More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''T(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Tamoyo''' (Tamoio), jedno od starih plemena [[Tupi]] Indijanaca, porodica [[tupian]], koji su u domorodačko doba živjeli na obalnom području [[brazil]]ske države [[Rio de Janeiro (federalna brazilska država)|Rio de Janeiro]], uključujući i otok Ilha Grande, kojeg su oni nazivali Ipaum Guaçu (Ipaum = otok i Guaçu = velik) <ref>[http://www.opcotours.com/packages/ilhagrande/pckg_ilhagrande.html Beach in Ilha Grande]</ref>. . | |||
Od ostalih susjeda su se razlikovali. Bili su jak borben narod, vičan luku i strijeli koji je živio od lova i ribolova, a naselja su im bila zaštićena drvenim palisadama-caiçaras. | Od ostalih susjeda su se razlikovali. Bili su jak borben narod, vičan luku i strijeli koji je živio od lova i ribolova, a naselja su im bila zaštićena drvenim palisadama-caiçaras. | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 06:10
Tamoyo (Tamoio), jedno od starih plemena Tupi Indijanaca, porodica tupian, koji su u domorodačko doba živjeli na obalnom području brazilske države Rio de Janeiro, uključujući i otok Ilha Grande, kojeg su oni nazivali Ipaum Guaçu (Ipaum = otok i Guaçu = velik) [1]. .
Od ostalih susjeda su se razlikovali. Bili su jak borben narod, vičan luku i strijeli koji je živio od lova i ribolova, a naselja su im bila zaštićena drvenim palisadama-caiçaras.
Tamoyosi u kasnom 16. stoljeću ratuju protiv Portugalaca i njihovih indijanskih pomagača [2], koje predvodi Martim Correa de Sá, guvernerov sin. U nekim akcijama sudjeluje i izvjesni Anthony Knivet, pomorac koji je došao sa brodom Thomasa Cavendisha i kojeg su zarobili Portugalci, pa je gotovo deset godina proveo u Brazilu.
Prema njemu godine 1596. 700 Portugalaca i 2.000 indijanskih saveznika napalo je na njih, ali je operacija propala a Portugalci su se povukli sa gubitkom od 150 ljudi, a Knivet i njegova malena skupina su zarobljeni. Tamoyosi su Portugalce (prema Knivetu pojeli, a on se spasio tako što se predstavaljao kao Francuz, sa kojima su ovi Indijanci bili u dobrim odnosima. Na njegov nagovor pokrenuli su masovnu seobu (njih 30.000) i porazli i zauzeli zemlju plemena Carijó koje su Portugalci pozvali u pomoć. Martím Correa de Sá napokon ih je pronašao i zarobio bez borbe, pobivši ih 10.000 a ostale zarobio, uključujući i Kniveta.