Toggle menu
243,8 tis.
110
18
642,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Laktoza: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m file->datoteka
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Laktoza'''-->[[File:Beta-D-Lactose.svg|thumbnail|240px]]
<!--'''Laktoza'''-->[[Datoteka:Beta-D-Lactose.svg|thumbnail|240px]]
'''Laktoza''' (prema [[Latinski jezik|lat.]] ''lac'', genitiv ''lactis'': [[mlijeko]]) ili '''mliječni šećer''' je disaharid formule C<sub>12</sub>H<sub>22</sub>O<sub>11</sub> koji se nalazi u mlijeku [[sisavac]]a. Nastaje u mliječnim žlijezdama iz monosaharida [[Glukoza|glukoze]] i '''[[galaktoza|galaktoze]]'''. Laktoza se uz pomoć enzima ''[[laktaza|laktaze]]'' u probavnome traktu razgrađuje na sastavne dijelove, koji zatim ulaze u proces '''[[glikoliza|glikolize]]'''. U odraslih osoba nedostatak enzima laktaze nije rijedak, pa one ne podnose nefermentirano mlijeko u svojoj prehrani. Bakterije mliječno-kiseloga vrenja (npr. roda [[Lactobacillus]]) razgrađuju laktozu na mliječnu kiselinu, što izaziva kiseljenje i grušanje mlijeka, pa se upotrebljavaju u proizvodnji mliječnih prerađevina.<ref>Hrvatska enciklopedija, Broj 6 (Kn-Mak), str. 407, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. {{ISBN|953-6036-29-0}} (cjelina) i 953-6036-32-0</ref>
'''Laktoza''' (prema [[Latinski jezik|lat.]] ''lac'', genitiv ''lactis'': [[mlijeko]]) ili '''mliječni šećer''' je disaharid formule C<sub>12</sub>H<sub>22</sub>O<sub>11</sub> koji se nalazi u mlijeku [[sisavac]]a. Nastaje u mliječnim žlijezdama iz monosaharida [[Glukoza|glukoze]] i '''[[galaktoza|galaktoze]]'''. Laktoza se uz pomoć enzima ''[[laktaza|laktaze]]'' u probavnome traktu razgrađuje na sastavne dijelove, koji zatim ulaze u proces '''[[glikoliza|glikolize]]'''. U odraslih osoba nedostatak enzima laktaze nije rijedak, pa one ne podnose nefermentirano mlijeko u svojoj prehrani. Bakterije mliječno-kiseloga vrenja (npr. roda [[Lactobacillus]]) razgrađuju laktozu na mliječnu kiselinu, što izaziva kiseljenje i grušanje mlijeka, pa se upotrebljavaju u proizvodnji mliječnih prerađevina.<ref>Hrvatska enciklopedija, Broj 6 (Kn-Mak), str. 407, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. {{ISBN|953-6036-29-0}} (cjelina) i 953-6036-32-0</ref>



Inačica od 30. travanj 2022. u 00:57

Laktoza (prema lat. lac, genitiv lactis: mlijeko) ili mliječni šećer je disaharid formule C12H22O11 koji se nalazi u mlijeku sisavaca. Nastaje u mliječnim žlijezdama iz monosaharida glukoze i galaktoze. Laktoza se uz pomoć enzima laktaze u probavnome traktu razgrađuje na sastavne dijelove, koji zatim ulaze u proces glikolize. U odraslih osoba nedostatak enzima laktaze nije rijedak, pa one ne podnose nefermentirano mlijeko u svojoj prehrani. Bakterije mliječno-kiseloga vrenja (npr. roda Lactobacillus) razgrađuju laktozu na mliječnu kiselinu, što izaziva kiseljenje i grušanje mlijeka, pa se upotrebljavaju u proizvodnji mliječnih prerađevina.[1]

Izvori

  1. Hrvatska enciklopedija, Broj 6 (Kn-Mak), str. 407, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-29-0 (cjelina) i 953-6036-32-0


Nedovršeni članak Laktoza koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Sadržaj