More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''Su(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Dry Ice.jpg|mini|desno|250px|Ako ostavimo komadiće [[suhi led|suhog leda]] na [[zrak]]u kod sobne temperature, oni će s vremenom [[isparavanje|sublimirati.]]]] | |||
'''Sublimacija''' (kasnolat. i srednjovj. [[Latinski jezik|lat]]. ''sublimatio'', od lat. ''sublimare'': uzvisiti, uzdignuti), u [[fizika|fizici]], je izravan prijelaz [[čvrste tvari]] u [[plin]], bez prethodnoga prijelaza u [[tekućina|tekućinu]]. Zbiva se pri [[temperatura]]ma i [[tlak]]ovima nižima od [[Trojna točka|trojne točke]] na [[Fazni dijagram|faznom dijagramu]]. Ovisi o vrsti [[kemijska tvar|kemijske tvari]]. Za neku tvar, pri stalnoj temperaturi sublimacija je brža što je tlak niži, a pri stalnom tlaku sublimacija je brža što je temperatura viša (na primjer [[para]]). Tako na primjer na temperaturama nižima od [[ledište|ledišta]] vode sublimiraju [[led]] i [[snijeg]]. Po sublimaciji su poznati i [[ugljikov dioksid]] ([[suhi led]]), [[jod]], [[sumpor]], [[naftalen]], [[kamfor]], [[kofein]] i drugi. Tako na primjer ako ostavimo komadić kamfora na zraku, on će s vremenom sublimirati.<ref> '''sublimacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58580] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref> Isto tako [[Snijeg|snijeg]] na dubljim slojevima isparava (vaporizira) uslijed utjecaja [[Toplina|topline]] tla, u [[Priroda|prirodi]] je cijeli proces kružan, pa tako imamo [[isparavanje]] i [[kondenzacija|kondenzaciju]], rezultat cijelog procesa je pojava [[vodena para|vodene pare]] na površini. | '''Sublimacija''' (kasnolat. i srednjovj. [[Latinski jezik|lat]]. ''sublimatio'', od lat. ''sublimare'': uzvisiti, uzdignuti), u [[fizika|fizici]], je izravan prijelaz [[čvrste tvari]] u [[plin]], bez prethodnoga prijelaza u [[tekućina|tekućinu]]. Zbiva se pri [[temperatura]]ma i [[tlak]]ovima nižima od [[Trojna točka|trojne točke]] na [[Fazni dijagram|faznom dijagramu]]. Ovisi o vrsti [[kemijska tvar|kemijske tvari]]. Za neku tvar, pri stalnoj temperaturi sublimacija je brža što je tlak niži, a pri stalnom tlaku sublimacija je brža što je temperatura viša (na primjer [[para]]). Tako na primjer na temperaturama nižima od [[ledište|ledišta]] vode sublimiraju [[led]] i [[snijeg]]. Po sublimaciji su poznati i [[ugljikov dioksid]] ([[suhi led]]), [[jod]], [[sumpor]], [[naftalen]], [[kamfor]], [[kofein]] i drugi. Tako na primjer ako ostavimo komadić kamfora na zraku, on će s vremenom sublimirati.<ref> '''sublimacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58580] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref> Isto tako [[Snijeg|snijeg]] na dubljim slojevima isparava (vaporizira) uslijed utjecaja [[Toplina|topline]] tla, u [[Priroda|prirodi]] je cijeli proces kružan, pa tako imamo [[isparavanje]] i [[kondenzacija|kondenzaciju]], rezultat cijelog procesa je pojava [[vodena para|vodene pare]] na površini. | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 10:40
Sublimacija (kasnolat. i srednjovj. lat. sublimatio, od lat. sublimare: uzvisiti, uzdignuti), u fizici, je izravan prijelaz čvrste tvari u plin, bez prethodnoga prijelaza u tekućinu. Zbiva se pri temperaturama i tlakovima nižima od trojne točke na faznom dijagramu. Ovisi o vrsti kemijske tvari. Za neku tvar, pri stalnoj temperaturi sublimacija je brža što je tlak niži, a pri stalnom tlaku sublimacija je brža što je temperatura viša (na primjer para). Tako na primjer na temperaturama nižima od ledišta vode sublimiraju led i snijeg. Po sublimaciji su poznati i ugljikov dioksid (suhi led), jod, sumpor, naftalen, kamfor, kofein i drugi. Tako na primjer ako ostavimo komadić kamfora na zraku, on će s vremenom sublimirati.[1] Isto tako snijeg na dubljim slojevima isparava (vaporizira) uslijed utjecaja topline tla, u prirodi je cijeli proces kružan, pa tako imamo isparavanje i kondenzaciju, rezultat cijelog procesa je pojava vodene pare na površini.
Desublimacija
Desublimacija je prijelaz kemijske tvari iz plinovitoga agregatnoga stanja u čvrsto, kao na primjer nastajanje mraza naglim hlađenjem zraka zasićenoga vodenom parom.