More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bny Oznaka: poveznice na razdvojbe |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Skenderija, Sarajevo.jpg|mini|300px|Pogled na Skenderiju]] | |||
'''Skenderija''' je športsko-kulturno-poslovni centar u [[Sarajevo|Sarajevu]], sagrađen [[1969.]] godine. Smješten je na lijevoj obali [[Miljacka|Miljacke]]. Ukupna površina centra iznosi 70.000 m<sup>2</sup>.<ref name=Skenderija>http://www.skenderija.ba/page.php?id=6</ref> | '''Skenderija''' je športsko-kulturno-poslovni centar u [[Sarajevo|Sarajevu]], sagrađen [[1969.]] godine. Smješten je na lijevoj obali [[Miljacka|Miljacke]]. Ukupna površina centra iznosi 70.000 m<sup>2</sup>.<ref name=Skenderija>http://www.skenderija.ba/page.php?id=6</ref> | ||
Posljednja izmjena od 14. travanj 2022. u 11:49
Skenderija je športsko-kulturno-poslovni centar u Sarajevu, sagrađen 1969. godine. Smješten je na lijevoj obali Miljacke. Ukupna površina centra iznosi 70.000 m2.[1]
U sklopu Skenderije se nalaze dvorana Mirza Delibašić i Dom mladih.
Povijest
Skenderija je ime dobila po Skender-paši koji je na ovom prostoru 1499. godine sagradio trgovački centar sa 11 trgovina, karavan-saraj, dvor, imaret i tekiju. Njegov sin Mustafa beg Skenderepašić je 1518. godine uz očevu tekiju podigao prvu potkupolnu džamiju u Bosni i Hercegovini.[1] Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije sa džamije je skinut olovni pokrov pod izlikom da ga treba zamijeniti bakrenim, što se nikada nije dogodilo, pa se kupola urušila, a ostatak građevine srušio se do 1935. godine, ostavljajući za sobom samo munaru. Munara džamije je uklonjena 1960. godine radi izgradnje sportskog centra.[2]
Olimpijske igre
Tijekom 14. zimskih olimpijskih igara u Skenderiji su se održavala natjecanja u umjetničkom klizanju i hokeju na ledu.