Kontracepcija: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m file->datoteka
 
Nije prikazano 5 međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kontracepcija'''-->{{izdvojeni članak|ožujak 2020.}}
<!--'''Kontracepcija'''-->
[[Datoteka:Opened Oral Birth Control.jpg|mini|230px|Otvoreno pakiranje [[Kontracepcijska tableta|kontracepcijskih tableta]].]]
[[Datoteka:Opened Oral Birth Control.jpg|mini|230px|Otvoreno pakiranje [[Kontracepcijska tableta|kontracepcijskih tableta]].]]
'''Kontracepcija''', poznata i pod nazivom '''zaštita od začeća''' obuhvaća postupke za sprječavanje [[trudnoća|trudnoće]], odnosno njezino planiranje.<ref>{{cite web|title=Definition of Birth control|url=http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=53351|work=MedicineNet|accessdate=9. kolovoza 2012.}}</ref> Planiranje trudnoće, omogućavanje i primjena kontracepcije naziva se i [[planiranje obitelji]].<ref name=OED2012>{{cite book|title=Oxford English Dictionary|year=lipanj 2012. (online)|publisher=Oxford University Press|url=http://www.oed.com/view/Entry/19395}}</ref><ref name=WHO-health-topic>{{cite web|last=World Health Organization (WHO)|title=Family planning|url=http://www.who.int/topics/family_planning/en/|work=Health topics|publisher=World Health Organization (WHO)}}</ref> [[Spolni odnos]], uz uporabu [[Prezervativ|muškog ili ženskog kondoma]], također može pomoći u sprječavanju [[spolno prenosive bolesti|spolno prenosivih bolesti]].<ref name="pmid22423463">{{cite journal |last1 = Taliaferro | first1 = L. A. |last2 = Sieving | first2 = R. |last3 = Brady | first3 = S. S. |last4 = Bearinger | first4 = L. H. |title = We have the evidence to enhance adolescent sexual and reproductive health--do we have the will? |journal = Adolescent medicine: state of the art reviews |volume =svezak 22 |issue =broj 3 |pages =str. 521.–543., xii |year = 2011. |pmid = 22423463}}</ref><ref name="pmid22341164">{{cite journal |last1 = Chin | first1 = H. B. |last2 = Sipe | first2 = T. A. |last3 = Elder | first3 = R. |last4 = Mercer |first4 = S. L. |last5 = Chattopadhyay | first5 = S. K. |last6 = Jacob | first6 = V. |last7 = Wethington | first7 = H. R. |last8 = Kirby | first8 = D. |last9 = Elliston | first9 = D. B. |doi = 10.1016/j.amepre.2011.11.006 |title = The Effectiveness of Group-Based Comprehensive Risk-Reduction and Abstinence Education Interventions to Prevent or Reduce the Risk of Adolescent Pregnancy, Human Immunodeficiency Virus, and Sexually Transmitted Infections |journal = American Journal of Preventive Medicine |volume =svezak 42 |issue =broj 3 |pages =str. 272.–294. |year = 2012. |pmid = 22341164|pmc = |url = http://www.ajpmonline.org/article/S0749-3797(11)00906-8/abstract}}</ref> Postupci za sprječavanje začeća koriste se od davnih vremena, no učinkovitije i bezopasnije metode postale su dostupne tek tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća.]]<ref name=Hopkins2010>{{cite book|last=Hurt|first=K. Joseph, ''et al.''(eds.)|title=The Johns Hopkins manual of gynecology and obstetrics.|publisher=Wolters Kluwer Health/Lippincott Williams & Wilkins|location=Philadelphia|isbn=978-1-60547-433-5|page=str. 232.|url=http://books.google.ca/books?id=4Sg5sXyiBvkC&pg=PR232|edition=4th|coauthors=Department of Gynecology and Obstetrics, The Johns Hopkins University School of Medicine, Baltimore, Maryland|date=28. ožujka 2012.}}</ref> U nekim kulturama se dostupnost metoda za sprječavanje začeća namjerno ograničava, jer se smatraju moralno ili politički nepoželjnima.<ref name=Hopkins2010/>
'''Kontracepcija''', poznata i pod nazivom '''zaštita od začeća''' obuhvaća postupke za sprječavanje [[trudnoća|trudnoće]], odnosno njezino planiranje.<ref>{{Citiranje weba|title=Definition of Birth control|url=http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=53351|work=MedicineNet|accessdate=9. kolovoza 2012.}}</ref> Planiranje trudnoće, omogućavanje i primjena kontracepcije naziva se i [[planiranje obitelji]].<ref name=OED2012>{{Citiranje knjige|title=Oxford English Dictionary|year=lipanj 2012. (online)|publisher=Oxford University Press|url=http://www.oed.com/view/Entry/19395}}</ref><ref name=WHO-health-topic>{{Citiranje weba|last=World Health Organization (WHO)|title=Family planning|url=http://www.who.int/topics/family_planning/en/|work=Health topics|publisher=World Health Organization (WHO)}}</ref> [[Spolni odnos]], uz uporabu [[Prezervativ|muškog ili ženskog kondoma]], također može pomoći u sprječavanju [[spolno prenosive bolesti|spolno prenosivih bolesti]].<ref name="pmid22423463">{{cite journal |last1 = Taliaferro | first1 = L. A. |last2 = Sieving | first2 = R. |last3 = Brady | first3 = S. S. |last4 = Bearinger | first4 = L. H. |title = We have the evidence to enhance adolescent sexual and reproductive health--do we have the will? |journal = Adolescent medicine: state of the art reviews |volume =svezak 22 |issue =broj 3 |pages =str. 521.–543., xii |year = 2011. |pmid = 22423463}}</ref><ref name="pmid22341164">{{cite journal |last1 = Chin | first1 = H. B. |last2 = Sipe | first2 = T. A. |last3 = Elder | first3 = R. |last4 = Mercer |first4 = S. L. |last5 = Chattopadhyay | first5 = S. K. |last6 = Jacob | first6 = V. |last7 = Wethington | first7 = H. R. |last8 = Kirby | first8 = D. |last9 = Elliston | first9 = D. B. |doi = 10.1016/j.amepre.2011.11.006 |title = The Effectiveness of Group-Based Comprehensive Risk-Reduction and Abstinence Education Interventions to Prevent or Reduce the Risk of Adolescent Pregnancy, Human Immunodeficiency Virus, and Sexually Transmitted Infections |journal = American Journal of Preventive Medicine |volume =svezak 42 |issue =broj 3 |pages =str. 272.–294. |year = 2012. |pmid = 22341164|pmc = |url = http://www.ajpmonline.org/article/S0749-3797(11)00906-8/abstract}}</ref> Postupci za sprječavanje začeća koriste se od davnih vremena, no učinkovitije i bezopasnije metode postale su dostupne tek tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća.]]<ref name=Hopkins2010>{{Citiranje knjige|last=Hurt|first=K. Joseph, ''et al.''(eds.)|title=The Johns Hopkins manual of gynecology and obstetrics.|publisher=Wolters Kluwer Health/Lippincott Williams & Wilkins|location=Philadelphia|isbn=978-1-60547-433-5|page=str. 232.|url=http://books.google.ca/books?id=4Sg5sXyiBvkC&pg=PR232|edition=4th|coauthors=Department of Gynecology and Obstetrics, The Johns Hopkins University School of Medicine, Baltimore, Maryland|date=28. ožujka 2012.}}</ref> U nekim kulturama se dostupnost metoda za sprječavanje začeća namjerno ograničava, jer se smatraju moralno ili politički nepoželjnima.<ref name=Hopkins2010/>


<!--Metode-->
<!--Metode-->
Redak 11: Redak 11:


<!--Posebne skupine stanovništa-->
<!--Posebne skupine stanovništa-->
Trudnoće u [[tinejdžer]]ki su češće lošeg ishoda.<!-- <ref name="pmid22764559"/> --> Sveobuhvatni [[spolni odgoj]], seksualna apstinencija i dostupnost metoda za sprječavanje začeća smanjuju broj neželjenih trudnoća u ovoj dobnoj skupini.<ref name="pmid22764559">{{Cite journal|last1 = Black | first1 = A. Y. |last2 = Fleming | first2 = N. A. |last3 = Rome | first3 = E. S. |title = Pregnancy in adolescents |journal = Adolescent medicine: state of the art reviews |volume =svezak 23 |issue =broj 1 |pages =str. 123.–138., xi |year = 2012. |pmid = 22764559}}</ref><ref name="pmid22764557">{{cite journal |last1 = Rowan | first1 = S. P. |last2 = Someshwar | first2 = J. |last3 = Murray | first3 = P. |title = Contraception for primary care providers|journal = Adolescent medicine: state of the art reviews |volume =svezak 23 |issue =broj 1 |pages =str. 95.–110., x.–xi.|year = 2012. |pmid = 22764557}}</ref> Premda mladi mogu koristiti sve oblike kontracepcije,<ref name=WHO_FP2011p260/> dugoročna reverzibilna zaštita od začeća metodama poput implantacijskih kontraceptiva, spirala i vaginalnih prstenova smanjuje učestalost tinejdžerskih trudnoća.<ref name="pmid22764557"/> Nakon [[porođaj]]a, [[žena]] koja ne prehranjuje [[novorođenče]] isključivo dojenjem može ponovno zatrudniti već nakon četiri do šest tjedana.<!-- <ref name=WHO_FP2011p260/>--> Neke od metoda kontracepcije mogu se početi koristiti neposredno nakon porođaja, dok je za korištenje drugih potrebno da protekne i do šest mjeseci.<!-- <ref name=WHO_FP2011p260/>--> U dojilja se u svrhu sprečavanja začeća prednost pred kontracepcijskim tabletama daje pripravcima [[progestin]]a.<!-- <ref name=WHO_FP2011p260/>--> Ženama oko [[menopauza|menopauze]] preporučuje se korištenje kontracepcije tijekom godinu dana nakon posljednje menstruacije.<ref name=WHO_FP2011p260>{{cite book|first=World Health Organization Department of Reproductive Health and Research|title=Family planning : a global handbook for providers : evidence-based guidance developed through worldwide collaboration.|year=2011.|pages=str. 260.-300.|publisher=WHO and Center for Communication Programs|location=Geneva, Switzerland|isbn=978-0-9788563-7-3|url=http://www.fphandbook.org/sites/default/files/hb_english_2012.pdf|edition=Rev. and Updated ed.}}</ref>
Trudnoće u [[tinejdžer]]ki su češće lošeg ishoda.<!-- <ref name="pmid22764559"/> --> Sveobuhvatni [[spolni odgoj]], seksualna apstinencija i dostupnost metoda za sprječavanje začeća smanjuju broj neželjenih trudnoća u ovoj dobnoj skupini.<ref name="pmid22764559">{{Citiranje časopisa|last1 = Black | first1 = A. Y. |last2 = Fleming | first2 = N. A. |last3 = Rome | first3 = E. S. |title = Pregnancy in adolescents |journal = Adolescent medicine: state of the art reviews |volume =svezak 23 |issue =broj 1 |pages =str. 123.–138., xi |year = 2012. |pmid = 22764559}}</ref><ref name="pmid22764557">{{cite journal |last1 = Rowan | first1 = S. P. |last2 = Someshwar | first2 = J. |last3 = Murray | first3 = P. |title = Contraception for primary care providers|journal = Adolescent medicine: state of the art reviews |volume =svezak 23 |issue =broj 1 |pages =str. 95.–110., x.–xi.|year = 2012. |pmid = 22764557}}</ref> Premda mladi mogu koristiti sve oblike kontracepcije,<ref name=WHO_FP2011p260/> dugoročna reverzibilna zaštita od začeća metodama poput implantacijskih kontraceptiva, spirala i vaginalnih prstenova smanjuje učestalost tinejdžerskih trudnoća.<ref name="pmid22764557"/> Nakon [[porođaj]]a, [[žena]] koja ne prehranjuje [[novorođenče]] isključivo dojenjem može ponovno zatrudniti već nakon četiri do šest tjedana.<!-- <ref name=WHO_FP2011p260/>--> Neke od metoda kontracepcije mogu se početi koristiti neposredno nakon porođaja, dok je za korištenje drugih potrebno da protekne i do šest mjeseci.<!-- <ref name=WHO_FP2011p260/>--> U dojilja se u svrhu sprečavanja začeća prednost pred kontracepcijskim tabletama daje pripravcima [[progestin]]a.<!-- <ref name=WHO_FP2011p260/>--> Ženama oko [[menopauza|menopauze]] preporučuje se korištenje kontracepcije tijekom godinu dana nakon posljednje menstruacije.<ref name=WHO_FP2011p260>{{Citiranje knjige|first=World Health Organization Department of Reproductive Health and Research|title=Family planning : a global handbook for providers : evidence-based guidance developed through worldwide collaboration.|year=2011.|pages=str. 260.-300.|publisher=WHO and Center for Communication Programs|location=Geneva, Switzerland|isbn=978-0-9788563-7-3|url=http://www.fphandbook.org/sites/default/files/hb_english_2012.pdf|edition=Rev. and Updated ed.}}</ref>


