Ponikve (Ston): razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Ponikve (Ston)'''-->[[Datoteka:Ponikve.jpg|thumb|mini|Ponikve]] | <!--'''Ponikve (Ston)'''-->[[Datoteka:Ponikve.jpg|thumb|mini|Ponikve]] | ||
'''Ponikve''' su naselje u općini [[Ston]] na poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]]. Dijelovi naselja su [[Metohija (Ston)|Metohija]], [[Sparagovići]] i [[Boljenovići]] <ref>[http://www.ston.hr/ponikve.html www.ston.hr], "Ponikve"</ref>. Poznato je po vinogradima i maslinicima. Iz Ponikava je [[NK Ponikve|istoimeni nogometni klub]] osnovan [[1979.]], koji se natječe u 2. ŽNL Dubrovačko-neretvanske. Njemačka tvrtka wpd odlučila se graditi [[vjetroelektana|vjetroelektranu]] snage 34 megavata u brdu poviše Ponikava <ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/181192/Default.aspx www.slobodnadalmacija.hr], "Vjetroelektrana Ponikve - projekt vrijedan 345 milijuna kuna, " objavljeno 16. srpnja 2012., pristupljeno 3. ožujka 2013.</ref>. Ravnatelj vjetroelektrane Ponikve Andreas Chollet i veleposlanik [[Njemačka|Njemačke]] u Republici Hrvatskoj Hans Peter Annen [[17. svibnja]] [[2013.]] svečano su otvorili vjetroelektranu u Ponikvama. Vrijednost projekta, čiji je investitor njemačka tvrtka WPD, iznosi 43 000 000 eura, a 16 vjetrenjača opskrbljivat će 23 000 kućanstava. Gradnja je započeta u lipnju 2011., a dovršena u listopadu 2012. godine. <ref>[http://dubrovacki.hr/clanak/51808/otvorena-vjetroelektrana-u-ponikvama-opskrbljivat-ce-23-tisuce-kucanstava dubrovacki.hr], "Otvorena vjetroelektrana u Ponikvama: Opskrbljivat će 23 tisuće kućanstava", objavljeno 17. svibnja 2013., pristupljeno 21. svibnja 2013.</ref> Ponikve imaju oko 350 stanovnika, mahom [[Hrvati|Hrvata]] [[katoličanstvo|rimokatolika]]. | '''Ponikve''' su naselje u općini [[Ston]] na poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]]. Dijelovi naselja su [[Metohija (Ston)|Metohija]], [[Sparagovići]] i [[Boljenovići]] <ref>[http://www.ston.hr/ponikve.html www.ston.hr], "Ponikve"</ref>. Poznato je po vinogradima i maslinicima. Iz Ponikava je [[NK Ponikve|istoimeni nogometni klub]] osnovan [[1979.]], koji se natječe u 2. ŽNL Dubrovačko-neretvanske. Njemačka tvrtka wpd odlučila se graditi [[vjetroelektana|vjetroelektranu]] snage 34 megavata u brdu poviše Ponikava <ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/181192/Default.aspx www.slobodnadalmacija.hr], "Vjetroelektrana Ponikve - projekt vrijedan 345 milijuna kuna, " objavljeno 16. srpnja 2012., pristupljeno 3. ožujka 2013.</ref>. Ravnatelj vjetroelektrane Ponikve Andreas Chollet i veleposlanik [[Njemačka|Njemačke]] u Republici Hrvatskoj Hans Peter Annen [[17. svibnja]] [[2013.]] svečano su otvorili vjetroelektranu u Ponikvama. Vrijednost projekta, čiji je investitor njemačka tvrtka WPD, iznosi 43 000 000 eura, a 16 vjetrenjača opskrbljivat će 23 000 kućanstava. Gradnja je započeta u lipnju 2011., a dovršena u listopadu 2012. godine. <ref>[http://dubrovacki.hr/clanak/51808/otvorena-vjetroelektrana-u-ponikvama-opskrbljivat-ce-23-tisuce-kucanstava dubrovacki.hr], "Otvorena vjetroelektrana u Ponikvama: Opskrbljivat će 23 tisuće kućanstava", objavljeno 17. svibnja 2013., pristupljeno 21. svibnja 2013.</ref> Ponikve imaju oko 350 stanovnika, mahom [[Hrvati|Hrvata]] [[katoličanstvo|rimokatolika]]. | ||
