Željezov(II, III) oksid: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnc
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Željezov(II, III) oksid'''-->'''Željezov(II, III) oksid''' (FeO x Fe<sub>2</sub>O<sub>3</sub> ili Fe<sub>3</sub>O<sub>4</sub> x Fe<sub>2</sub>O<sub>3</sub>; starog naziva ''fero-feri-oksid'') je crni [[Magnetizam|magnetičan]] [[prah]], a u prirodi dolazi kao rudni [[mineral]] [[magnetit]] (Fe<sub>3</sub>O<sub>4</sub> – uzima se kao takva skraćena formula).
Željezov(II, III) oksid''' (FeO x Fe<sub>2</sub>O<sub>3</sub> ili Fe<sub>3</sub>O<sub>4</sub> x Fe<sub>2</sub>O<sub>3</sub>; starog naziva ''fero-feri-oksid'') je crni [[Magnetizam|magnetičan]] [[prah]], a u prirodi dolazi kao rudni [[mineral]] [[magnetit]] (Fe<sub>3</sub>O<sub>4</sub> – uzima se kao takva skraćena formula).


==Svojstva i osobine==
==Svojstva i osobine==

Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 11:29

Željezov(II, III) oksid (FeO x Fe2O3 ili Fe3O4 x Fe2O3; starog naziva fero-feri-oksid) je crni magnetičan prah, a u prirodi dolazi kao rudni mineral magnetit (Fe3O4 – uzima se kao takva skraćena formula).

Svojstva i osobine

Najvažnija je ruda od svih mineralnih sirovina. Služi kao crni pigment, a i sastojak je termitne smjese. Služi kao elektrodni materijal, pa se od njega prave i elektrode za tehničku elektrolizu. Najstabilniji je od svih željezovih oksida.

Nastaje kao crni prah kad se žari Fe(OH)3, Fe(NO3)2 ili Fe2(SO4)3 na zraku.[1]

Izvori

  1. Hrvatska enciklopedija (LZMK); broj 11 (Tr-Ž), str. 478. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2009.g. ISBN 978-953-6036-41-7