Plava burnica: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Redak 16: | Redak 16: | ||
| dvoimeno_autorstvo = ([[Johann Friedrich Gmelin|Gmelin]], 1789)<ref name="BLI">BirdLife International (2009)</ref> | | dvoimeno_autorstvo = ([[Johann Friedrich Gmelin|Gmelin]], 1789)<ref name="BLI">BirdLife International (2009)</ref> | ||
}} | }} | ||
[[ | [[Datoteka:Pétrel bleu MHNT.jpg|thumb|''Halobaena caerulea'']] | ||
'''Plava burnica''' (lat. ''Halobaena caerulea'') je jedina vrsta iz roda Halobaena. Duga je 26-32 cm, a teška 152-251 g. Ima raspon krilča 62-71 cm. Populacija ovih ptica sadrži 3 000 000 odraslih jedinki<ref>http://www.birdlife.org/datazone/species/index.html?action=SpcHTMDetails.asp&sid=3913&m=1</ref>. Ove ptice su sivkastobijele, a [[rep]] je plavosive boje. Noge su im boje mesa. Jako su dobri letači. Nastanjuju uglavnom izolirane [[ocean]]ske [[otok]]e, pa oceanografske i klimatske promjene često utječu na smrtnost i uspješnost razmnožavanja. Hrane se uglavnom [[rakovi]]ma, [[riba]]ma, [[lignja|lignjama]] i [[školjka]]ma. Nekad rone u dubine od 6 m da nađu hranu<ref>ZipCode Zoo</ref>, ali najčešće je uzimaju sa površine vode, kao i dosta drugih zovoja. Često ih se viđa da prate ribarske [[brod]]ove. Jako su društvene i nalaze se često u [[jato|jatima]] od nekoliko stotina ptica. Pare se u velikim kolonijama. Kao gnijezdišta služe iskopana rupe sa oko 15-37 cm dubine. U gnijezdištu se nalazi jedno bijelo [[jaje]] iz kojega se izlegne mladi ptić za oko 55 dana. Ptić dobiva perje sa 50-ak dana života. Velika prijetnja pilićima i jajima su, na nastanjenim otocima, [[mačke]] i [[štakori]]. | '''Plava burnica''' (lat. ''Halobaena caerulea'') je jedina vrsta iz roda Halobaena. Duga je 26-32 cm, a teška 152-251 g. Ima raspon krilča 62-71 cm. Populacija ovih ptica sadrži 3 000 000 odraslih jedinki<ref>http://www.birdlife.org/datazone/species/index.html?action=SpcHTMDetails.asp&sid=3913&m=1</ref>. Ove ptice su sivkastobijele, a [[rep]] je plavosive boje. Noge su im boje mesa. Jako su dobri letači. Nastanjuju uglavnom izolirane [[ocean]]ske [[otok]]e, pa oceanografske i klimatske promjene često utječu na smrtnost i uspješnost razmnožavanja. Hrane se uglavnom [[rakovi]]ma, [[riba]]ma, [[lignja|lignjama]] i [[školjka]]ma. Nekad rone u dubine od 6 m da nađu hranu<ref>ZipCode Zoo</ref>, ali najčešće je uzimaju sa površine vode, kao i dosta drugih zovoja. Često ih se viđa da prate ribarske [[brod]]ove. Jako su društvene i nalaze se često u [[jato|jatima]] od nekoliko stotina ptica. Pare se u velikim kolonijama. Kao gnijezdišta služe iskopana rupe sa oko 15-37 cm dubine. U gnijezdištu se nalazi jedno bijelo [[jaje]] iz kojega se izlegne mladi ptić za oko 55 dana. Ptić dobiva perje sa 50-ak dana života. Velika prijetnja pilićima i jajima su, na nastanjenim otocima, [[mačke]] i [[štakori]]. | ||
Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 16:21
| Halobaena caerulea | |
|---|---|
| Pogreška pri izradbi sličice: Čovjek drži pticu u ruci | |
| Status zaštite | |
| Datoteka:Status iucn3.1 LC hr.svg Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Procellariiformes |
| Porodica: | Procellariidae |
| Rod: | Halobaena (Bonaparte, 1856)[1] |
| Vrsta: | H. caerulea |
| Dvojno ime | |
| Halobaena caerulea (Gmelin, 1789)[2] | |
Plava burnica (lat. Halobaena caerulea) je jedina vrsta iz roda Halobaena. Duga je 26-32 cm, a teška 152-251 g. Ima raspon krilča 62-71 cm. Populacija ovih ptica sadrži 3 000 000 odraslih jedinki[3]. Ove ptice su sivkastobijele, a rep je plavosive boje. Noge su im boje mesa. Jako su dobri letači. Nastanjuju uglavnom izolirane oceanske otoke, pa oceanografske i klimatske promjene često utječu na smrtnost i uspješnost razmnožavanja. Hrane se uglavnom rakovima, ribama, lignjama i školjkama. Nekad rone u dubine od 6 m da nađu hranu[4], ali najčešće je uzimaju sa površine vode, kao i dosta drugih zovoja. Često ih se viđa da prate ribarske brodove. Jako su društvene i nalaze se često u jatima od nekoliko stotina ptica. Pare se u velikim kolonijama. Kao gnijezdišta služe iskopana rupe sa oko 15-37 cm dubine. U gnijezdištu se nalazi jedno bijelo jaje iz kojega se izlegne mladi ptić za oko 55 dana. Ptić dobiva perje sa 50-ak dana života. Velika prijetnja pilićima i jajima su, na nastanjenim otocima, mačke i štakori.
Izvori
- ↑ Brands, S. (2008)
- ↑ BirdLife International (2009)
- ↑ http://www.birdlife.org/datazone/species/index.html?action=SpcHTMDetails.asp&sid=3913&m=1
- ↑ ZipCode Zoo