More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Scijentizam''' (prema [[latinski|lat.]] ''scientia'': znanje, znanost), [[filozofija|filozofska]] pozicija i [[ideologija]] koja izdiže [[znanost]] iznad ostalih tumačenja života te zagovara izdizanje [[prirodne znanosti|prirodnih]] nad [[društvene znanosti|društvenim znanostima]]. Kao pretjerano povjerenje u [[znanstvena metoda|metode prirodne znanosti]] koje se primjenjuju u svim područjima istraživanja (npr. u [[filozofija|filozofiji]], društvenim i [[humanističke znanosti|humanističkim znanostima]]), scijentizam dolazi i do tvrdnji da društvene znanosti i nisu prave znanosti jer ne mogu strogo i dosljedno slijediti metodu prirodne znanosti pa prema nekima i ne dolaze do znanstvene istine nego samo do mišljenja, stajališta i vjerovanja. | |||
Scijentizam je osobito bio raširen u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], kada je isticao vjeru u napredak znanosti i postizanje sveopćega napretka kroz razvoj (prirodnih) znanosti i razumijevanje svijeta oslonjeno na znanost, tzv. "religija znanosti". Taj optimizam ima dugu tradiciju, iskazanu već u ''Teodiceji'' [[Gottfried Leibniz|Gottfrieda Leibniza]], a po kojem je svijet u kojem živimo najbolji od svih mogućih svjetova. Scijentizmu je sličan [[tehnoutopizam]], ideologija koja vjeruje da će znanost i tehnika uroditi društvom budućnosti, u kojem će svi živjeti u idealnim uvjetima te učiniti da čovječanstvo iz prostora nužnosti prijeđe u prostore slobode. | Scijentizam je osobito bio raširen u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], kada je isticao vjeru u napredak znanosti i postizanje sveopćega napretka kroz razvoj (prirodnih) znanosti i razumijevanje svijeta oslonjeno na znanost, tzv. "religija znanosti". Taj optimizam ima dugu tradiciju, iskazanu već u ''Teodiceji'' [[Gottfried Leibniz|Gottfrieda Leibniza]], a po kojem je svijet u kojem živimo najbolji od svih mogućih svjetova. Scijentizmu je sličan [[tehnoutopizam]], ideologija koja vjeruje da će znanost i tehnika uroditi društvom budućnosti, u kojem će svi živjeti u idealnim uvjetima te učiniti da čovječanstvo iz prostora nužnosti prijeđe u prostore slobode. | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 17:08
Scijentizam (prema lat. scientia: znanje, znanost), filozofska pozicija i ideologija koja izdiže znanost iznad ostalih tumačenja života te zagovara izdizanje prirodnih nad društvenim znanostima. Kao pretjerano povjerenje u metode prirodne znanosti koje se primjenjuju u svim područjima istraživanja (npr. u filozofiji, društvenim i humanističkim znanostima), scijentizam dolazi i do tvrdnji da društvene znanosti i nisu prave znanosti jer ne mogu strogo i dosljedno slijediti metodu prirodne znanosti pa prema nekima i ne dolaze do znanstvene istine nego samo do mišljenja, stajališta i vjerovanja.
Scijentizam je osobito bio raširen u 19. stoljeću, kada je isticao vjeru u napredak znanosti i postizanje sveopćega napretka kroz razvoj (prirodnih) znanosti i razumijevanje svijeta oslonjeno na znanost, tzv. "religija znanosti". Taj optimizam ima dugu tradiciju, iskazanu već u Teodiceji Gottfrieda Leibniza, a po kojem je svijet u kojem živimo najbolji od svih mogućih svjetova. Scijentizmu je sličan tehnoutopizam, ideologija koja vjeruje da će znanost i tehnika uroditi društvom budućnosti, u kojem će svi živjeti u idealnim uvjetima te učiniti da čovječanstvo iz prostora nužnosti prijeđe u prostore slobode.
Literatura
- Scijentizam. 2013. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55057 (pristupljeno 6. travnja 2014.).