<!--Prevelancija i učinci-->
<!--Prevelancija i učinci-->
Oko 222 milijuna žena u zemljama u razvoju koje ne žele trudnoću ne koriste moderne metode za sprječavanje začeća.<ref name="Guttmacher2012">{{cite web|title=Costs and Benefits of Contraceptive Services: Estimates for 2012|url=http://www.guttmacher.org/pubs/AIU-2012-estimates.pdf|work=United Nations Population Fund|pages=1|format=pdf|date=lipanj 2012.}}</ref><ref name="pmid22784540">{{cite journal |last1 = Carr |first1 = B. |last2 = Gates | first2 = M. F. |last3 = Mitchell | first3 = A. |last4 = Shah |first4 = R.|title = Giving women the power to plan their families |doi = 10.1016/S0140-6736(12)60905-2 |journal = The Lancet |volume =svezak 380 |issue =broj 9837 |pages =str. 80.–82. |year = 2012. |pmid = 22784540 |pmc = |url =http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(12)60905-2/fulltext}}</ref> Metode za sprječavanje začeća su u [[zemlje u razvoju|zemljama u razvoju]] smanjile [[maternalni mortalitet|smrtnost u trudnoći]] za 40% ([[2008.]] godine je spriječeno 270 000 smrtnih slučajeva), a mogao bi biti smanjen za 70% kad bi se metode za sprječavanje začeća koristile u potpunosti.<ref name="pmid22784533">{{cite journal|last=Cleland|first=J|coauthors=Conde-Agudelo, A; Peterson, H; Ross, J; Tsui, A|title=Contraception and health.|journal=Lancet|date=13. srpnja 2012.|volume=svezak 380|issue=broj 9837|pages=str. 149.-156.|pmid=22784533}}</ref><ref name="pmid22784531">{{cite journal|last1 = Ahmed | first1 = S. |last2 = Li | first2 = Q. |last3 = Liu | first3 = L. |last4 = Tsui |first4 = A. O.|title = Maternal deaths averted by contraceptive use: An analysis of 172 countries |doi = 10.1016/S0140-6736(12)60478-4 |journal = The Lancet|volume =svezak 380 |issue =broj 9837 |pages =str. 111.–125.|year = 2012. |pmid = 22784531 |pmc = |url =http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(12)60478-4/fulltext}}</ref> Produljenjem vremenskog razdoblja između trudnoća, korištenje metoda kontracepcije u odraslih žena poboljšava ishode sljedećih trudnoća i preživljenje djece.<ref name="pmid22784533"/> Uz korištenje kontracepcije, u zemljama u razvoju se poboljšava zarada, imovinsko stanje, [[indeks tjelesne mase|uhranjenost]], kao i mogućnost [[školovanje|školovanja]] i zdravlje njihove djece.<ref name="pmid22784535">{{cite journal |last1 = Canning | first1 = D. |last2 = Schultz | first2 = T. P. |doi = 10.1016/S0140-6736(12)60827-7 |title = The economic consequences of reproductive health and family planning |journal = The Lancet |volume =svezak 380 |issue =broj 9837 |pages =str. 165.–171. |year = 2012. |pmid = 22784535 |pmc = |url =http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(12)60827-7/fulltext}}</ref> Manjim brojem neželjenih trudnoća poboljšava [[gospodarski rast]] zbog smanjenja broja materijalno ovisne djece, većeg sudjelovanja žena u [[ljudski rad|radno sposobnom stanovništvu]] i manjem iskorištavanju oskudnog dohotka.<ref name="pmid22784535" /><ref name="pmid22784542">{{cite journal |last1 = Van Braeckel | first1 = D. |last2 = Temmerman | first2 = M.|last3 = Roelens | first3 = K. |last4 = Degomme | first4 = O. |title = Slowing population growth for wellbeing and development |doi = 10.1016/S0140-6736(12)60902-7 |journal = The Lancet |volume =svezak 380|issue =broj 9837 |pages =str 84.–85. |year = 2012. |pmid = 22784542 |pmc = |url =http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(12)60902-7/fulltext}}</ref>
Oko 222 milijuna žena u zemljama u razvoju koje ne žele trudnoću ne koriste moderne metode za sprječavanje začeća.<ref name="Guttmacher2012">{{Citiranje weba|title=Costs and Benefits of Contraceptive Services: Estimates for 2012|url=http://www.guttmacher.org/pubs/AIU-2012-estimates.pdf|work=United Nations Population Fund|pages=1|format=pdf|date=lipanj 2012.}}</ref><ref name="pmid22784540">{{cite journal |last1 = Carr |first1 = B. |last2 = Gates | first2 = M. F. |last3 = Mitchell | first3 = A. |last4 = Shah |first4 = R.|title = Giving women the power to plan their families |doi = 10.1016/S0140-6736(12)60905-2 |journal = The Lancet |volume =svezak 380 |issue =broj 9837 |pages =str. 80.–82. |year = 2012. |pmid = 22784540 |pmc = |url =http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(12)60905-2/fulltext}}</ref> Metode za sprječavanje začeća su u [[zemlje u razvoju|zemljama u razvoju]] smanjile [[maternalni mortalitet|smrtnost u trudnoći]] za 40% ([[2008.]] godine je spriječeno 270 000 smrtnih slučajeva), a mogao bi biti smanjen za 70% kad bi se metode za sprječavanje začeća koristile u potpunosti.<ref name="pmid22784533">{{cite journal|last=Cleland|first=J|coauthors=Conde-Agudelo, A; Peterson, H; Ross, J; Tsui, A|title=Contraception and health.|journal=Lancet|date=13. srpnja 2012.|volume=svezak 380|issue=broj 9837|pages=str. 149.-156.|pmid=22784533}}</ref><ref name="pmid22784531">{{cite journal|last1 = Ahmed | first1 = S. |last2 = Li | first2 = Q. |last3 = Liu | first3 = L. |last4 = Tsui |first4 = A. O.|title = Maternal deaths averted by contraceptive use: An analysis of 172 countries |doi = 10.1016/S0140-6736(12)60478-4 |journal = The Lancet|volume =svezak 380 |issue =broj 9837 |pages =str. 111.–125.|year = 2012. |pmid = 22784531 |pmc = |url =http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(12)60478-4/fulltext}}</ref> Produljenjem vremenskog razdoblja između trudnoća, korištenje metoda kontracepcije u odraslih žena poboljšava ishode sljedećih trudnoća i preživljenje djece.<ref name="pmid22784533"/> Uz korištenje kontracepcije, u zemljama u razvoju se poboljšava zarada, imovinsko stanje, [[indeks tjelesne mase|uhranjenost]], kao i mogućnost [[školovanje|školovanja]] i zdravlje njihove djece.<ref name="pmid22784535">{{cite journal |last1 = Canning | first1 = D. |last2 = Schultz | first2 = T. P. |doi = 10.1016/S0140-6736(12)60827-7 |title = The economic consequences of reproductive health and family planning |journal = The Lancet |volume =svezak 380 |issue =broj 9837 |pages =str. 165.–171. |year = 2012. |pmid = 22784535 |pmc = |url =http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(12)60827-7/fulltext}}</ref> Manjim brojem neželjenih trudnoća poboljšava [[gospodarski rast]] zbog smanjenja broja materijalno ovisne djece, većeg sudjelovanja žena u [[ljudski rad|radno sposobnom stanovništvu]] i manjem iskorištavanju oskudnog dohotka.<ref name="pmid22784535" /><ref name="pmid22784542">{{cite journal |last1 = Van Braeckel | first1 = D. |last2 = Temmerman | first2 = M.|last3 = Roelens | first3 = K. |last4 = Degomme | first4 = O. |title = Slowing population growth for wellbeing and development |doi = 10.1016/S0140-6736(12)60902-7 |journal = The Lancet |volume =svezak 380|issue =broj 9837 |pages =str 84.–85. |year = 2012. |pmid = 22784542 |pmc = |url =http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(12)60902-7/fulltext}}</ref>


==Metode==
==Metode==
Redak 94: Redak 94:
|}
|}


Metode kontracepcije obuhvaćaju [[barijerna metoda|barijerne metode]], [[hormonska kontracepcija|hormonsku kontracepciju]], [[kontracepcijska spirala|intrauterine uloške]] (spirale, IUD), sterilizaciju i promjene u ponašanju. One se koriste prije ili za vrijeme spolnog odnosa, dok je hitna kontracepcija učinkovita i do nekoliko dana nakon spolnog odnosa. Učinkovitost se obično izražava u postotku žena koje zatrudne nakon primjene neke od metoda tijekom prve godine korištenja,<ref>{{cite book|last=Brown|first=Gordon Edlin, Eric Golanty, Kelli McCormack|title=Essentials for health and wellness|year=2000.|publisher=Jones and Bartlett|location=Sudbury, Mass.|isbn=9780763709099|page=str. 161.|url=http://books.google.ca/books?id=_0H4iyS_DFwC&pg=PA162|edition=2. izdanje}}</ref> a ponekad i tijekom cijelog plodnog razdoblja [[život]]a, kad se radi o jako učinovitim metodama kao što je [[podvezivanje jajovoda]].<ref name=Dew2012>{{cite book|last=Edmonds|first=edited by D. Keith|title=Dewhurst's textbook of obstetrics & gynaecology|publisher=Wiley-Blackwell|year=2012|location=Chichester, West Sussex|isbn=9780470654576|page=str. 508.|url=http://books.google.ca/books?id=HfakBRceodcC&pg=PA508|edition=8. izdanje}}</ref>
Metode kontracepcije obuhvaćaju [[barijerna metoda|barijerne metode]], [[hormonska kontracepcija|hormonsku kontracepciju]], [[kontracepcijska spirala|intrauterine uloške]] (spirale, IUD), sterilizaciju i promjene u ponašanju. One se koriste prije ili za vrijeme spolnog odnosa, dok je hitna kontracepcija učinkovita i do nekoliko dana nakon spolnog odnosa. Učinkovitost se obično izražava u postotku žena koje zatrudne nakon primjene neke od metoda tijekom prve godine korištenja,<ref>{{Citiranje knjige|last=Brown|first=Gordon Edlin, Eric Golanty, Kelli McCormack|title=Essentials for health and wellness|year=2000.|publisher=Jones and Bartlett|location=Sudbury, Mass.|isbn=9780763709099|page=str. 161.|url=http://books.google.ca/books?id=_0H4iyS_DFwC&pg=PA162|edition=2. izdanje}}</ref> a ponekad i tijekom cijelog plodnog razdoblja [[život]]a, kad se radi o jako učinovitim metodama kao što je [[podvezivanje jajovoda]].<ref name=Dew2012>{{Citiranje knjige|last=Edmonds|first=edited by D. Keith|title=Dewhurst's textbook of obstetrics & gynaecology|publisher=Wiley-Blackwell|year=2012|location=Chichester, West Sussex|isbn=9780470654576|page=str. 508.|url=http://books.google.ca/books?id=HfakBRceodcC&pg=PA508|edition=8. izdanje}}</ref>


Najučinkovitije metode su one koje su dugoročne, a zbog kojih nisu potrebne česte kontrole kod liječnika.<ref name=Will2012/> Neuspješnost kirurške sterilizacije, implantacijskih hormona i intrauterinih uložaka tijekom prve godine primjene iznosi manje od 1%.<ref name=Will2012/> Hormonske kontracepcijske tablete, flasteri ili prstenovi, kao i metoda dojenja (laktacije)-amenoreje (LAM), ukoliko se koriste na optimalan način također u prvoj godini (odnosno, za metodu LAM u prvih 6 mjeseci) pokazuju neuspjeh u manje od 1% slučajeva.<ref name=Will2012/> Uz tipični način korištenja, neuspješnost je značajno veća, u rasponu od 3-9%, a zbog nepravilne primjene.<ref name=Will2012/> Neuspješnost ostalih metoda, poput računanja plodnih dana, primjene [[prezervativ]]a, dijafragmi i spermicida je u prvoj godini korištenja veća, čak i uz optimalni način primjene.<ref name=Will2012/>
Najučinkovitije metode su one koje su dugoročne, a zbog kojih nisu potrebne česte kontrole kod liječnika.<ref name=Will2012/> Neuspješnost kirurške sterilizacije, implantacijskih hormona i intrauterinih uložaka tijekom prve godine primjene iznosi manje od 1%.<ref name=Will2012/> Hormonske kontracepcijske tablete, flasteri ili prstenovi, kao i metoda dojenja (laktacije)-amenoreje (LAM), ukoliko se koriste na optimalan način također u prvoj godini (odnosno, za metodu LAM u prvih 6 mjeseci) pokazuju neuspjeh u manje od 1% slučajeva.<ref name=Will2012/> Uz tipični način korištenja, neuspješnost je značajno veća, u rasponu od 3-9%, a zbog nepravilne primjene.<ref name=Will2012/> Neuspješnost ostalih metoda, poput računanja plodnih dana, primjene [[prezervativ]]a, dijafragmi i spermicida je u prvoj godini korištenja veća, čak i uz optimalni način primjene.<ref name=Will2012/>


Premda sve metode kontracepcije imaju određene potencijalne nepoželjne učinke, opasnost od njih je manja nego od [[trudnoća|trudnoće]].<ref name=Will2012>{{cite book|last=Hoffman|first=Barbara|title=Williams gynecology|year=2012.|publisher=McGraw-Hill Medical|location=New York|isbn=978-0071716727|page=svezak 5|edition=2. izdanje}}</ref> Nakon prekida primjene mnogih metoda kontracepcije, uključujući oralne kontraceptive (tablete), spirale, implantacijske i injekcijske kontraceptive, stope trudnoća su u sljedećoj godini jednake kao i ako se nije koristila niti jedna od metoda kontracepcije.<ref>{{cite journal|last=Mansour|first=D|coauthors=Gemzell-Danielsson, K; Inki, P; Jensen, JT|title=Fertility after discontinuation of contraception: a comprehensive review of the literature|journal=Contraception|date=studeni 2011.|volume=svezak 84|issue=broj 5|pages=str. 465.–477.|pmid=22018120|doi=10.1016/j.contraception.2011.04.002|ref=harv}}</ref>
Premda sve metode kontracepcije imaju određene potencijalne nepoželjne učinke, opasnost od njih je manja nego od [[trudnoća|trudnoće]].<ref name=Will2012>{{Citiranje knjige|last=Hoffman|first=Barbara|title=Williams gynecology|year=2012.|publisher=McGraw-Hill Medical|location=New York|isbn=978-0071716727|page=svezak 5|edition=2. izdanje}}</ref> Nakon prekida primjene mnogih metoda kontracepcije, uključujući oralne kontraceptive (tablete), spirale, implantacijske i injekcijske kontraceptive, stope trudnoća su u sljedećoj godini jednake kao i ako se nije koristila niti jedna od metoda kontracepcije.<ref>{{cite journal|last=Mansour|first=D|coauthors=Gemzell-Danielsson, K; Inki, P; Jensen, JT|title=Fertility after discontinuation of contraception: a comprehensive review of the literature|journal=Contraception|date=studeni 2011.|volume=svezak 84|issue=broj 5|pages=str. 465.–477.|pmid=22018120|doi=10.1016/j.contraception.2011.04.002|ref=harv}}</ref>


U osoba sa specifičnim zdravstvenim tegobama, prije primjene određenih načina kontracepcije mogu biti potrebne dodatne pretrage.<ref name=WHO2009_10/> U zdravih žena, prije primjene mnogih metoda kontracepcije, uključujući tablete, injekcijsku ili implantacijsku kontracepciju i prezervative nije potreban liječnički pregled.<ref>{{cite book|last=Department of Reproductive Health and Research, Family and Community|title=Selected practice recommendations for contraceptive use.|year=2004.|publisher=World Health Organization|location=Geneva|isbn=9241562846|page=svezak 31|url=http://whqlibdoc.who.int/publications/2004/9241562846.pdf|edition=2. izdanje}}</ref> Izgleda da [[ginekološki pregled]], [[pregled dojki]] ili pretrage krvi prije početka primjene kontracepcijske pilule ne utječu na ishod, te se stoga ne smatraju potrebnima.<ref>{{cite journal|last=Tepper|first=NK|coauthors=Curtis, KM; Steenland, MW; Marchbanks, PA|title=Physical examination prior to initiating hormonal contraception: a systematic review.|journal=Contraception|date=svibanj 2013. |volume=svezak 87|issue=broj 5|pages=str. 650.-654.|pmid=23121820}}</ref><ref name=WHO_FP2011p10/>  [[Svjetska zdravstvena organizacija]] je [[2009.]] godine objavila podrobni popis zdravstvenih uvjeta za primjenu pojedinih oblika kontracepcije.<ref name=WHO2009_10>{{cite book|last=Organization|first=World Health|title=Medical eligibility criteria for contraceptive use|year=2009.|publisher=Reproductive Health and Research, World Health Organization|location=Geneva|isbn=9789241563888|page=str. 1.-1.0|url=http://whqlibdoc.who.int/publications/2010/9789241563888_eng.pdf|edition=4. izdanje}}</ref>
U osoba sa specifičnim zdravstvenim tegobama, prije primjene određenih načina kontracepcije mogu biti potrebne dodatne pretrage.<ref name=WHO2009_10/> U zdravih žena, prije primjene mnogih metoda kontracepcije, uključujući tablete, injekcijsku ili implantacijsku kontracepciju i prezervative nije potreban liječnički pregled.<ref>{{Citiranje knjige|last=Department of Reproductive Health and Research, Family and Community|title=Selected practice recommendations for contraceptive use.|year=2004.|publisher=World Health Organization|location=Geneva|isbn=9241562846|page=svezak 31|url=http://whqlibdoc.who.int/publications/2004/9241562846.pdf|edition=2. izdanje}}</ref> Izgleda da [[ginekološki pregled]], [[pregled dojki]] ili pretrage krvi prije početka primjene kontracepcijske pilule ne utječu na ishod, te se stoga ne smatraju potrebnima.<ref>{{cite journal|last=Tepper|first=NK|coauthors=Curtis, KM; Steenland, MW; Marchbanks, PA|title=Physical examination prior to initiating hormonal contraception: a systematic review.|journal=Contraception|date=svibanj 2013. |volume=svezak 87|issue=broj 5|pages=str. 650.-654.|pmid=23121820}}</ref><ref name=WHO_FP2011p10/>  [[Svjetska zdravstvena organizacija]] je [[2009.]] godine objavila podrobni popis zdravstvenih uvjeta za primjenu pojedinih oblika kontracepcije.<ref name=WHO2009_10>{{Citiranje knjige|last=Organization|first=World Health|title=Medical eligibility criteria for contraceptive use|year=2009.|publisher=Reproductive Health and Research, World Health Organization|location=Geneva|isbn=9789241563888|page=str. 1.-1.0|url=http://whqlibdoc.who.int/publications/2010/9789241563888_eng.pdf|edition=4. izdanje}}</ref>