Ponikve se nalaze podno Ilina brda. Na vrhu brda je velika prapovijesna gomila a ispod nje je špilja Crno jezero, duga 238 metara i duboka 94 metra, važno arheološko nalazište. Lipnja 2025. su arheolozi pronašli nalaze koji upućuju da su je Iliri rabili cijelo tisućljeće kao svetište, nekoropolu i stanište. Našli su i male grčke i lokalne posude rabljene za obrede, ulomak keramičke glave božanstva te ljudski ostatke iz različitih razdoblja. U razdoblju od oko 9. do 6. st. pr. Kr. kad je u ovim krajevima okončavalo brončano doba i počimalo željezno doba, dijelovi pećine rabljeni su kao nekropola.<ref>mbb: [https://narod.hr/vjera-i-kultura/vrijedno-arheolosko-otkrice-spilja-kroz-stoljeca-koristena-kao-svetiste-nekropola-i-staniste '' Vrijedno arheološko otkriće: Špilja kroz stoljeća korištena kao svetište, nekropola i stanište'']. Narod.hr. 14. lipnja 2025. Pristupljeno 16. lipnja 2025.</ref> | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 16. lipanj 2025. u 05:01
Ponikve su naselje u općini Ston na poluotoku Pelješcu. Dijelovi naselja su Metohija, Sparagovići i Boljenovići [1]. Poznato je po vinogradima i maslinicima. Iz Ponikava je istoimeni nogometni klub osnovan 1979., koji se natječe u 2. ŽNL Dubrovačko-neretvanske. Njemačka tvrtka wpd odlučila se graditi vjetroelektranu snage 34 megavata u brdu poviše Ponikava [2]. Ravnatelj vjetroelektrane Ponikve Andreas Chollet i veleposlanik Njemačke u Republici Hrvatskoj Hans Peter Annen 17. svibnja 2013. svečano su otvorili vjetroelektranu u Ponikvama. Vrijednost projekta, čiji je investitor njemačka tvrtka WPD, iznosi 43 000 000 eura, a 16 vjetrenjača opskrbljivat će 23 000 kućanstava. Gradnja je započeta u lipnju 2011., a dovršena u listopadu 2012. godine. [3] Ponikve imaju oko 350 stanovnika, mahom Hrvata rimokatolika.
Ponikve se nalaze podno Ilina brda. Na vrhu brda je velika prapovijesna gomila a ispod nje je špilja Crno jezero, duga 238 metara i duboka 94 metra, važno arheološko nalazište. Lipnja 2025. su arheolozi pronašli nalaze koji upućuju da su je Iliri rabili cijelo tisućljeće kao svetište, nekoropolu i stanište. Našli su i male grčke i lokalne posude rabljene za obrede, ulomak keramičke glave božanstva te ljudski ostatke iz različitih razdoblja. U razdoblju od oko 9. do 6. st. pr. Kr. kad je u ovim krajevima okončavalo brončano doba i počimalo željezno doba, dijelovi pećine rabljeni su kao nekropola.[4]
Izvori
- ↑ www.ston.hr, "Ponikve"
- ↑ www.slobodnadalmacija.hr, "Vjetroelektrana Ponikve - projekt vrijedan 345 milijuna kuna, " objavljeno 16. srpnja 2012., pristupljeno 3. ožujka 2013.
- ↑ dubrovacki.hr, "Otvorena vjetroelektrana u Ponikvama: Opskrbljivat će 23 tisuće kućanstava", objavljeno 17. svibnja 2013., pristupljeno 21. svibnja 2013.
- ↑ mbb: Vrijedno arheološko otkriće: Špilja kroz stoljeća korištena kao svetište, nekropola i stanište. Narod.hr. 14. lipnja 2025. Pristupljeno 16. lipnja 2025.