =mala cipela), bez ikakve dekoracije, ali i složene kakve su bile atičke stope rimskih i gotičkih građevina. One su se sastojale od kvadratnog postolja, koje je ležalo na stilobatu, i jednog ili više valjka različitih profila. [2]
Povijest
Već su stari Egipćani imali neku vrstu stope, to su bile jednostavne kamene ploče, koje su postavljali pod svoje monolitne stupove. Taj način stabiliziranja stupova, usvojili su i Grci, preko Kretsko-mikenske kulture i razvili ih u različite inačice. Njih su prihvatili i Rimljani i raširili kao način gradnje reprezentativnih objekata, po čitavom tadašnjem svijetu.
Stope su se koristile od gotike preko renesanse, baroka sve do neoklasicizma.
Vidi još
Galerija primjera raznih stopa
-
Gotičke stope