[[Prirodne metode planiranja obitelji]] često se ističu kao vrlo pouzdane i za jedan dio naše populacije kao jedine prihvatljive. Njihovu učinkovitost neopravdano pretpostavljaju drugim metodama kontracepcije, a ističe se i pouzdanost u liječenju neplodnosti ([[Prirodne metode kontracepcije#Billingsova metoda|Billingsova metoda]], NAPRO i sl.).<ref>http://www.ivf.hr/docs/ginekologija/KONTRACEPCIJA%20I%20NAMJERNI%20POBACAJ.pdf Preuzeto 27. prosinca 2016.</ref>
[[Prirodne metode planiranja obitelji]] često se ističu kao vrlo pouzdane i za jedan dio naše populacije kao jedine prihvatljive. Njihovu učinkovitost neopravdano pretpostavljaju drugim metodama kontracepcije, a ističe se i pouzdanost u liječenju neplodnosti ([[Prirodne metode kontracepcije#Billingsova metoda|Billingsova metoda]], NAPRO i sl.).<ref>http://www.ivf.hr/docs/ginekologija/KONTRACEPCIJA%20I%20NAMJERNI%20POBACAJ.pdf Preuzeto 27. prosinca 2016.</ref>
Redak 106: Redak 106:
===Hormonska===
===Hormonska===


[[hormonski kontraceptiv]]i djeluju putem sprječavanja [[ovulacija|ovulacije]], a time i [[oplodnja|oplodnje]].<ref name="Nelson 2011">{{cite book|last1=Nelson|first1=Anita L.|last2=Cwiak|first2=Carrie|year=2011.|chapter=Combined oral contraceptives (COCs)|editor1-last=Hatcher|editor1-first=Robert A.|editor2-last=Trussell|editor2-first=James|editor3-last=Nelson|editor3-first=Anita L.|editor4-last=Cates|editor4-first=Willard Jr.|editor5-last=Kowal|editor5-first=Deborah|editor6-last=Policar|editor6-first=Michael S. (eds.)|title=Contraceptive technology|edition=20. izmjenjeno izdanje|location=New York|publisher=Ardent Media|pages=str. 249.–341.|isbn=978-1-59708-004-0|issn=0091-9721|oclc=781956734}}</ref> Oni postoje u obliku različitih pripravaka, kao što su [[kontracepcijska tableta|kontracepcijske tablete]], potkožni implantati, [[injekcijski kontraceptivi|injekcije]], [[kontracepcijski flasteri|flasteri]], [[kontracepcijska spirala|kontracepcijske spirale]] i [[vaginalni prsten]]ovi. Trenutno postoje samo za primjenu u žena. Postoje dva tipa kontracepcijskih pilula, [[kombinirana kontracepcijska pilula]] i [[progestagenska pilula]].<ref name="Ammer 2009a">{{cite book|last=Ammer|first=Christine|year=2009.|chapter=oral contraceptive|title=The encyclopedia of women's health|edition=6. izdanje|location=New York|publisher=Facts On File|isbn=978-0-8160-7407-5|pages=str. 312.–315.|chapterurl=http://books.google.com/books?id=_MRDimrELCIC&pg=PA312&vq=oral+contraceptive}}</ref> Ukoliko se uzima u trudnoći niti jedna od njih ne povećava opasnost od [[pobačaj]]a, niti ne uzrokuje [[prirođena nakaznost|prirođene nakaznosti]] ploda.<ref name=WHO_FP2011p10/>
[[hormonski kontraceptiv]]i djeluju putem sprječavanja [[ovulacija|ovulacije]], a time i [[oplodnja|oplodnje]].<ref name="Nelson 2011">{{Citiranje knjige|last1=Nelson|first1=Anita L.|last2=Cwiak|first2=Carrie|year=2011.|chapter=Combined oral contraceptives (COCs)|editor1-last=Hatcher|editor1-first=Robert A.|editor2-last=Trussell|editor2-first=James|editor3-last=Nelson|editor3-first=Anita L.|editor4-last=Cates|editor4-first=Willard Jr.|editor5-last=Kowal|editor5-first=Deborah|editor6-last=Policar|editor6-first=Michael S. (eds.)|title=Contraceptive technology|edition=20. izmjenjeno izdanje|location=New York|publisher=Ardent Media|pages=str. 249.–341.|isbn=978-1-59708-004-0|issn=0091-9721|oclc=781956734}}</ref> Oni postoje u obliku različitih pripravaka, kao što su [[kontracepcijska tableta|kontracepcijske tablete]], potkožni implantati, [[injekcijski kontraceptivi|injekcije]], [[kontracepcijski flasteri|flasteri]], [[kontracepcijska spirala|kontracepcijske spirale]] i [[vaginalni prsten]]ovi. Trenutno postoje samo za primjenu u žena. Postoje dva tipa kontracepcijskih pilula, [[kombinirana kontracepcijska pilula]] i [[progestagenska pilula]].<ref name="Ammer 2009a">{{Citiranje knjige|last=Ammer|first=Christine|year=2009.|chapter=oral contraceptive|title=The encyclopedia of women's health|edition=6. izdanje|location=New York|publisher=Facts On File|isbn=978-0-8160-7407-5|pages=str. 312.–315.|chapterurl=http://books.google.com/books?id=_MRDimrELCIC&pg=PA312&vq=oral+contraceptive}}</ref> Ukoliko se uzima u trudnoći niti jedna od njih ne povećava opasnost od [[pobačaj]]a, niti ne uzrokuje [[prirođena nakaznost|prirođene nakaznosti]] ploda.<ref name=WHO_FP2011p10/>
<!--Kombinirana  -->
<!--Kombinirana  -->


Kombinirani hormonski kontraceptivi povezani su s malo povećanom opasnošću od venske [[tromboza|tromboze]] i arterijske tromboze, međutim ta je opasnost manja od opasnosti povezane s trudnoćom.<ref name=Review2011>{{cite journal|last=Brito|first=MB|coauthors=Nobre, F, Vieira, CS|title=Hormonal contraception and cardiovascular system|journal=Arquivos brasileiros de cardiologia|date=travanj 2011.|volume=svezak 96|issue=broj 4|pages=str. e81.–e89.|pmid=21359483|doi=10.1590/S0066-782X2011005000022|ref=harv}}</ref> Zbog te opasnosti ovakva se kontracepcija ne preporučuje ženama u dobi iznad 35 godina koje [[pušenje|puše]].<ref>{{cite journal|last=Kurver|first=MJ|coauthors=van der Wijden, CL; Burgers, J|title=[Summary of the Dutch College of General Practitioners' practice guideline 'Contraception'].|journal=Nederlands tijdschrift voor geneeskunde|date=2012.|volume=svezak 156.|issue=broj 41|pages=str. A5083.|language=Ducth|pmid=23062257}}</ref> Učinak na spolnu želju je različit, u nekih korisnica ju povećava, a u nekih smanjuje, dok u većine učinka nema.<ref>{{cite journal|last=Burrows|first=LJ|coauthors=Basha, M; Goldstein, AT|title=The effects of hormonal contraceptives on female sexuality: a review.|journal=The journal of sexual medicine|date=rujan 2012.|volume=svezak 9|issue=broj 9|pages=str. 2213-2223.|pmid=22788250}}</ref> Kombinirani oralni kontraceptivi smanjuju opasnost od [[karcinom jajnika|karcinoma jajnika]] i [[karcinom endometrija|karcinoma endometrija]], a ne mijenjaju opasnost od razvoja [[rak dojke|karcinoma dojke]].<ref name=Shulman2011/><ref>{{cite journal|last=Havrilesky|first=LJ|coauthors=Moorman, PG; Lowery, WJ; Gierisch, JM; Coeytaux, RR; Urrutia, RP; Dinan, M; McBroom, AJ; Hasselblad, V; Sanders, GD; Myers, ER|title=Oral Contraceptive Pills as Primary Prevention for Ovarian Cancer: A Systematic Review and Meta-analysis.|journal=Obstetrics and gynecology|date=srpanj 2013.|volume=svezak 122.|issue=broj 1|pages=str. 139.-147.|pmid=23743450}}</ref> Često smanjuju obilnost menstruacijskog krvarenja i [[dismenoreja|bolnu menstruaciju]].<ref name=WHO_FP2011p10>{{cite book|first=World Health Organization Department of Reproductive Health and Research|title=Family planning : a global handbook for providers : evidence-based guidance developed through worldwide collaboration.|year=2011.|pages=str. 1.-10.|publisher=WHO and Center for Communication Programs|location=Geneva, Switzerland|isbn=978-0-9788563-7-3|url=http://www.fphandbook.org/sites/default/files/hb_english_2012.pdf|edition=dopunjeno izdanje}}</ref> Niže doze estrogena u vaginalnim prstenovima mogu smanjiti bolnost dojki, [[mučnina|mučninu]] i glavobolju povezane s pripravcima koji sadrže veće doze estrogena.<ref name=Shulman2011>{{cite journal|last=Shulman|first=LP|title=The state of hormonal contraception today: benefits and risks of hormonal contraceptives: combined estrogen and progestin contraceptives.|journal=American journal of obstetrics and gynecology|date=rujan 2011.|volume=svezak 205|issue=broj 4 dodatak|pages=str. S9.-S13.|pmid=21961825}}</ref>
Kombinirani hormonski kontraceptivi povezani su s malo povećanom opasnošću od venske [[tromboza|tromboze]] i arterijske tromboze, međutim ta je opasnost manja od opasnosti povezane s trudnoćom.<ref name=Review2011>{{cite journal|last=Brito|first=MB|coauthors=Nobre, F, Vieira, CS|title=Hormonal contraception and cardiovascular system|journal=Arquivos brasileiros de cardiologia|date=travanj 2011.|volume=svezak 96|issue=broj 4|pages=str. e81.–e89.|pmid=21359483|doi=10.1590/S0066-782X2011005000022|ref=harv}}</ref> Zbog te opasnosti ovakva se kontracepcija ne preporučuje ženama u dobi iznad 35 godina koje [[pušenje|puše]].<ref>{{cite journal|last=Kurver|first=MJ|coauthors=van der Wijden, CL; Burgers, J|title=[Summary of the Dutch College of General Practitioners' practice guideline 'Contraception'].|journal=Nederlands tijdschrift voor geneeskunde|date=2012.|volume=svezak 156.|issue=broj 41|pages=str. A5083.|language=Ducth|pmid=23062257}}</ref> Učinak na spolnu želju je različit, u nekih korisnica ju povećava, a u nekih smanjuje, dok u većine učinka nema.<ref>{{cite journal|last=Burrows|first=LJ|coauthors=Basha, M; Goldstein, AT|title=The effects of hormonal contraceptives on female sexuality: a review.|journal=The journal of sexual medicine|date=rujan 2012.|volume=svezak 9|issue=broj 9|pages=str. 2213-2223.|pmid=22788250}}</ref> Kombinirani oralni kontraceptivi smanjuju opasnost od [[karcinom jajnika|karcinoma jajnika]] i [[karcinom endometrija|karcinoma endometrija]], a ne mijenjaju opasnost od razvoja [[rak dojke|karcinoma dojke]].<ref name=Shulman2011/><ref>{{cite journal|last=Havrilesky|first=LJ|coauthors=Moorman, PG; Lowery, WJ; Gierisch, JM; Coeytaux, RR; Urrutia, RP; Dinan, M; McBroom, AJ; Hasselblad, V; Sanders, GD; Myers, ER|title=Oral Contraceptive Pills as Primary Prevention for Ovarian Cancer: A Systematic Review and Meta-analysis.|journal=Obstetrics and gynecology|date=srpanj 2013.|volume=svezak 122.|issue=broj 1|pages=str. 139.-147.|pmid=23743450}}</ref> Često smanjuju obilnost menstruacijskog krvarenja i [[dismenoreja|bolnu menstruaciju]].<ref name=WHO_FP2011p10>{{Citiranje knjige|first=World Health Organization Department of Reproductive Health and Research|title=Family planning : a global handbook for providers : evidence-based guidance developed through worldwide collaboration.|year=2011.|pages=str. 1.-10.|publisher=WHO and Center for Communication Programs|location=Geneva, Switzerland|isbn=978-0-9788563-7-3|url=http://www.fphandbook.org/sites/default/files/hb_english_2012.pdf|edition=dopunjeno izdanje}}</ref> Niže doze estrogena u vaginalnim prstenovima mogu smanjiti bolnost dojki, [[mučnina|mučninu]] i glavobolju povezane s pripravcima koji sadrže veće doze estrogena.<ref name=Shulman2011>{{cite journal|last=Shulman|first=LP|title=The state of hormonal contraception today: benefits and risks of hormonal contraceptives: combined estrogen and progestin contraceptives.|journal=American journal of obstetrics and gynecology|date=rujan 2011.|volume=svezak 205|issue=broj 4 dodatak|pages=str. S9.-S13.|pmid=21961825}}</ref>
<!--Progestinska  -->
<!--Progestinska  -->


