Zdenka Sertić: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Zdenka Sertić'''-->{{ | <!--'''Zdenka Sertić'''-->{{infookvir likovni umjetnik | ||
|ime = Zdenka Sertić | |ime = Zdenka Sertić | ||
|slika = Zdenka Sertić.jpg | |slika = Zdenka Sertić.jpg | ||
Inačica od 28. travanj 2025. u 22:44
| Zdenka Sertić | |
| Zdenka Sertić | |
| Rođenje | 16. siječnja 1899. |
|---|---|
| Smrt | 19. prosinca 1986. |
Zdenka Sertić (Sveti Ivan Zelina, 16. siječnja 1899. – Zagreb, 19. prosinca 1986.), hrvatska slikarica i etnografkinja.[1] [2]
Privatni život i školovanje
Rođena je od oca Milana (Krivi Put, Lika) i majke Zlate rođ. Rogina (Zlatar, Hrvatsko Zagorje). U rodnom mjestu je pohađala osnovnu školu. Nakon premještaja oca, državnog činovnika, polazila je Višu djevojačku školu u Karlovcu, pa Ženski licej – latinski odio u Zagrebu. Maturirala je 1917.god. Iste godine upisala je Višu školu za umjetnost i obrt, a Akademiju likovnih umjetnosti – slikarski odio, završila je u klasi prof.Ljube Babića. Za vrijeme studija profesori su joj bili Ferdinand Kovačević, Oton Iveković, Menci Klement Crnčić i Bela Csikos Sessia. Nakon položenog ispita za profesora srednje škole, nastavila je usavršavanje u Berlinu (1922.) i Parizu (1925.) Od 1927. bila je namještena kao kustos i slikarica u Etnografskom muzeju u Zagrebu, gdje je od 1939. do 1941. bila vršiteljica dužnosti ravnatelja. Umirovljena je 1959. godine, nakon čega do smrti djeluje kao slobodna umjetnica.
O njenom radu
U pristupu bogatoj baštini hrvatskog i južnoslavenskog narodnog umjeća i kulture, Zdenka Sertić na izvanredan način usklađuje znanstvenu i likovnu obradu tematike kojom se bavi. Osnova i istinska vrijednost njezinih radova potječe iz iscrpnog proučavanja povjesnog, kulturnog i geografskog materijala – a što je najznačajnije – iz neposrednog dodira s okolinom i narodom kraja koji u svojim radovima prikazuje. U raznovrsnim tehnikama majstorski je prikazala ne samo narodne nošnje i običaje, već i pučke zgrade, keramiku, drvorezbarstvo te radove na platnu i staklu. U znanstvenom pristupu temama koje prikazuje, oslanja se uz ostale izvore, na etnološke studije Mirka Kusa-Nikolajeva, s kojim je dulje vrijeme surađivala. Pored slikarskog stvaranja, Zdenka Sertić je izrađivala spomenice, diplome, plakate, ex librise, opremu knjiga te više serija maraka, koje su postigle najviše ocjene. Surađivala je u Jugoslavenskoj i Općoj enciklopediji. Sudjelovala je na izložbama u domovini te u Parizu, Leipzigu, Barceloni, Berlinu, Kopenhagenu, Haagu i Bruxellesu.
Izvori
- ↑ LZMK / Hrvatska enciklopedija: Sertić, Zdenka, pristupljeno 19. prosinca 2015.
- ↑ http://www.croatianhistory.net/etf/sertic_zdenka.html