More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''Jo(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Joseph Hueber''' ([[1715.]] – [[1787.]]), austrijski arhitekt, jedan od najznačajnijih graditelja na području Štajerske. | |||
[[Datoteka:Graz Mariahilferkirche 2.JPG|mini|desno|Pročelje crkve Mariahilf u [[Graz]]u, djelo Josepha Huebera]] | [[Datoteka:Graz Mariahilferkirche 2.JPG|mini|desno|Pročelje crkve Mariahilf u [[Graz]]u, djelo Josepha Huebera]] | ||
Školovao se kod [[Franz Anton Pilgram|Franza Antona Pilgrama]] u [[Beč]]u. Godine [[1739.]] došao je iz Beča u [[Graz]], gdje je zamijenio [[Johann Georg Stengg|Johanna Georga Stengga]] na mjestu glavnoga gradskog arhitekta. | Školovao se kod [[Franz Anton Pilgram|Franza Antona Pilgrama]] u [[Beč]]u. Godine [[1739.]] došao je iz Beča u [[Graz]], gdje je zamijenio [[Johann Georg Stengg|Johanna Georga Stengga]] na mjestu glavnoga gradskog arhitekta. | ||
Posljednja izmjena od 23. lipanj 2025. u 10:29
Joseph Hueber (1715. – 1787.), austrijski arhitekt, jedan od najznačajnijih graditelja na području Štajerske.
Školovao se kod Franza Antona Pilgrama u Beču. Godine 1739. došao je iz Beča u Graz, gdje je zamijenio Johanna Georga Stengga na mjestu glavnoga gradskog arhitekta.
Među njegova najvažnija djela ubrajaju se: pročelje crkve Mariahilf u Grazu (1742.-44.), crkva St. Veit am Vogau (1742.-68.), crkva u Weizbergu (dovršena 1758.) te knjižnica samostana Admont (1764.). Sagradio je niz plemićkih palača u Grazu.
Autor je pregradnje nekih dvoraca na području današnje Slovenije: Hrastovec (1738.), Slovenska Bistrica (1751.), Štatenberg, Turnišče (1763.), Gornja Radgona (1775.) i Dornava (1753.-55.).[1]
U Hrvatskoj je barokizirao Batthyanyjev dvorac u Ludbregu (od 1745. godine).[2]
Izvori
- ↑ Metoda Kemperl, Korpus poznobaročne sakralne arhitekture na slovenskem Štajerskem, Ljubljana 2007. elektroničko izdanje 978-961-237-207-1
- ↑ Marija Mirković, u: Ludbreg, Skupština općine Ludbreg, SIZ za kulturu, tehničku kulturu i informiranje općine, Narodno sveučilište, Ludbreg 1984.
Literatura
- Metoda Kemperl, Korpus poznobaročne sakralne arhitekture na slovenskem Štajerskem, Ljubljana 2007. elektroničko izdanje ISSN 978-961-237-207-1