[[Progestinska pilula]], injekcije i intrauterini ulošci nisu povezani s povećanom opasnošću od stvaranja tromba, te ih mogu koristiti i žene s prethodnom venskom trombozom.<ref name=Review2011/><ref>{{cite journal|last=Mantha|first=S.|coauthors=Karp, R.; Raghavan, V.; Terrin, N.; Bauer, K. A.; Zwicker, J. I.|title=Assessing the risk of venous thromboembolic events in women taking progestin-only contraception: a meta-analysis|journal=BMJ|date=7. kolovoza 2012.|volume=svezak 345|issue=|pages=str. e4944.–e4944.|doi=10.1136/bmj.e4944|ref=harv|pmid=22872710|pmc=3413580}}</ref> U žena čija anamneza sadrži podatak o arterijskoj trombozi treba primijeniti nehormonsku metodu zaštite od začeća ili metodu samim progestinom (ali ne u obliku injekcija).<ref name=Review2011/> Progestinska pilula može ublažiti simptome menstruacije i može se koristiti tijekom dojenja jer ne utječe na [[dojenje|stvaranje mlijeka]].<!-- <ref name="pmid21961819"/> -->Uz ovu metodu zaštite od začeća može doći do nepravilnih krvarenja, a u nekih korisnica i do razdoblja [[amenoreja|izostanka menstruacije]].<ref name="pmid21961819">{{cite journal|last=Burke|first=AE|title=The state of hormonal contraception today: benefits and risks of hormonal contraceptives: progestin-only contraceptives.|journal=American journal of obstetrics and gynecology|date=rujan 2011.|volume=svezak 205|issue=broj 4 dodatak|pages=str. S14.-S17.|pmid=21961819}}</ref> Progestini [[drospirenon]] i [[desogestrel]] smanjuju androgenske nuspojave, ali povećavaju opasnost od tromboze, zbog čega nisu kontraceptivi prvog izbora.<ref>{{cite journal|last=Rott|first=H|title=Thrombotic risks of oral contraceptives.|journal=Current opinion in obstetrics & gynecology|date=2012 Aug|volume=24|issue=4|pages=235-40|pmid=22729096}}</ref> Podaci o tipičnoj neuspješnosti injekcijskog progestina [[Depo-Provera]] se razilaze, s rasponom od manje od 1%<ref>{{cite web|author=[[Food and Drug Administration|FDA]]|year=2005|title=Depo-Provera U.S. Prescribing Information|url=http://www.fda.gov/cder/foi/label/2005/020246s013lbl.pdf|accessdate=12. 06 2007.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070615203907/http://www.fda.gov/cder/foi/label/2005/020246s013lbl.pdf|archivedate=15 lipnja 2007}}</ref> sve do 6%.<ref name=Will2012/>
[[Progestinska pilula]], injekcije i intrauterini ulošci nisu povezani s povećanom opasnošću od stvaranja tromba, te ih mogu koristiti i žene s prethodnom venskom trombozom.<ref name=Review2011/><ref>{{cite journal|last=Mantha|first=S.|coauthors=Karp, R.; Raghavan, V.; Terrin, N.; Bauer, K. A.; Zwicker, J. I.|title=Assessing the risk of venous thromboembolic events in women taking progestin-only contraception: a meta-analysis|journal=BMJ|date=7. kolovoza 2012.|volume=svezak 345|issue=|pages=str. e4944.–e4944.|doi=10.1136/bmj.e4944|ref=harv|pmid=22872710|pmc=3413580}}</ref> U žena čija anamneza sadrži podatak o arterijskoj trombozi treba primijeniti nehormonsku metodu zaštite od začeća ili metodu samim progestinom (ali ne u obliku injekcija).<ref name=Review2011/> Progestinska pilula može ublažiti simptome menstruacije i može se koristiti tijekom dojenja jer ne utječe na [[dojenje|stvaranje mlijeka]].<!-- <ref name="pmid21961819"/> -->Uz ovu metodu zaštite od začeća može doći do nepravilnih krvarenja, a u nekih korisnica i do razdoblja [[amenoreja|izostanka menstruacije]].<ref name="pmid21961819">{{cite journal|last=Burke|first=AE|title=The state of hormonal contraception today: benefits and risks of hormonal contraceptives: progestin-only contraceptives.|journal=American journal of obstetrics and gynecology|date=rujan 2011.|volume=svezak 205|issue=broj 4 dodatak|pages=str. S14.-S17.|pmid=21961819}}</ref> Progestini [[drospirenon]] i [[desogestrel]] smanjuju androgenske nuspojave, ali povećavaju opasnost od tromboze, zbog čega nisu kontraceptivi prvog izbora.<ref>{{cite journal|last=Rott|first=H|title=Thrombotic risks of oral contraceptives.|journal=Current opinion in obstetrics & gynecology|date=2012 Aug|volume=24|issue=4|pages=235-40|pmid=22729096}}</ref> Podaci o tipičnoj neuspješnosti injekcijskog progestina [[Depo-Provera]] se razilaze, s rasponom od manje od 1%<ref>{{Citiranje weba|author=[[Food and Drug Administration|FDA]]|year=2005|title=Depo-Provera U.S. Prescribing Information|url=http://www.fda.gov/cder/foi/label/2005/020246s013lbl.pdf|accessdate=12. 06 2007.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070615203907/http://www.fda.gov/cder/foi/label/2005/020246s013lbl.pdf|archivedate=15 lipnja 2007}}</ref> sve do 6%.<ref name=Will2012/>


===Barijerna===
===Barijerna===
Redak 118: Redak 118:
[[Datoteka:Kondom.jpg|mini|220px|Neodmotani muški [[prezervativ]]]]
[[Datoteka:Kondom.jpg|mini|220px|Neodmotani muški [[prezervativ]]]]


[[Barijerna kontracepcija]] obuhvaća sredstva koja sprječavaju [[trudnoća|trudnoću]] fizički sprječavajući  [[sperma|spermu]] da dospije do [[maternica|maternice]].<ref name=Neinstein2008/> U njih spadaju muški [[kondom]]i, [[ženski kondom]]i, [[cervikalna kapa|cervikalne kape]], [[dijafragma (kontracepcija)|dijafragme]] i [[kontracepcijska spužva|kontracepijske spužve]] sa [[spermicid]]om.<ref name=Neinstein2008>{{cite book|last=Neinstein|first=Lawrence|title=Adolescent health care : a practical guide|year=2008|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|location=Philadelphia|isbn=9780781792561|page=str. 624.|url=http://books.google.ca/books?id=XIzo5uo3XIQC&pg=PA624|edition=5. izdanje}}</ref>
[[Barijerna kontracepcija]] obuhvaća sredstva koja sprječavaju [[trudnoća|trudnoću]] fizički sprječavajući  [[sperma|spermu]] da dospije do [[maternica|maternice]].<ref name=Neinstein2008/> U njih spadaju muški [[kondom]]i, [[ženski kondom]]i, [[cervikalna kapa|cervikalne kape]], [[dijafragma (kontracepcija)|dijafragme]] i [[kontracepcijska spužva|kontracepijske spužve]] sa [[spermicid]]om.<ref name=Neinstein2008>{{Citiranje knjige|last=Neinstein|first=Lawrence|title=Adolescent health care : a practical guide|year=2008|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|location=Philadelphia|isbn=9780781792561|page=str. 624.|url=http://books.google.ca/books?id=XIzo5uo3XIQC&pg=PA624|edition=5. izdanje}}</ref>


Kondomi su, općenito, najčešće primjenjivane metode kontracepcije.<ref>{{cite book|last=Chaudhuri|title=Practice Of Fertility Control: A Comprehensive Manual|year=2007.|publisher=Elsevier India|isbn=9788131211502|page=str. 88.|url=http://books.google.ca/books?id=pzanxKlcU74C&pg=PA88|edition=7. izdanje}}</ref> [[Prezervativ|Muški prezervativi]] se stavljaju na [[penis]] u erekciji, te fizički sprječavaju da ejakulirana sperma uđe u tijelo spolnog partnera.<ref name=Hamil2012/> Suvremeni kondomi su najčešće napravljeni od [[lateks]]a, no mogu biti napravljeni i od drugih materijala kao što je [[poliuretan]] ili janjeće crijevo.<ref name=Hamil2012>{{cite book|last=Hamilton|first=Richard|title=Pharmacology for nursing care|publisher=Elsevier/Saunders|location=St. Louis, Mo.|isbn=9781437735826|page=str. 799.|year=2012.|url=http://books.google.ca/books?id=_4SwO2dHcAIC&pg=PA799|edition=8. izdanje}}</ref> Postoje i [[ženski kondom]]i, najčešće od nitrilne gume, lateksa ili poliuretana.<ref>{{cite book|title=Facts for life|year=2010|publisher=United Nations Children's Fund|location=New York|isbn=9789280644661|page=str. 141.|url=http://books.google.ca/books?id=GAFgWda-2NMC&pg=PA141|edition=4. izdanje}}</ref> Prednost muških kondoma je u tome što su jeftini, što se lako primjenjuju i imaju malo nepoželjnih učinaka.<ref>{{cite book|last=Pray|first=Walter Steven|title=Nonprescription product therapeutics|year=2005.|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|location=Philadelphia|isbn=9780781734981|page=str. 414.|url=http://books.google.ca/books?id=XU1sMK1djVAC&pg=PA414|edition=2. izdanje}}</ref> U Japanu oko 80% parova kao zaštitu od začeća koristi kondome, dok ih u Njemačkoj koristi oko 25%,<ref name=Ebe2010>{{cite book|last=Eberhard|first=Nieschlag,|title=Andrology Male Reproductive Health and Dysfunction|year=2010|publisher=Springer-Verlag Berlin Heidelberg|location=[S.l.]|isbn=9783540783558|page=str. 563.|url=http://books.google.ca/books?id=mEgckDNkonUC&pg=PA563|edition=3. izdanje}}</ref> a u [[SAD]]-u 18% parova.<ref>{{cite book|last=Barbieri|first=Jerome F.|title=Yen and Jaffe's reproductive endocrinology : physiology, pathophysiology, and clinical management|year=2009.|publisher=Saunders/Elsevier|location=Philadelphia, PA|isbn=9781416049074|page=str. 873.|url=http://books.google.ca/books?id=NudwnhxY8kYC&pg=PA873|edition=6. izdanje}}</ref>
Kondomi su, općenito, najčešće primjenjivane metode kontracepcije.<ref>{{Citiranje knjige|last=Chaudhuri|title=Practice Of Fertility Control: A Comprehensive Manual|year=2007.|publisher=Elsevier India|isbn=9788131211502|page=str. 88.|url=http://books.google.ca/books?id=pzanxKlcU74C&pg=PA88|edition=7. izdanje}}</ref> [[Prezervativ|Muški prezervativi]] se stavljaju na [[penis]] u erekciji, te fizički sprječavaju da ejakulirana sperma uđe u tijelo spolnog partnera.<ref name=Hamil2012/> Suvremeni kondomi su najčešće napravljeni od [[lateks]]a, no mogu biti napravljeni i od drugih materijala kao što je [[poliuretan]] ili janjeće crijevo.<ref name=Hamil2012>{{Citiranje knjige|last=Hamilton|first=Richard|title=Pharmacology for nursing care|publisher=Elsevier/Saunders|location=St. Louis, Mo.|isbn=9781437735826|page=str. 799.|year=2012.|url=http://books.google.ca/books?id=_4SwO2dHcAIC&pg=PA799|edition=8. izdanje}}</ref> Postoje i [[ženski kondom]]i, najčešće od nitrilne gume, lateksa ili poliuretana.<ref>{{Citiranje knjige|title=Facts for life|year=2010|publisher=United Nations Children's Fund|location=New York|isbn=9789280644661|page=str. 141.|url=http://books.google.ca/books?id=GAFgWda-2NMC&pg=PA141|edition=4. izdanje}}</ref> Prednost muških kondoma je u tome što su jeftini, što se lako primjenjuju i imaju malo nepoželjnih učinaka.<ref>{{Citiranje knjige|last=Pray|first=Walter Steven|title=Nonprescription product therapeutics|year=2005.|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|location=Philadelphia|isbn=9780781734981|page=str. 414.|url=http://books.google.ca/books?id=XU1sMK1djVAC&pg=PA414|edition=2. izdanje}}</ref> U Japanu oko 80% parova kao zaštitu od začeća koristi kondome, dok ih u Njemačkoj koristi oko 25%,<ref name=Ebe2010>{{Citiranje knjige|last=Eberhard|first=Nieschlag,|title=Andrology Male Reproductive Health and Dysfunction|year=2010|publisher=Springer-Verlag Berlin Heidelberg|location=[S.l.]|isbn=9783540783558|page=str. 563.|url=http://books.google.ca/books?id=mEgckDNkonUC&pg=PA563|edition=3. izdanje}}</ref> a u [[SAD]]-u 18% parova.<ref>{{Citiranje knjige|last=Barbieri|first=Jerome F.|title=Yen and Jaffe's reproductive endocrinology : physiology, pathophysiology, and clinical management|year=2009.|publisher=Saunders/Elsevier|location=Philadelphia, PA|isbn=9781416049074|page=str. 873.|url=http://books.google.ca/books?id=NudwnhxY8kYC&pg=PA873|edition=6. izdanje}}</ref>


Korištenje muških kondoma i dijafragme sa spermicidom u prvoj je godini neuspješno u 15%, odnosno 16%.<ref name=Hopkins2010/> Uz optimalni način korištenja, kondomi su učinkovitiji, s neuspjehom od 2% u prvoj godini korištenja, u usporedbi sa 6% neuspjeha uz korištenje dijafragme.<ref name=Hopkins2010/> Dodatna prednost kondoma jest u sprječavanju širenja spolno prenosivih infekcija kao što je [[AIDS]].<ref name=WHO_FP2011>{{cite book|first=World Health Organization Department of Reproductive Health and Research|title=Family planning : a global handbook for providers : evidence-based guidance developed through worldwide collaboration.|year=2011.|publisher=WHO and Center for Communication Programs|location=Geneva, Switzerland|isbn=978-0-9788563-7-3|url=http://www.fphandbook.org/sites/default/files/hb_english_2012.pdf|edition=dopunjeno izdanje}}</ref>
Korištenje muških kondoma i dijafragme sa spermicidom u prvoj je godini neuspješno u 15%, odnosno 16%.<ref name=Hopkins2010/> Uz optimalni način korištenja, kondomi su učinkovitiji, s neuspjehom od 2% u prvoj godini korištenja, u usporedbi sa 6% neuspjeha uz korištenje dijafragme.<ref name=Hopkins2010/> Dodatna prednost kondoma jest u sprječavanju širenja spolno prenosivih infekcija kao što je [[AIDS]].<ref name=WHO_FP2011>{{Citiranje knjige|first=World Health Organization Department of Reproductive Health and Research|title=Family planning : a global handbook for providers : evidence-based guidance developed through worldwide collaboration.|year=2011.|publisher=WHO and Center for Communication Programs|location=Geneva, Switzerland|isbn=978-0-9788563-7-3|url=http://www.fphandbook.org/sites/default/files/hb_english_2012.pdf|edition=dopunjeno izdanje}}</ref>


Kontracepcijske spužve su kombinacija barijerne metode sa spermicidom.<ref name=Will2012/> Kao i dijafragme, one se umeću u rodnicu prije spolnog odnosa, a kako bi bile učinkovite, moraju prekriti [[cerviks]].<ref name=Will2012/> Tipična neuspješnost tijekom prve godine korištenja ovisi o tome je li žena prethodno rodila ili ne, i iznosi 24% u žena koje su rodile, a 12% u žena koje nisu.<ref name=Will2012/> Spužva se u rodnicu može umetnuti i do 24 sata prije spolnog odnosa, a ne smije se izvaditi najmanje šest sati nakon njega.<ref name=Will2012/> Uz primjenu spužvi opisane su alergijske reakcije<ref>{{cite journal|last=Kuyoh|first=MA|coauthors=Toroitich-Ruto, C; Grimes, DA; Schulz, KF; Gallo, MF|title=Sponge versus diaphragm for contraception: a Cochrane review.|journal=Contraception|date=siječanj 2003.|volume=svezak 67|issue=broj 1|pages=str. 15.-18.|pmid=12521652}}</ref> i ozbiljniji nepoželjni učinci kao što je [[sindrom toksičnog šoka]].<ref>{{cite book|last=Organization|first=World Health|title=Medical eligibility criteria for contraceptive use|year=2009.|publisher=Reproductive Health and Research, World Health Organization|location=Geneva|isbn=9789241563888|page=str. 88.|url=http://books.google.ca/books?id=pouTfH33wF8C&pg=PA88|edition=4. izdanje}}</ref>
Kontracepcijske spužve su kombinacija barijerne metode sa spermicidom.<ref name=Will2012/> Kao i dijafragme, one se umeću u rodnicu prije spolnog odnosa, a kako bi bile učinkovite, moraju prekriti [[cerviks]].<ref name=Will2012/> Tipična neuspješnost tijekom prve godine korištenja ovisi o tome je li žena prethodno rodila ili ne, i iznosi 24% u žena koje su rodile, a 12% u žena koje nisu.<ref name=Will2012/> Spužva se u rodnicu može umetnuti i do 24 sata prije spolnog odnosa, a ne smije se izvaditi najmanje šest sati nakon njega.<ref name=Will2012/> Uz primjenu spužvi opisane su alergijske reakcije<ref>{{cite journal|last=Kuyoh|first=MA|coauthors=Toroitich-Ruto, C; Grimes, DA; Schulz, KF; Gallo, MF|title=Sponge versus diaphragm for contraception: a Cochrane review.|journal=Contraception|date=siječanj 2003.|volume=svezak 67|issue=broj 1|pages=str. 15.-18.|pmid=12521652}}</ref> i ozbiljniji nepoželjni učinci kao što je [[sindrom toksičnog šoka]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Organization|first=World Health|title=Medical eligibility criteria for contraceptive use|year=2009.|publisher=Reproductive Health and Research, World Health Organization|location=Geneva|isbn=9789241563888|page=str. 88.|url=http://books.google.ca/books?id=pouTfH33wF8C&pg=PA88|edition=4. izdanje}}</ref>


