Sjevernoaltajski jezik: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sjevernoaltajski jezik'''-->'''Sjevernoaltajski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/ISO639-3/documentation.asp?id=atv atv]), jezik [[sjevernoturkijski jezici|sjevernoturkijske]] skupine, [[altajski jezici|altajske]] porodice jezika, kojim govori preko 1,500 ljudi iz plemena [[Tubalari]], [[Čelkani]] i [[Kumandinci]]. Svako ovo pelme govori vlastitim dijalektom<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=atv Ethnologue (16th)]</ref>. Etnička [[Altajci|altajska]] populacija (sjeverni i južni) znatno je veća (preko 67,000), ali znatan dio govori ruski. [[Pismo]]: [[ćirilica]].
Sjevernoaltajski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/ISO639-3/documentation.asp?id=atv atv]), jezik [[sjevernoturkijski jezici|sjevernoturkijske]] skupine, [[altajski jezici|altajske]] porodice jezika, kojim govori preko 1,500 ljudi iz plemena [[Tubalari]], [[Čelkani]] i [[Kumandinci]]. Svako ovo pelme govori vlastitim dijalektom<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=atv Ethnologue (16th)]</ref>. Etnička [[Altajci|altajska]] populacija (sjeverni i južni) znatno je veća (preko 67,000), ali znatan dio govori ruski. [[Pismo]]: [[ćirilica]].


[[Teleuti]] jedno od plemena čije ime se rabi i kao alternativni naziv sjevernoaltajskom jeziku, govore moguće drugim jezikom.
[[Teleuti]] jedno od plemena čije ime se rabi i kao alternativni naziv sjevernoaltajskom jeziku, govore moguće drugim jezikom.

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 18:59

Sjevernoaltajski jezik (ISO 639-3: atv), jezik sjevernoturkijske skupine, altajske porodice jezika, kojim govori preko 1,500 ljudi iz plemena Tubalari, Čelkani i Kumandinci. Svako ovo pelme govori vlastitim dijalektom[1]. Etnička altajska populacija (sjeverni i južni) znatno je veća (preko 67,000), ali znatan dio govori ruski. Pismo: ćirilica.

Teleuti jedno od plemena čije ime se rabi i kao alternativni naziv sjevernoaltajskom jeziku, govore moguće drugim jezikom.

Izvori

Vanjske poveznice