Opatija Fontenay: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Novija izmjena →
Bot: Automatski unos stranica
 
m no summary specified
Redak 39: Redak 39:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Abbaye de Fontenay}}
 
*[http://www.abbayedefontenay.com/abbayedefontenay.htm Službene stranice opatije Fontenay]
*[http://www.abbayedefontenay.com/abbayedefontenay.htm Službene stranice opatije Fontenay]
*[http://whc.unesco.org/pg.cfm?cid=31&id_site=165 UNESCOve stranice s pojedinostima]
*[http://whc.unesco.org/pg.cfm?cid=31&id_site=165 UNESCOve stranice s pojedinostima]

Inačica od 2. studeni 2021. u 23:39

Predložak:UNESCO-svjetska baština Opatija Fontenay je bivši cistercitski samostan u mjestu Marmagne u blizini Montbarda, u francuskom departmanu Côte-d'Or. Ovaj markantni burgundski samostan je osnovao sam Sveti Bernard 1118. godine. Svojom crkvom, klaustrom, refektorijem, spavaonicama, pekarom i kovačnicom, predstavlja jedinstven primjer ideala samodostatnosti koju su prakticirali rani cistercinski redovnici. Kao jedan od najstarijih i najočuvanijih cistercinskih samostana, dospio je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 1981. godine.

47°38′27″N 4°23′23″E / 47.64083°N 4.38972°E / 47.64083; 4.38972

Povijest

Fontenay izvana

Opatiju je osnovao Sveti Bernard od Clairvauxa 1118. godine, samo nekoliko godina nakon što je napustio opatiju Cîteaux kako bi osnovao opatiju Clairvaux. Smještena u maloj šumovitoj dolini 60 km sjeverozapadno od Dijona, doživjea je snažan procvat u 12. i 13. stoljeću. Godine 1139. biskup Norwicha, Ebrard, prognan iz Engleske, našao je sklonište u opatiji Fontenay. Godine 1147. opatiju je posvetio papa Eugen III., da bi opatija u 13. stoljeću bila pod zaštitom francuskih kraljeva (najprije Sveti LujLuja Svetog 1259. g.). U stogodišnjem ratu (vojska engleskog kralja Edvarda III. 1359. g.), ali i tridesetogodišnjem ratu, opatija je opljačkana. Nakon toga, opatija je počela ubrzano da propada, te su redovnici naposlijetku sami srušili refektorij 1745. godine. Tijekom Francuske revolucije optija je zatvorena i pretvorena u tvornicu papira, u vlasništvu obitelji Montgolfier sve do 1902. god.

Opatiju je otkupio Édouard Aynard 1905. god. i potpuno je restaurirao. Osim srušenog refektorija, u originalnom romaničkom stilu obnovljene su gotovo svi dijelovi negdašnje opatije: crkva, spavaonica, klaustar, soba za grijanje (caldarium), golubarnica i kula, dok su kasnije dodane opatske spavaonice i hospital. Danas se te građevine nalaze okružene modernim travnjacima i održavanim humcima.

Arhitektura

Crkva optije Fontenay je izgrađena od 1139. do 1147. godine kada ju je i posvetio papa Eugen III.. Ona ima križni plan, s glavnim brodom dugim 66 i visokim 8 metara s dva bočna broda i transeptom dugim 19 metara. Klaustar je 36 x 38 metara, dok su samostanske zgrade nadsvođene teškim kamenim lukovim. Velika spavaonica ima strop od kestenovih trupaca iz 15. stoljeća.

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Francuskoj
Kulturna dobra (39)
Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi1) (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu5) (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli3) (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea6) (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.)
Francuska zastava
Prirodna dobra (5)
Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)6) • Lagune Nove Kaledonije6) (2008.) • Nacionalni park Réunion6) (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.)
Mješovita dobra (1)
Nematerijalna
svjetska baština (12)
Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima3) (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya6) (2009.) • Gwoka6) (2014.) • Procesija divova i zmajeva1) (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo 4)(2010.)

1) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja  3) Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  6) Francuski prekomorski posjedi  

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Opatija_Fontenay&oldid=285837"