===Intrauterini ulošci===
===Intrauterini ulošci===


Suvremeni [[intrauterini uložak|intrauterini ulošci]] (spirale, IUD) su obično maleni i imaju oblik slova 'T', te sadrže bakar ili levonorgestrel, a uvode se u sluznicu šupljine maternice.<ref>{{cite book|last=Chaudhuri|title=Practice Of Fertility Control: A Comprehensive Manual (7. izdanje)|year=2007.|publisher=Elsevier India|isbn=9788131211502|page=str. 95.|url=http://books.google.ca/books?id=pzanxKlcU74C&pg=PA95}}</ref> Oni predstavljaju oblik [[dugoročna reverzibilna zaštita od začeća|dugoročne reverzibilne zaštite od začeća]]. Neuspjeh u prvoj godini primjene bakrene spirale iznosi oko 0,8%, a levonorgestrelske spirale 0,2%.<ref name=Hopkins2010/> Od različitih metoda zaštite od začeća njima su, uz kontracepcijske implantate, korisnice najzadovoljnije.<ref name=Comm2012>{{cite journal|last=Committee on Adolescent Health Care Long-Acting Reversible Contraception Working Group, The American College of Obstetricians and|first=Gynecologists|title=Committee opinion no. 539: adolescents and long-acting reversible contraception: implants and intrauterine devices.|journal=Obstetrics and gynecology|date=rujan 2012.|volume= svezak 120|issue= broj 4|pages=str. 983.-988.|pmid=22996129}}</ref>
Suvremeni [[intrauterini uložak|intrauterini ulošci]] (spirale, IUD) su obično maleni i imaju oblik slova 'T', te sadrže bakar ili levonorgestrel, a uvode se u sluznicu šupljine maternice.<ref>{{Citiranje knjige|last=Chaudhuri|title=Practice Of Fertility Control: A Comprehensive Manual (7. izdanje)|year=2007.|publisher=Elsevier India|isbn=9788131211502|page=str. 95.|url=http://books.google.ca/books?id=pzanxKlcU74C&pg=PA95}}</ref> Oni predstavljaju oblik [[dugoročna reverzibilna zaštita od začeća|dugoročne reverzibilne zaštite od začeća]]. Neuspjeh u prvoj godini primjene bakrene spirale iznosi oko 0,8%, a levonorgestrelske spirale 0,2%.<ref name=Hopkins2010/> Od različitih metoda zaštite od začeća njima su, uz kontracepcijske implantate, korisnice najzadovoljnije.<ref name=Comm2012>{{cite journal|last=Committee on Adolescent Health Care Long-Acting Reversible Contraception Working Group, The American College of Obstetricians and|first=Gynecologists|title=Committee opinion no. 539: adolescents and long-acting reversible contraception: implants and intrauterine devices.|journal=Obstetrics and gynecology|date=rujan 2012.|volume= svezak 120|issue= broj 4|pages=str. 983.-988.|pmid=22996129}}</ref>


Dokazi podupiru učinkovitost i bezopasnost u adolescentica<ref name=Comm2012/> i žena koje do tada nisu rađale.<ref>{{cite journal|last=Black|first=K|coauthors=Lotke, P; Buhling, KJ; Zite, NB; Intrauterine contraception for Nulliparous women: Translating Research into Action (INTRA), group|title=A review of barriers and myths preventing the more widespread use of intrauterine contraception in nulliparous women.|journal=The European journal of contraception & reproductive health care : the official journal of the European Society of Contraception|date=rujan 2012|volume= svezak 17|issue= broj 5|pages=str. 340.-350.|pmid=22834648}}</ref> Spirale ne utječu na [[dojenje]] i mogu se koristiti neposredno nakon porođaja.<ref name=Gabbe2012>{{cite book|last=Gabbe|first=Steven|title=Obstetrics: Normal and Problem Pregnancies|year=2012|publisher=Elsevier Health Sciences|isbn=9781455733958|page=str. 527.|url=http://books.google.ca/books?id=x3mJpT2PkEUC&pg=PA527}}</ref> Također se mogu koristiti naposredno nakon [[pobačaj]]a.<ref>{{cite journal|last=Steenland|first=MW|coauthors=Tepper, NK; Curtis, KM; Kapp, N|title=Intrauterine contraceptive insertion postabortion: a systematic review.|journal=Contraception|date=studeni 2011.|volume= svezak 84|issue= broj 5|pages=str. 447.-464.|pmid=22018119}}</ref> Kad se, čak i nakon dugotrajnog korištenja, spirala ukloni, odmah se uspostavlja sposobnost začeća.<ref>{{cite book|last=Hurd|first=[edited by] Tommaso Falcone, William W.|title=Clinical reproductive medicine and surgery|year=2007.|publisher=Mosby|location=Philadelphia|isbn=9780323033091|page=str.409.|url=http://books.google.ca/books?id=fOPtaEIKvcIC&pg=PA409}}</ref> Dok bakrene spirale mogu pojačati menstrualno krvarenje i menstrualnu bol,<ref name=Grimes2007>{{Cite journal | author = Grimes, D.A., MD | title = "Intrauterine Devices (IUDs)" In:Hatcher, RA; Nelson, TJ; Guest, F; Kowal, D | journal = Contraceptive Technology 19. izdanje | location = New York |publisher = Ardent Media | year = 2007. }}</ref> hormonske spirale smanjuju menstrualno krvarenje ili ga u potpunosti sprječavaju.<ref name=Gabbe2012/> Druge moguće komplikacije su istiskivanje (2-5%) i, rijetko, perforacija maternice (manje od 0,7%).<ref name=Gabbe2012/><ref name=Marnach2013>{{cite journal|last=Marnach|first=ML|coauthors=Long, ME; Casey, PM|title=Current issues in contraception.|journal=Svibanjo Clinic proceedings. Svibanjo Clinic|date=ožujak 2013.|volume= svezak 88|issue= broj 3|pages=str. 295.-299.|pmid=23489454}}</ref> Menstrualne boli se mogu ublažiti [[nesteroidni protuupalni lijekovi|nesteroidnim protuupalnim lijekovima]].<ref name=Marnach2013/>
Dokazi podupiru učinkovitost i bezopasnost u adolescentica<ref name=Comm2012/> i žena koje do tada nisu rađale.<ref>{{cite journal|last=Black|first=K|coauthors=Lotke, P; Buhling, KJ; Zite, NB; Intrauterine contraception for Nulliparous women: Translating Research into Action (INTRA), group|title=A review of barriers and myths preventing the more widespread use of intrauterine contraception in nulliparous women.|journal=The European journal of contraception & reproductive health care : the official journal of the European Society of Contraception|date=rujan 2012|volume= svezak 17|issue= broj 5|pages=str. 340.-350.|pmid=22834648}}</ref> Spirale ne utječu na [[dojenje]] i mogu se koristiti neposredno nakon porođaja.<ref name=Gabbe2012>{{Citiranje knjige|last=Gabbe|first=Steven|title=Obstetrics: Normal and Problem Pregnancies|year=2012|publisher=Elsevier Health Sciences|isbn=9781455733958|page=str. 527.|url=http://books.google.ca/books?id=x3mJpT2PkEUC&pg=PA527}}</ref> Također se mogu koristiti naposredno nakon [[pobačaj]]a.<ref>{{cite journal|last=Steenland|first=MW|coauthors=Tepper, NK; Curtis, KM; Kapp, N|title=Intrauterine contraceptive insertion postabortion: a systematic review.|journal=Contraception|date=studeni 2011.|volume= svezak 84|issue= broj 5|pages=str. 447.-464.|pmid=22018119}}</ref> Kad se, čak i nakon dugotrajnog korištenja, spirala ukloni, odmah se uspostavlja sposobnost začeća.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hurd|first=[edited by] Tommaso Falcone, William W.|title=Clinical reproductive medicine and surgery|year=2007.|publisher=Mosby|location=Philadelphia|isbn=9780323033091|page=str.409.|url=http://books.google.ca/books?id=fOPtaEIKvcIC&pg=PA409}}</ref> Dok bakrene spirale mogu pojačati menstrualno krvarenje i menstrualnu bol,<ref name=Grimes2007>{{Citiranje časopisa | author = Grimes, D.A., MD | title = "Intrauterine Devices (IUDs)" In:Hatcher, RA; Nelson, TJ; Guest, F; Kowal, D | journal = Contraceptive Technology 19. izdanje | location = New York |publisher = Ardent Media | year = 2007. }}</ref> hormonske spirale smanjuju menstrualno krvarenje ili ga u potpunosti sprječavaju.<ref name=Gabbe2012/> Druge moguće komplikacije su istiskivanje (2-5%) i, rijetko, perforacija maternice (manje od 0,7%).<ref name=Gabbe2012/><ref name=Marnach2013>{{cite journal|last=Marnach|first=ML|coauthors=Long, ME; Casey, PM|title=Current issues in contraception.|journal=Svibanjo Clinic proceedings. Svibanjo Clinic|date=ožujak 2013.|volume= svezak 88|issue= broj 3|pages=str. 295.-299.|pmid=23489454}}</ref> Menstrualne boli se mogu ublažiti [[nesteroidni protuupalni lijekovi|nesteroidnim protuupalnim lijekovima]].<ref name=Marnach2013/>


Od [[2007.]] godine spirale su najrasprostranjeniji oblik reverzibilne zaštite od začeća, uz više od 180 milijuna korisnica širom svijeta.<ref name=Darney2010>{{cite book|last=Darney|first=Leon Speroff, Philip D.|title=A clinical guide for contraception|year=2010.|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|location=Philadelphia, Pa.|isbn=9781608316106|page=str. 242.-243.|url=http://books.google.ca/books?id=f5XJtYkiJ0YC&pg=PT425|edition=5. izdanje}}</ref><ref name=Darroch2013/> Intrauterini uložak starijeg datuma ([[Dalkon shield]]) bio je povezan s povećanom opasnošću od [[upalna bolest zdjelice|upalne bolesti zdjelice]], međutim suvremene spirale ne utječu na tu opasnost u žena koje u vrijeme uvođenja spirale ne boluju od spolno prenosivih infekcija.<ref name="guttmacher2007">{{cite web|url=http://www.guttmacher.org/pubs/gpr/10/4/gpr100419.html|title= Popularity Disparity: Attitudes About the IUD in Europe and the United States|publisher= Published by [http://www.guttmacher.org/archive/GPR.jsp Guttmacher Policy Review] Published Fall 2007|accessdate=27. travnja 2010.}}</ref>
Od [[2007.]] godine spirale su najrasprostranjeniji oblik reverzibilne zaštite od začeća, uz više od 180 milijuna korisnica širom svijeta.<ref name=Darney2010>{{Citiranje knjige|last=Darney|first=Leon Speroff, Philip D.|title=A clinical guide for contraception|year=2010.|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|location=Philadelphia, Pa.|isbn=9781608316106|page=str. 242.-243.|url=http://books.google.ca/books?id=f5XJtYkiJ0YC&pg=PT425|edition=5. izdanje}}</ref><ref name=Darroch2013/> Intrauterini uložak starijeg datuma ([[Dalkon shield]]) bio je povezan s povećanom opasnošću od [[upalna bolest zdjelice|upalne bolesti zdjelice]], međutim suvremene spirale ne utječu na tu opasnost u žena koje u vrijeme uvođenja spirale ne boluju od spolno prenosivih infekcija.<ref name="guttmacher2007">{{Citiranje weba|url=http://www.guttmacher.org/pubs/gpr/10/4/gpr100419.html|title= Popularity Disparity: Attitudes About the IUD in Europe and the United States|publisher= Published by [http://www.guttmacher.org/archive/GPR.jsp Guttmacher Policy Review] Published Fall 2007|accessdate=27. travnja 2010.}}</ref>


===Sterilizacija===
===Sterilizacija===


[[Sterilizacija (medicina)|Kirurška sterilizacija]] se u žena sastoji od [[podvezivanje jajovoda|podvezivanja jajovoda]], a u muškaraca od [[vazektomija|vazektomije]].<ref name=Hopkins2010/> Značajnijih dugoročnih neželjenih učinaka nema, a podvezivanje jajovoda u žena smanjuje opasnost od [[rak jajnika|karcinoma jajnika]].<ref name=Hopkins2010/> Vjerojatnost kratkoročnih komplikacija vazektomije je dvadeset puta manja nego kod podvezivanja jajovoda.<ref name=Hopkins2010/><ref>{{cite journal |author=Adams CE, Wald M |title=Risks and complications of vasectomy |journal=Urol. Clin. North Am. |volume= svezak 36 |issue= broj 3 |pages=str. 331.–336.|year=2009. |month=Kolovoz |pmid=19643235 |doi=10.1016/j.ucl.2009.05.009 |url=}}</ref> Nakon vazektomije može doći do otoka i bolnosti [[mošnja|mošnje]], što se obično povlači nakon jednog ili dva tjedna.<ref>{{cite book |author=Hillard, Paula Adams |title=The 5-minute obstetrics and gynecology consult |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |location=Hagerstwon, MD |year=2008. |pages=str. 265. |isbn=0-7817-6942-6|url=http://books.google.ca/books?id=fOoFIQOdIhkC&pg=PA265}}</ref> Podvezivanje jajovoda je praćeno komplikacijama u 1 do 2 posto slučajeva, pri čemu su ozbiljne komplikacije obično posljedica [[anestezija|anestezije]].<ref>{{cite book |author=Hillard, Paula Adams |title=The 5-minute obstetrics and gynecology consult |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |location=Hagerstwon, MD |year=2008. |pages=str. 549. |isbn=0-7817-6942-6|url=http://books.google.ca/books?id=fOoFIQOdIhkC&pg=PA549}}</ref> Ni jedna od ovih metoda ne pruža zaštitu od [[spolno prenosive bolesti|spolno prenosivih infekcija]].<ref name=Hopkins2010/> Nakon sterilizacije više nije moguće imati djecu.
[[Sterilizacija (medicina)|Kirurška sterilizacija]] se u žena sastoji od [[podvezivanje jajovoda|podvezivanja jajovoda]], a u muškaraca od [[vazektomija|vazektomije]].<ref name=Hopkins2010/> Značajnijih dugoročnih neželjenih učinaka nema, a podvezivanje jajovoda u žena smanjuje opasnost od [[rak jajnika|karcinoma jajnika]].<ref name=Hopkins2010/> Vjerojatnost kratkoročnih komplikacija vazektomije je dvadeset puta manja nego kod podvezivanja jajovoda.<ref name=Hopkins2010/><ref>{{cite journal |author=Adams CE, Wald M |title=Risks and complications of vasectomy |journal=Urol. Clin. North Am. |volume= svezak 36 |issue= broj 3 |pages=str. 331.–336.|year=2009. |month=Kolovoz |pmid=19643235 |doi=10.1016/j.ucl.2009.05.009 |url=}}</ref> Nakon vazektomije može doći do otoka i bolnosti [[mošnja|mošnje]], što se obično povlači nakon jednog ili dva tjedna.<ref>{{Citiranje knjige |author=Hillard, Paula Adams |title=The 5-minute obstetrics and gynecology consult |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |location=Hagerstwon, MD |year=2008. |pages=str. 265. |isbn=0-7817-6942-6|url=http://books.google.ca/books?id=fOoFIQOdIhkC&pg=PA265}}</ref> Podvezivanje jajovoda je praćeno komplikacijama u 1 do 2 posto slučajeva, pri čemu su ozbiljne komplikacije obično posljedica [[anestezija|anestezije]].<ref>{{Citiranje knjige |author=Hillard, Paula Adams |title=The 5-minute obstetrics and gynecology consult |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |location=Hagerstwon, MD |year=2008. |pages=str. 549. |isbn=0-7817-6942-6|url=http://books.google.ca/books?id=fOoFIQOdIhkC&pg=PA549}}</ref> Ni jedna od ovih metoda ne pruža zaštitu od [[spolno prenosive bolesti|spolno prenosivih infekcija]].<ref name=Hopkins2010/> Nakon sterilizacije više nije moguće imati djecu.


