Živac: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Živac'''-->[[Datoteka:Nerves_of_the_left_upper_extremity.gif|mini|desno|200px|Živci ruke (žuto)]] | <!--'''Živac'''-->[[Datoteka:Nerves_of_the_left_upper_extremity.gif|mini|desno|200px|Živci ruke (žuto)]] | ||
'''Živac''' (lat. nervus), dio je [[periferni živčani sustav|perifernoga živčanoga sustava]], koga sačinjavaju snopovi produžetaka (aksona) [[živčana stanica|živčanih stanica]] različitoga volumena i brojnosti. Osim toga u sastav živca ulaze i [[vezivne stanice]], [[kolagena vlakna]] i [[krvne žile]], koji se jednim imenom nazivaju endoneurijum. Oko živca se nalazi vezivni omotač epineurijum i od njega polaze vezivni izdanci koji grade perifascikularne omotače ili perineurijum.<ref>{{ | '''Živac''' (lat. nervus), dio je [[periferni živčani sustav|perifernoga živčanoga sustava]], koga sačinjavaju snopovi produžetaka (aksona) [[živčana stanica|živčanih stanica]] različitoga volumena i brojnosti. Osim toga u sastav živca ulaze i [[vezivne stanice]], [[kolagena vlakna]] i [[krvne žile]], koji se jednim imenom nazivaju endoneurijum. Oko živca se nalazi vezivni omotač epineurijum i od njega polaze vezivni izdanci koji grade perifascikularne omotače ili perineurijum.<ref>{{Citiranje knjige |author=Slavoljub V. Jovanović, Neva L. Lotrić |title=Deskriptivna i topografska anatomija čoveka |publisher=Naučna knjiga |location=Beograd, Zagreb |year=1987.}}</ref> | ||
Živci povezuju [[središnji živčani sustav]] s periferijom, tj. sa svim [[Tkivo|tkivima]] i [[organ]]ima. Aferentni živci donose signale (živčane impulse) u središnji živčani sustav, gdje se informacije obrađuju i odakle se šalju povratni signali preko eferentnih živaca u odgovarajuće strukture ([[mišić]]e, [[žlijezde]], [[organ]]e itd).<ref>Susan Standring, ur. (2009) [1858]. Gray's anatomy: The Anatomical Basis of Clinical Practice, Expert Consult. illustrated by Richard E. M. Moore (40 izd.). Churchill Livingstone. ISBN 978-0-443-06684-9.</ref> | Živci povezuju [[središnji živčani sustav]] s periferijom, tj. sa svim [[Tkivo|tkivima]] i [[organ]]ima. Aferentni živci donose signale (živčane impulse) u središnji živčani sustav, gdje se informacije obrađuju i odakle se šalju povratni signali preko eferentnih živaca u odgovarajuće strukture ([[mišić]]e, [[žlijezde]], [[organ]]e itd).<ref>Susan Standring, ur. (2009) [1858]. Gray's anatomy: The Anatomical Basis of Clinical Practice, Expert Consult. illustrated by Richard E. M. Moore (40 izd.). Churchill Livingstone. ISBN 978-0-443-06684-9.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 23:36
Živac (lat. nervus), dio je perifernoga živčanoga sustava, koga sačinjavaju snopovi produžetaka (aksona) živčanih stanica različitoga volumena i brojnosti. Osim toga u sastav živca ulaze i vezivne stanice, kolagena vlakna i krvne žile, koji se jednim imenom nazivaju endoneurijum. Oko živca se nalazi vezivni omotač epineurijum i od njega polaze vezivni izdanci koji grade perifascikularne omotače ili perineurijum.[1]
Živci povezuju središnji živčani sustav s periferijom, tj. sa svim tkivima i organima. Aferentni živci donose signale (živčane impulse) u središnji živčani sustav, gdje se informacije obrađuju i odakle se šalju povratni signali preko eferentnih živaca u odgovarajuće strukture (mišiće, žlijezde, organe itd).[2]
Na osnovu lokalizacije tijela živčanih stanica čiji aksoni grade živce, oni se dijele u dvije osnovne grupe:
- Mozgovni živci (lat. nervi craniales) kojih ima 13 pari, i
- Moždinski živci (lat. nervi spinales), kojih ima 31 par.
Galerija
-
Shema živčane stanice
-
Živčani impuls
-
Histološki presjek kroz živac
