Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Dragutin Boranić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Dragutin Boranić'''-->'''Dragutin Boranić''' ([[Marija Gorica]], [[19. prosinca]] [[1870.]] - [[Zagreb]], [[1. rujna]] [[1955.]]) hrvatski [[jezikoslovac]], [[slavist]].
'''Dragutin Boranić''' ([[Marija Gorica]], [[19. prosinca]] [[1870.]] - [[Zagreb]], [[1. rujna]] [[1955.]]) hrvatski [[jezikoslovac]], [[slavist]].


== Životopis ==
== Životopis ==
Redak 21: Redak 21:
{{GLAVNIRASPORED:Boranić, Dragutin}}
{{GLAVNIRASPORED:Boranić, Dragutin}}
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Marija Gorica]]

Posljednja izmjena od 8. svibanj 2025. u 23:47

Dragutin Boranić (Marija Gorica, 19. prosinca 1870. - Zagreb, 1. rujna 1955.) hrvatski jezikoslovac, slavist.

Životopis

Diplomirao je 1897., doktorirao 1899. godine.[1] Jedno je vrijeme radio kao gimnazijski profesor u Osijeku, Vinkovcima i Zagrebu.

Godine 1907. postao je dopisni i kasnije redoviti član JAZU i u njoj petnaest godina bio književni tajnik. Veći broj radova objavio je u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena, kojem je bio urednik do svoje smrti. Najpoznatiji je po svojem Pravopisu kojim je nastavio i upotpunio Brozov rad i udario temelje suvremenoj hrvatskoj pismenosti.

Od 1906. predaje hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U četiri desetljeća predavanja Boranić je obuhvatio sva područja kroatističkih istraživanja – paleoslavističku problematiku, književnopovijesna pitanja, povijest i dijalektologiju hrvatskoga jezika, a posebice područje hrvatskoga standardnog jezika.

Pisao je prozu i poeziju, te prevodio s češkoga i ruskoga.

Povezani članci

Izvori

  1. Samardžija, M. & Selak, A. (2001). Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti. Zagreb: Pergamena.