Oko 5% žena u dobi iznad 30 godina i oko 20% žena mlađih od 30 godina života požale svoju odluku.<ref name=Hopkins2010/> Muškaraca koji žale što se odlučili na sterilizaciju je manje (<5%), više ih je u mlađoj životnoj dobi, onih koji imaju malu [[djeca|djecu]] ili nemaju djece, kao i onih čiji je [[brak]] nestabilan.<ref>{{cite book|last=Hatcher|first=Robert|title=Contraceptive technology|year=2008.|publisher=Ardent Media|location=New York, N.Y.|isbn=9781597080019|page=str. 390.|url=http://books.google.ca/books?id=txh0LpjjhkoC&pg=PA390|edition=19. izdanje}}</ref> U jednom istraživanju ljudi s djecom, 9% ih je izjavilo da ne bi imalo djece kada bi se u trenutku istraživanja na to trebali ponovno odlučiti.<ref>{{cite book|last=Moore|first=David S.|title=The basic practice of statistics|year=2010.|publisher=Freeman|location=New York|isbn=9781429224260|page=str. 25.|url=http://books.google.ca/books?id=JOMQKI8zj_EC&pg=PR25|edition=5. izdanje}}</ref>
Oko 5% žena u dobi iznad 30 godina i oko 20% žena mlađih od 30 godina života požale svoju odluku.<ref name=Hopkins2010/> Muškaraca koji žale što se odlučili na sterilizaciju je manje (<5%), više ih je u mlađoj životnoj dobi, onih koji imaju malu [[djeca|djecu]] ili nemaju djece, kao i onih čiji je [[brak]] nestabilan.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hatcher|first=Robert|title=Contraceptive technology|year=2008.|publisher=Ardent Media|location=New York, N.Y.|isbn=9781597080019|page=str. 390.|url=http://books.google.ca/books?id=txh0LpjjhkoC&pg=PA390|edition=19. izdanje}}</ref> U jednom istraživanju ljudi s djecom, 9% ih je izjavilo da ne bi imalo djece kada bi se u trenutku istraživanja na to trebali ponovno odlučiti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Moore|first=David S.|title=The basic practice of statistics|year=2010.|publisher=Freeman|location=New York|isbn=9781429224260|page=str. 25.|url=http://books.google.ca/books?id=JOMQKI8zj_EC&pg=PR25|edition=5. izdanje}}</ref>


Premda se sterilizacija smatra konačnim postupkom,<ref name=Deff2011/> moguće je pokušati ponovnu uspostavu cjelovitosti jajovoda, putem ponovnog spajanja [[jajovod]]a, ili cjelovitosti sjemenovoda ponovnim spajanjem [[sjemenovod]]a. Ova je želja u žena često povezana s promjenom partnera.<ref name=Deff2011/> Do uspješne trudnoće nakon ponovne uspostave cjelovitosti jajovoda dolazi u 31 do 88%, uz povećanu mogućnost komplikacija od kojih je najčešća [[ektopična trudnoća]].<ref name=Deff2011>{{cite journal|last=Deffieux|first=X|coauthors=Morin Surroca, M; Faivre, E; Pages, F; Fernandez, H; Gervaise, A|title=Tubal anastomosis after tubal sterilization: a review.|journal=Archives of gynecology and obstetrics|date=2011 Svibanj|volume= svezak 283|issue= broj 5|pages=str. 1149.-1158.|pmid=21331539}}</ref> Postotak muškaraca koji traže ponovnu uspostavu cjelovitosti sjemenovoda iznosi između 2 i 6%.<ref name=Shri2010>{{cite journal|last=Shridharani|first=A|coauthors=Sandlow, JI|title=Vasectomy reversal versus IVF with sperm retrieval: which is better?|journal=Current opinion in urology|date=studeni 2010.|volume= svezak 20|issue= broj 6|pages=str. 503.-509.|pmid=20852426}}</ref> Uspješnost začimanja drugog djeteta nakon toga iznosi između 38 i 84%, a uspješnost je to manja što je između sterilizacije i ponovne operacije, odnsosno uspostavljanja cjelovitosti proteklo dulje vremensko razdoblje.<ref name=Shri2010/> U muškaraca postoji i mogućnost ekstrakcije sperme nakon čega slijedi [[umjetna oplodnja]].<ref>{{cite journal|last=Nagler|first=HM|coauthors=Jung, H|title=Factors predicting successful microsurgical vasectomy reversal.|journal=The Urologic clinics of North America|date=kolovoz 2009.|volume= svezak 36|issue= broj 3|pages=str. 383.-390.|pmid=19643240}}</ref>
Premda se sterilizacija smatra konačnim postupkom,<ref name=Deff2011/> moguće je pokušati ponovnu uspostavu cjelovitosti jajovoda, putem ponovnog spajanja [[jajovod]]a, ili cjelovitosti sjemenovoda ponovnim spajanjem [[sjemenovod]]a. Ova je želja u žena često povezana s promjenom partnera.<ref name=Deff2011/> Do uspješne trudnoće nakon ponovne uspostave cjelovitosti jajovoda dolazi u 31 do 88%, uz povećanu mogućnost komplikacija od kojih je najčešća [[ektopična trudnoća]].<ref name=Deff2011>{{cite journal|last=Deffieux|first=X|coauthors=Morin Surroca, M; Faivre, E; Pages, F; Fernandez, H; Gervaise, A|title=Tubal anastomosis after tubal sterilization: a review.|journal=Archives of gynecology and obstetrics|date=2011 Svibanj|volume= svezak 283|issue= broj 5|pages=str. 1149.-1158.|pmid=21331539}}</ref> Postotak muškaraca koji traže ponovnu uspostavu cjelovitosti sjemenovoda iznosi između 2 i 6%.<ref name=Shri2010>{{cite journal|last=Shridharani|first=A|coauthors=Sandlow, JI|title=Vasectomy reversal versus IVF with sperm retrieval: which is better?|journal=Current opinion in urology|date=studeni 2010.|volume= svezak 20|issue= broj 6|pages=str. 503.-509.|pmid=20852426}}</ref> Uspješnost začimanja drugog djeteta nakon toga iznosi između 38 i 84%, a uspješnost je to manja što je između sterilizacije i ponovne operacije, odnsosno uspostavljanja cjelovitosti proteklo dulje vremensko razdoblje.<ref name=Shri2010/> U muškaraca postoji i mogućnost ekstrakcije sperme nakon čega slijedi [[umjetna oplodnja]].<ref>{{cite journal|last=Nagler|first=HM|coauthors=Jung, H|title=Factors predicting successful microsurgical vasectomy reversal.|journal=The Urologic clinics of North America|date=kolovoz 2009.|volume= svezak 36|issue= broj 3|pages=str. 383.-390.|pmid=19643240}}</ref>
Redak 144: Redak 144:
===Ponašanje===
===Ponašanje===


U ove metode spada [[prirodne metode kontracepcije|određivanje vremena menstruacijskog ciklusa]] i način snošaja pri kojem se sprječava unošenje sperme u ženski spolni sustav, ili uvijek ili u vrijeme kad se misli da bi moglo doći do oplodnje.<ref name=Grim2004/> Uz optimalnu primjenu, neuspjeh u prvoj godini primjene može biti oko 3,4%, međutim uz nepravilnu primjenu neuspjeh može biti i do 85%.<ref>{{cite book|last=Lawrence|first=Ruth|title=Breastfeeding : a guide for the medical professional.|year=2010.|publisher=Saunders|location=Philadelphia, Pa.|isbn=9781437707885|page=str. 673.|url=http://books.google.ca/books?id=jhQ2zHnKEKwC&pg=PA673|edition=7. izdanje}}</ref>
U ove metode spada [[prirodne metode kontracepcije|određivanje vremena menstruacijskog ciklusa]] i način snošaja pri kojem se sprječava unošenje sperme u ženski spolni sustav, ili uvijek ili u vrijeme kad se misli da bi moglo doći do oplodnje.<ref name=Grim2004/> Uz optimalnu primjenu, neuspjeh u prvoj godini primjene može biti oko 3,4%, međutim uz nepravilnu primjenu neuspjeh može biti i do 85%.<ref>{{Citiranje knjige|last=Lawrence|first=Ruth|title=Breastfeeding : a guide for the medical professional.|year=2010.|publisher=Saunders|location=Philadelphia, Pa.|isbn=9781437707885|page=str. 673.|url=http://books.google.ca/books?id=jhQ2zHnKEKwC&pg=PA673|edition=7. izdanje}}</ref>


====Određivanje plodnih dana====
====Određivanje plodnih dana====
Redak 156: Redak 156:
====Prekinuti snošaj====
====Prekinuti snošaj====


[[Prekinuti snošaj]] ([[latinski|lat.]] ''coitus interruptus''), je metoda pri kojoj muškarac prekida spolni odnos prije [[ejakulacija|ejakulacije]].<ref name=WHO2009_100>{{cite book|last=Organization|first=World Health|title=Medical eligibility criteria for contraceptive use|year=2009|publisher=Reproductive Health and Research, World Health Organization|location=Geneva|isbn=9789241563888|page=str. 91.-100.|url=http://whqlibdoc.who.int/publications/2010/9789241563888_eng.pdf|edition=4. izdanje}}</ref> Glavna opasnost prekinutog snošaja je u njegovom nepravilnom ili nepravovremenom prekidu.<ref name=WHO2009_100/> Uz optimalnu primjenu neuspjeh u prvoj godini iznosi 4%, a uz tipičnu primjenu do 27%.<ref name=WHO2009_10/> Neki zdravstveni radnici ovu metodu ne smatraju kontracepcijskom.<ref name=Will2012/>
[[Prekinuti snošaj]] ([[latinski|lat.]] ''coitus interruptus''), je metoda pri kojoj muškarac prekida spolni odnos prije [[ejakulacija|ejakulacije]].<ref name=WHO2009_100>{{Citiranje knjige|last=Organization|first=World Health|title=Medical eligibility criteria for contraceptive use|year=2009|publisher=Reproductive Health and Research, World Health Organization|location=Geneva|isbn=9789241563888|page=str. 91.-100.|url=http://whqlibdoc.who.int/publications/2010/9789241563888_eng.pdf|edition=4. izdanje}}</ref> Glavna opasnost prekinutog snošaja je u njegovom nepravilnom ili nepravovremenom prekidu.<ref name=WHO2009_100/> Uz optimalnu primjenu neuspjeh u prvoj godini iznosi 4%, a uz tipičnu primjenu do 27%.<ref name=WHO2009_10/> Neki zdravstveni radnici ovu metodu ne smatraju kontracepcijskom.<ref name=Will2012/>


O sadržaju sperme u [[preejakulat]]u nema dovoljno dokaza.<ref name=Jones2009>{{cite journal|last=Jones|first=RK|coauthors=Fennell, J; Higgins, JA; Blanchard, K|title=Better than nothing or savvy risk-reduction practice? The importance of withdrawal.|journal=Contraception|date=lipanj 2009.|volume= svezak 79|issue= broj 6|pages=str. 407.-410-|pmid=19442773}}</ref> Premda u nekim probnim istraživanjima sperma nije nađena,<ref name=Jones2009/> u jednom je istraživanju nađena u 10 od 27 dobrovoljaca.<ref>{{cite journal|last=Killick|first=SR|coauthors=Leary, C; Trussell, J; Guthrie, KA|title=Sperm content of pre-ejaculatory fluid.|journal=Human fertility (Cambridge, England)|date=ožujak 2011.|volume= svezak 14|issue= broj 1|pages=str. 48.-52.|pmid=21155689}}</ref> Metodu prekinutog snošaja kao metodu kontracepcije koristi oko 3% parova.<ref name=Sivin2010>{{cite journal|last=Freundl|first=G|coauthors=Sivin, I; Batár, I|title=State-of-the-art of non-hormonal methods of contraception: IV. Natural family planning.|journal=The European journal of contraception & reproductive health care: the official journal of the European Society of Contraception|date=travanj 2010.|volume= svezak 15|issue= broj 2|pages=str. 113.-123.|pmid=20141492}}</ref>
O sadržaju sperme u [[preejakulat]]u nema dovoljno dokaza.<ref name=Jones2009>{{cite journal|last=Jones|first=RK|coauthors=Fennell, J; Higgins, JA; Blanchard, K|title=Better than nothing or savvy risk-reduction practice? The importance of withdrawal.|journal=Contraception|date=lipanj 2009.|volume= svezak 79|issue= broj 6|pages=str. 407.-410-|pmid=19442773}}</ref> Premda u nekim probnim istraživanjima sperma nije nađena,<ref name=Jones2009/> u jednom je istraživanju nađena u 10 od 27 dobrovoljaca.<ref>{{cite journal|last=Killick|first=SR|coauthors=Leary, C; Trussell, J; Guthrie, KA|title=Sperm content of pre-ejaculatory fluid.|journal=Human fertility (Cambridge, England)|date=ožujak 2011.|volume= svezak 14|issue= broj 1|pages=str. 48.-52.|pmid=21155689}}</ref> Metodu prekinutog snošaja kao metodu kontracepcije koristi oko 3% parova.<ref name=Sivin2010>{{cite journal|last=Freundl|first=G|coauthors=Sivin, I; Batár, I|title=State-of-the-art of non-hormonal methods of contraception: IV. Natural family planning.|journal=The European journal of contraception & reproductive health care: the official journal of the European Society of Contraception|date=travanj 2010.|volume= svezak 15|issue= broj 2|pages=str. 113.-123.|pmid=20141492}}</ref>
Redak 162: Redak 162:
====Apstinencija====
====Apstinencija====


Premda neki zagovaraju potpunu [[apstinencija|spolnu apstinenciju]], što podrazumijeva potpuno izbjegavanje spolnih odnosa, ona u kontekstu kontracepcije znači izbjegavanje vaginalnog snošaja.<ref name="ppabst">{{cite web |title=Abstinence |work=Planned Parenthood|year=2009.|url=http://www.plannedparenthood.org/health-topics/birth-control/abstinence-4215.htm|accessdate=09. rujna 2009.}}</ref><ref>{{cite book|last1=Murthy |first1=Amitasrigowri S |last2=Harwood |first2=Bryna|title=Contraception Update |publisher=Springer |edition=2. izdanje |year=2007.|location=New York |pages=sažetak|url=http://www.springerlink.com/content/xq0504lxw48250x1/ |isbn=978-0-387-32327-5}}</ref> U sprječavanju trudnoće, apstinencija je 100% učinkovita, međutim neki koji žele apstinirati ne suzdržavaju se od svih spolnih aktivnosti, a u mnogim skupinama stanovništva postoji značajna opasnost od trudnoće zbog spolnog odnošaja bez pristanka.<ref>{{cite journal |doi=10.1016/j.jadohealth.2005.02.001 |title=The limits of abstinence-only in preventing sexually transmitted infections |year=2005. |last1=Fortenberry |first1=J. Dennis |journal=Journal of Adolescent Health |volume= svezak 36 |issue= broj 4 |pages=str. 269.–270. |pmid=15780781 |ref=harv}}, which cites:
Premda neki zagovaraju potpunu [[apstinencija|spolnu apstinenciju]], što podrazumijeva potpuno izbjegavanje spolnih odnosa, ona u kontekstu kontracepcije znači izbjegavanje vaginalnog snošaja.<ref name="ppabst">{{Citiranje weba |title=Abstinence |work=Planned Parenthood|year=2009.|url=http://www.plannedparenthood.org/health-topics/birth-control/abstinence-4215.htm|accessdate=09. rujna 2009.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last1=Murthy |first1=Amitasrigowri S |last2=Harwood |first2=Bryna|title=Contraception Update |publisher=Springer |edition=2. izdanje |year=2007.|location=New York |pages=sažetak|url=http://www.springerlink.com/content/xq0504lxw48250x1/ |isbn=978-0-387-32327-5}}</ref> U sprječavanju trudnoće, apstinencija je 100% učinkovita, međutim neki koji žele apstinirati ne suzdržavaju se od svih spolnih aktivnosti, a u mnogim skupinama stanovništva postoji značajna opasnost od trudnoće zbog spolnog odnošaja bez pristanka.<ref>{{cite journal |doi=10.1016/j.jadohealth.2005.02.001 |title=The limits of abstinence-only in preventing sexually transmitted infections |year=2005. |last1=Fortenberry |first1=J. Dennis |journal=Journal of Adolescent Health |volume= svezak 36 |issue= broj 4 |pages=str. 269.–270. |pmid=15780781 |ref=harv}}, which cites:


{{cite journal |doi=10.1016/j.jadohealth.2005.01.005 |title=After the promise: The STD consequences of adolescent virginity pledges |year=2005|last1=Brückner |first1=Hannah |last2=Bearman |first2=Peter |journal=Journal of Adolescent Health |volume= svezak 36 |issue= broj 4 |pages=str. 271.–278. |pmid=15780782|ref=harv}}</ref><ref>{{cite journal|title=Nonconsensual Sex Undermines Sexual Health| journal = Network| year = 2005. | volume = 23 | url =http://www.fhi.org/en/RH/Pubs/Network/v23_4/nt2341.htm | author = Kim Best | issue =broj 4|ref=harv}}</ref>
{{cite journal |doi=10.1016/j.jadohealth.2005.01.005 |title=After the promise: The STD consequences of adolescent virginity pledges |year=2005|last1=Brückner |first1=Hannah |last2=Bearman |first2=Peter |journal=Journal of Adolescent Health |volume= svezak 36 |issue= broj 4 |pages=str. 271.–278. |pmid=15780782|ref=harv}}</ref><ref>{{cite journal|title=Nonconsensual Sex Undermines Sexual Health| journal = Network| year = 2005. | volume = 23 | url =http://www.fhi.org/en/RH/Pubs/Network/v23_4/nt2341.htm | author = Kim Best | issue =broj 4|ref=harv}}</ref>


[[Spolni odgoj]] koji se zasniva samo na apstinenciji ne smanjuje broj [[tinejdžerska trudnoća|tinejdžerskih trudnoća]], osim kada je apstinencija potpuna.<ref name="pmid22341164" /><ref name=Ott2007>{{cite journal|last=Ott|first=MA|coauthors=Santelli, JS|title=Abstinence and abstinence-only education|journal=Current opinion in obstetrics & gynecology|date=rujan 2007.|volume= svezak 19|issue= broj 5|pages=str. 446.–452.|pmid=17885460|doi=10.1097/GCO.0b013e3282efdc0b|ref=harv}}</ref> U usporedbi s mladima čiji je spolni odgoj bio sveobuhvatan, broj tinejdžerskih trudnoća je veći u mladih čiji se spolni odgoj zasnivao samo na apstinenciji.<ref name=Ott2007/><ref>{{cite journal|last=Duffy|first=K|coauthors=Lynch, DA; Santelli, J|title=Government support for abstinence-only-until-marriage education.|journal=Clinical pharmacology and therapeutics|date=prosinac 2008.|volume= svezak 84|issue= broj 6|pages=str. 746.-748.|pmid=18923389}}</ref> Neki stručnjaci preporučuju da osobama kojima je apstinencija prvi izbor kontracepcije budu na raspolaganju i pomoćne metode (poput prezervativa ili postkoitalne kontracepcije).<ref>{{cite book |author=Kowal D|year=2007|chapter=Abstinence and the Range of Sexual Expression|editor=Hatcher, Robert A., et al. |title=Contraceptive Technology|edition=19. dopunjeno izdanje |pages=str. 81.–86. |location=New York |publisher=Ardent Media |isbn=0-9664902-0-7}}</ref> Spolni odnos bez penetracije, bez vaginalnog snošaja i [[oralni seks|oralni spolni odnos]] bez vaginalnog snošaja ponekad se svrstavaju u kontracepciju.<ref>{{cite journal|last1 = Feldmann | first1 = J. |last2 = Middleman | first2 = A. B. |title = Adolescent sexuality and sexual behavior |journal = Current opinion in obstetrics & gynecology |volume = 14 |issue = 5 |pages =str.  489.–493. |year = 2002. |pmid = 12401976| url =http://journals.lww.com/co-obgyn/Abstract/2002/10000/Adolescent_sexuality_and_sexual_behavior.8.aspx}}</ref> Premda se njima u pravilu izbjegava trudnoća, do nje ipak može doći pri [[interkruralni spolni odnos|interkruralnom spolnom odnosu]] i drugim oblicima bliskosti pri kojima penis i vagina dolaze u bliski dodir (trljanje spolnim organima i završetak [[analni seks|analnog snošaja]]) kad sperma može dospjeti blizu ulaza u rodnicu, te biti unešena u nju vaginalnim izlučevinama.<ref>{{cite book|last=Thomas|first=R. Murray|title=Sex and the American teenager seeing through the myths and confronting the issues|year=2009.|publisher=Rowman & Littlefield Education|location=Lanham, Md.|isbn=9781607090182|page=str. 81.|url=http://books.google.ca/books?id=gM9EFgsJHyoC&pg=PA81}}</ref><ref>{{cite book|last=Edlin|first=Gordon|title=Health & Wellness.|year=2012.|publisher=Jones & Bartlett Learning|isbn=9781449636470|page=str. 213.|url=http://books.google.ca/books?id=csGk6j5rlN0C&pg=PA213}}</ref>
[[Spolni odgoj]] koji se zasniva samo na apstinenciji ne smanjuje broj [[tinejdžerska trudnoća|tinejdžerskih trudnoća]], osim kada je apstinencija potpuna.<ref name="pmid22341164" /><ref name=Ott2007>{{cite journal|last=Ott|first=MA|coauthors=Santelli, JS|title=Abstinence and abstinence-only education|journal=Current opinion in obstetrics & gynecology|date=rujan 2007.|volume= svezak 19|issue= broj 5|pages=str. 446.–452.|pmid=17885460|doi=10.1097/GCO.0b013e3282efdc0b|ref=harv}}</ref> U usporedbi s mladima čiji je spolni odgoj bio sveobuhvatan, broj tinejdžerskih trudnoća je veći u mladih čiji se spolni odgoj zasnivao samo na apstinenciji.<ref name=Ott2007/><ref>{{cite journal|last=Duffy|first=K|coauthors=Lynch, DA; Santelli, J|title=Government support for abstinence-only-until-marriage education.|journal=Clinical pharmacology and therapeutics|date=prosinac 2008.|volume= svezak 84|issue= broj 6|pages=str. 746.-748.|pmid=18923389}}</ref> Neki stručnjaci preporučuju da osobama kojima je apstinencija prvi izbor kontracepcije budu na raspolaganju i pomoćne metode (poput prezervativa ili postkoitalne kontracepcije).<ref>{{Citiranje knjige |author=Kowal D|year=2007|chapter=Abstinence and the Range of Sexual Expression|editor=Hatcher, Robert A., et al. |title=Contraceptive Technology|edition=19. dopunjeno izdanje |pages=str. 81.–86. |location=New York |publisher=Ardent Media |isbn=0-9664902-0-7}}</ref> Spolni odnos bez penetracije, bez vaginalnog snošaja i [[oralni seks|oralni spolni odnos]] bez vaginalnog snošaja ponekad se svrstavaju u kontracepciju.<ref>{{cite journal|last1 = Feldmann | first1 = J. |last2 = Middleman | first2 = A. B. |title = Adolescent sexuality and sexual behavior |journal = Current opinion in obstetrics & gynecology |volume = 14 |issue = 5 |pages =str.  489.–493. |year = 2002. |pmid = 12401976| url =http://journals.lww.com/co-obgyn/Abstract/2002/10000/Adolescent_sexuality_and_sexual_behavior.8.aspx}}</ref> Premda se njima u pravilu izbjegava trudnoća, do nje ipak može doći pri [[interkruralni spolni odnos|interkruralnom spolnom odnosu]] i drugim oblicima bliskosti pri kojima penis i vagina dolaze u bliski dodir (trljanje spolnim organima i završetak [[analni seks|analnog snošaja]]) kad sperma može dospjeti blizu ulaza u rodnicu, te biti unešena u nju vaginalnim izlučevinama.<ref>{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=R. Murray|title=Sex and the American teenager seeing through the myths and confronting the issues|year=2009.|publisher=Rowman & Littlefield Education|location=Lanham, Md.|isbn=9781607090182|page=str. 81.|url=http://books.google.ca/books?id=gM9EFgsJHyoC&pg=PA81}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Edlin|first=Gordon|title=Health & Wellness.|year=2012.|publisher=Jones & Bartlett Learning|isbn=9781449636470|page=str. 213.|url=http://books.google.ca/books?id=csGk6j5rlN0C&pg=PA213}}</ref>


====  Kalendarska metoda (Ogino-Knaus) ====  
====  Kalendarska metoda (Ogino-Knaus) ====  
Redak 182: Redak 182:
====Dojenje====
====Dojenje====


[[Metoda dojenje-amenoreja]] sastoji se u iskorištavanju prirodne ženine poslijeporođajne neplodnosti do koje dolazi nakon porođaja, a koja se može produljiti i za vrijeme [[dojenje|dojenja]].<ref name=Blackburn2007>{{cite book|last=Blackburn|first=Susan Tucker|title=Maternal, fetal, & neonatal physiology : a clinical perspective|year=2007.|publisher=Saunders Elsevier|location=St. Louis, Mo.|isbn=9781416029441|page=str. 157.|url=http://books.google.it/books?id=2y6zOSQcn14C&pg=PA157|edition=3. izdanje}}</ref> Za ovu metodu obično je potrebno nepostojanje [[menstruacija|menstruacije]], prehrana djeteta isključivo dojenjem i da je dojenče mlađe od šest mjeseci.<ref name=Blenning2005>{{cite journal|last=Blenning|first=CE|coauthors=Paladine, H|title=An approach to the postpartum office visit.|journal=American family physician|date=15. prosinca 2005.|volume= svezak 72|issue= broj 12|pages=str. 2491.-2496.|pmid=16370405}}</ref> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] tvrdi da je, ukoliko se dijete prehranjuje isključivo dojenjem, neuspjeh ove metode u prvih šest mjeseci nakon porođaja 2%.<ref>{{cite web |title=WHO 10 facts on breastfeeding |work=World Health Organization|month=Travanj |year=2005.|url=http://www.who.int/features/factfiles/breastfeeding/facts/en/index2.html}}</ref> Istraživanjima je dokazan neuspjeh ove metode u rasponu od 0% do 7,5%.<ref name=Vander2003/> Neuspjeh se u razdoblju od prve godine nakon porođaja povećava na 4-7%, a u dvije godine nakon porođaja na 13%.<ref name=Fritz2012>{{cite book|last=Fritz|first=Marc|title=Clinical Gynecologic Endocrinology and Infertility|year=2012.|isbn=9781451148473|page=str. 1007.-1008.|url=http://books.google.it/books?id=KZLubBxJEwEC&pg=PA1007}}</ref> Prehrana mliječnim pripravcima, izdajanje umjesto dojenja, davanje dude varalice i prehrana krutom hranom povećavaju neuspješnost ove metode.<ref>{{cite book|last=Swisher|first=Judith Lauwers, Anna|title=Counseling the nursing mother a lactation consultant's guide|publisher=Jones & Bartlett Learning|location=Sudbury, MA|isbn=9781449619480|page=str. 465.-466.|url=http://books.google.it/books?id=2X0_Takcr_wC&pg=PA465|edition=5th ed.}}</ref> U žena koje prehranjuju djecu isključivo dojenjem, u 10% slučajeva do pojave menstruacija dolazi prije isteka od tri mjeseca, a u 20% prije isteka od šest mjeseci nakon porođaja.<ref name=Fritz2012/> U žena koje ne doji, do uspostave plodnosti može doći već četiri tjedna nakon porođaja.<ref name=Fritz2012/>
[[Metoda dojenje-amenoreja]] sastoji se u iskorištavanju prirodne ženine poslijeporođajne neplodnosti do koje dolazi nakon porođaja, a koja se može produljiti i za vrijeme [[dojenje|dojenja]].<ref name=Blackburn2007>{{Citiranje knjige|last=Blackburn|first=Susan Tucker|title=Maternal, fetal, & neonatal physiology : a clinical perspective|year=2007.|publisher=Saunders Elsevier|location=St. Louis, Mo.|isbn=9781416029441|page=str. 157.|url=http://books.google.it/books?id=2y6zOSQcn14C&pg=PA157|edition=3. izdanje}}</ref> Za ovu metodu obično je potrebno nepostojanje [[menstruacija|menstruacije]], prehrana djeteta isključivo dojenjem i da je dojenče mlađe od šest mjeseci.<ref name=Blenning2005>{{cite journal|last=Blenning|first=CE|coauthors=Paladine, H|title=An approach to the postpartum office visit.|journal=American family physician|date=15. prosinca 2005.|volume= svezak 72|issue= broj 12|pages=str. 2491.-2496.|pmid=16370405}}</ref> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] tvrdi da je, ukoliko se dijete prehranjuje isključivo dojenjem, neuspjeh ove metode u prvih šest mjeseci nakon porođaja 2%.<ref>{{Citiranje weba |title=WHO 10 facts on breastfeeding |work=World Health Organization|month=Travanj |year=2005.|url=http://www.who.int/features/factfiles/breastfeeding/facts/en/index2.html}}</ref> Istraživanjima je dokazan neuspjeh ove metode u rasponu od 0% do 7,5%.<ref name=Vander2003/> Neuspjeh se u razdoblju od prve godine nakon porođaja povećava na 4-7%, a u dvije godine nakon porođaja na 13%.<ref name=Fritz2012>{{Citiranje knjige|last=Fritz|first=Marc|title=Clinical Gynecologic Endocrinology and Infertility|year=2012.|isbn=9781451148473|page=str. 1007.-1008.|url=http://books.google.it/books?id=KZLubBxJEwEC&pg=PA1007}}</ref> Prehrana mliječnim pripravcima, izdajanje umjesto dojenja, davanje dude varalice i prehrana krutom hranom povećavaju neuspješnost ove metode.<ref>{{Citiranje knjige|last=Swisher|first=Judith Lauwers, Anna|title=Counseling the nursing mother a lactation consultant's guide|publisher=Jones & Bartlett Learning|location=Sudbury, MA|isbn=9781449619480|page=str. 465.-466.|url=http://books.google.it/books?id=2X0_Takcr_wC&pg=PA465|edition=5th ed.}}</ref> U žena koje prehranjuju djecu isključivo dojenjem, u 10% slučajeva do pojave menstruacija dolazi prije isteka od tri mjeseca, a u 20% prije isteka od šest mjeseci nakon porođaja.<ref name=Fritz2012/> U žena koje ne doji, do uspostave plodnosti može doći već četiri tjedna nakon porođaja.<ref name=Fritz2012/>


===Hitna===
===Hitna===


[[Hitna kontracepcija]] obuhvaća lijekove (pilula za dan poslije) ili sredstva koja se primjenjuju nakon spolnog odnosa bez kontracepcije, a u svrhu sprječavanja trudnoće.<ref name=Gizzo2012>{{cite journal|last=Gizzo|first=S|coauthors=Fanelli, T; Di Gangi, S; Saccardi, C; Patrelli, TS; Zambon, A; Omar, A; D'Antona, D; Nardelli, GB|title=Nowadays which emergency contraception? Comparison between past and present: latest news in terms of clinical efficacy, side effects and contraindications.|journal=Gynecological endocrinology : the official journal of the International Society of Gynecological Endocrinology|date=rujan 2012.|volume= svezak 28|issue= broj 10|pages=str. 758.-763.|pmid=22390259}}</ref> Oni djeluju prvenstveno sprječavajući ovulaciju ili oplodnju.<ref name=Hopkin2012>{{cite book|title=The Johns Hopkins Manual of Gynecology and Obstetrics|year=2012.|isbn=9781451148015|page=str. 391.|url=http://books.google.ca/books?id=4Sg5sXyiBvkC&pg=PR241|edition=4. izdanje|chapter=Fertility Control:Contraception, Sterilization, and Abortion}}</ref> Mogućnosti obuhvaćaju primjenu [[Yuzpe metoda|kontracepcijske pilule velike dozaže]], [[levonorgestrel]]a, [[mifepriston]]a, [[ulipristal]]a i intrauterinog uloška.<ref name=CochEmerg2012>{{cite journal|last=Cheng|first=L|coauthors=Che, Y; Gülmezoglu, AM|title=Interventions for emergency contraception.|journal=Cochrane database of systematic reviews (Online)|date=15. kolovoza 2012.|volume= svezak 8|pages=str. CD001324.|pmid=22895920}}</ref> Kad se primijene unutar 3 dana nakon spolnog odnosa bez kontracepcije ili pucanja prezervativa, pilule [[levonorgestrel]]a smanjuju mogućnost trudnoće za 70% (stopa trudnoća od 2,2%).<ref name=Gizzo2012/> U razdoblju primjene do 5 dana nakon spolnog odnosa bez kontracepcije, [[ulipristal]] smanjuje mogućnost trudnoće za oko 85% (stopa trudnoća 1,4%), te je možda nešto učinkovitiji od levonorgestrela.<ref name=Gizzo2012/><ref name=CochEmerg2012/><ref>{{cite journal|last=Richardson|first=AR|coauthors=Maltz, FN|title=Ulipristal acetate: review of the efficacy and safety of a newly approved agent for emergency contraception.|journal=Clinical therapeutics|date=siječanj 2012.|volume= svezak 34|issue= broj 1|pages=str. 24.-36.|pmid=22154199}}</ref> [[Mifepriston]] je također učinkovitiji od levonorgestrela, dok su bakrene spirale najučinkovitije.<ref name=CochEmerg2012/> Spirala se može ugraditi i do 5 dana nakon spolnog odnosa i sprječava oko 99% trudnoća (stopa trudnoće od 0,1 do 0,2%).<ref name=Hopkin2012/><ref>{{cite web|title=Update on Emergency Contraception|url=http://www.arhp.org/Publications-and-Resources/Clinical-Proceedings/EC/Effectiveness|publisher=Association of Reproductive Health Professionals|accessdate=20. svibnja 2013.|date=ožujak 2011.}}</ref> Zbog toga je ona najučinkovitiji način hitne kontracepcije.<ref name=Cleland2012>{{cite journal |author=Cleland K, Zhu H, Goldstruck N, Cheng L, Trussel T |year=2012. |title=The efficacy of intrauterine devices for emergency contraception: a systematic review of 35 years of experience |journal=Human Reproduction |volume= svezak 27 |issue= broj 7 |pages=str. 1994.–2000.|doi=10.1093/humrep/des140 |pmid=22570193 |ref=harv}}</ref> Kao rezultat pilule za dan poslije, oplođena jajna stanica će umrijeti, zbog nedostatka hrane, što je vrsta [[pobačaj]]a.
[[Hitna kontracepcija]] obuhvaća lijekove (pilula za dan poslije) ili sredstva koja se primjenjuju nakon spolnog odnosa bez kontracepcije, a u svrhu sprječavanja trudnoće.<ref name=Gizzo2012>{{cite journal|last=Gizzo|first=S|coauthors=Fanelli, T; Di Gangi, S; Saccardi, C; Patrelli, TS; Zambon, A; Omar, A; D'Antona, D; Nardelli, GB|title=Nowadays which emergency contraception? Comparison between past and present: latest news in terms of clinical efficacy, side effects and contraindications.|journal=Gynecological endocrinology : the official journal of the International Society of Gynecological Endocrinology|date=rujan 2012.|volume= svezak 28|issue= broj 10|pages=str. 758.-763.|pmid=22390259}}</ref> Oni djeluju prvenstveno sprječavajući ovulaciju ili oplodnju.<ref name=Hopkin2012>{{Citiranje knjige|title=The Johns Hopkins Manual of Gynecology and Obstetrics|year=2012.|isbn=9781451148015|page=str. 391.|url=http://books.google.ca/books?id=4Sg5sXyiBvkC&pg=PR241|edition=4. izdanje|chapter=Fertility Control:Contraception, Sterilization, and Abortion}}</ref> Mogućnosti obuhvaćaju primjenu [[Yuzpe metoda|kontracepcijske pilule velike dozaže]], [[levonorgestrel]]a, [[mifepriston]]a, [[ulipristal]]a i intrauterinog uloška.<ref name=CochEmerg2012>{{cite journal|last=Cheng|first=L|coauthors=Che, Y; Gülmezoglu, AM|title=Interventions for emergency contraception.|journal=Cochrane database of systematic reviews (Online)|date=15. kolovoza 2012.|volume= svezak 8|pages=str. CD001324.|pmid=22895920}}</ref> Kad se primijene unutar 3 dana nakon spolnog odnosa bez kontracepcije ili pucanja prezervativa, pilule [[levonorgestrel]]a smanjuju mogućnost trudnoće za 70% (stopa trudnoća od 2,2%).<ref name=Gizzo2012/> U razdoblju primjene do 5 dana nakon spolnog odnosa bez kontracepcije, [[ulipristal]] smanjuje mogućnost trudnoće za oko 85% (stopa trudnoća 1,4%), te je možda nešto učinkovitiji od levonorgestrela.<ref name=Gizzo2012/><ref name=CochEmerg2012/><ref>{{cite journal|last=Richardson|first=AR|coauthors=Maltz, FN|title=Ulipristal acetate: review of the efficacy and safety of a newly approved agent for emergency contraception.|journal=Clinical therapeutics|date=siječanj 2012.|volume= svezak 34|issue= broj 1|pages=str. 24.-36.|pmid=22154199}}</ref> [[Mifepriston]] je također učinkovitiji od levonorgestrela, dok su bakrene spirale najučinkovitije.<ref name=CochEmerg2012/> Spirala se može ugraditi i do 5 dana nakon spolnog odnosa i sprječava oko 99% trudnoća (stopa trudnoće od 0,1 do 0,2%).<ref name=Hopkin2012/><ref>{{Citiranje weba|title=Update on Emergency Contraception|url=http://www.arhp.org/Publications-and-Resources/Clinical-Proceedings/EC/Effectiveness|publisher=Association of Reproductive Health Professionals|accessdate=20. svibnja 2013.|date=ožujak 2011.}}</ref> Zbog toga je ona najučinkovitiji način hitne kontracepcije.<ref name=Cleland2012>{{cite journal |author=Cleland K, Zhu H, Goldstruck N, Cheng L, Trussel T |year=2012. |title=The efficacy of intrauterine devices for emergency contraception: a systematic review of 35 years of experience |journal=Human Reproduction |volume= svezak 27 |issue= broj 7 |pages=str. 1994.–2000.|doi=10.1093/humrep/des140 |pmid=22570193 |ref=harv}}</ref> Kao rezultat pilule za dan poslije, oplođena jajna stanica će umrijeti, zbog nedostatka hrane, što je vrsta [[pobačaj]]a.


Opskrbljavanje žena pilulama za dan poslije prije spolnog odnosa ne sprječava spolno prenosive bolesti, korištenje prezervativa, učestalost trudnoća ni rizično spolno ponašanje.<ref name="pmid17894132">{{cite journal |author=Kripke C |title=Advance provision for emergency oral contraception|journal=Am Fam Physician |volume= svezak 76 |issue= broj 5 |pages=str. 654. |year=2007. |month=rujan |pmid=17894132 |doi= |url=}}</ref><ref name="pmid21923590">{{cite journal |author=Shrader SP, Hall LN, Ragucci KR, Rafie S |title=Updates in hormonal emergency contraception|journal=Pharmacotherapy |volume= svezak 31 |issue= broj 9 |pages=str. 887.–895. |year=2011. |month=rujan |pmid=21923590 |doi=10.1592/phco.31.9.887 |url=}}</ref> Sve navedene metode imaju minimalne nuspojave.<ref name=CochEmerg2012/>
Opskrbljavanje žena pilulama za dan poslije prije spolnog odnosa ne sprječava spolno prenosive bolesti, korištenje prezervativa, učestalost trudnoća ni rizično spolno ponašanje.<ref name="pmid17894132">{{cite journal |author=Kripke C |title=Advance provision for emergency oral contraception|journal=Am Fam Physician |volume= svezak 76 |issue= broj 5 |pages=str. 654. |year=2007. |month=rujan |pmid=17894132 |doi= |url=}}</ref><ref name="pmid21923590">{{cite journal |author=Shrader SP, Hall LN, Ragucci KR, Rafie S |title=Updates in hormonal emergency contraception|journal=Pharmacotherapy |volume= svezak 31 |issue= broj 9 |pages=str. 887.–895. |year=2011. |month=rujan |pmid=21923590 |doi=10.1592/phco.31.9.887 |url=}}</ref> Sve navedene metode imaju minimalne nuspojave.<ref name=CochEmerg2012/>
Redak 192: Redak 192:
===Dvostruka kontracepcija ===
===Dvostruka kontracepcija ===


Dvostruka kontracepcija podrazumijeva sprječavanje i spolno prenosivih infekcija i trudnoće.<ref>{{cite journal |author= |title=Dual protection against unwanted pregnancy and HIV / STDs |journal=Sex Health Exch |volume= svezak  |issue= broj 3 |pages=str. 8. |year=1998. |pmid=12294688 |doi=|url=}}</ref> Ona se može ostvariti ili korištenjem samog kondoma, ili uz neku drugu metodu za sprječavanje začeća, ili izbjegavanjem [[spolni odnos|spolnog odnosa s penetracijom]].<ref name=Cates2002>{{cite journal|author=Cates, W., Steiner, M. J.|year=2002|title=Dual Protection Against Unintended Pregnancy and Sexually Transmitted Infections: What Is the Best Contraceptive Approach?|journal=Sexually Transmitted Diseases|volume= svezak 29|issue= broj 3|pages=str. 168.–174.|url=http://journals.lww.com/stdjournal/Fulltext/2002/03000/Dual_Protection_Against_Unintended_Pregnancy_and.7.aspx|doi=10.1097/00007435-200203000-00007|pmid=11875378|ref=harv}}</ref><ref>{{cite web|publisher=International Planned Parenthood Federation|year=svibanj 2000.|title=Statement on Dual Protection against Unwanted Pregnancy and Sexually Transmitted Infections, including HIV|url=http://www.ippf.org/NR/rdonlyres/534B49A6-4C25-4853-BD8E-527E02FCD5A1/0/IMAPstatementsvibanj2000.pdf|format=PDF}}</ref>
Dvostruka kontracepcija podrazumijeva sprječavanje i spolno prenosivih infekcija i trudnoće.<ref>{{cite journal |author= |title=Dual protection against unwanted pregnancy and HIV / STDs |journal=Sex Health Exch |volume= svezak  |issue= broj 3 |pages=str. 8. |year=1998. |pmid=12294688 |doi=|url=}}</ref> Ona se može ostvariti ili korištenjem samog kondoma, ili uz neku drugu metodu za sprječavanje začeća, ili izbjegavanjem [[spolni odnos|spolnog odnosa s penetracijom]].<ref name=Cates2002>{{cite journal|author=Cates, W., Steiner, M. J.|year=2002|title=Dual Protection Against Unintended Pregnancy and Sexually Transmitted Infections: What Is the Best Contraceptive Approach?|journal=Sexually Transmitted Diseases|volume= svezak 29|issue= broj 3|pages=str. 168.–174.|url=http://journals.lww.com/stdjournal/Fulltext/2002/03000/Dual_Protection_Against_Unintended_Pregnancy_and.7.aspx|doi=10.1097/00007435-200203000-00007|pmid=11875378|ref=harv}}</ref><ref>{{Citiranje weba|publisher=International Planned Parenthood Federation|year=svibanj 2000.|title=Statement on Dual Protection against Unwanted Pregnancy and Sexually Transmitted Infections, including HIV|url=http://www.ippf.org/NR/rdonlyres/534B49A6-4C25-4853-BD8E-527E02FCD5A1/0/IMAPstatementsvibanj2000.pdf|format=PDF}}</ref>


Ukoliko je bojazan od trudnoće velika, razumno je istovremeno koristiti dvije metode istovremeno,<ref name=Cates2002/> a dvije metode se preporučuju i u osoba koje se liječe lijekom protiv [[akne|akni]], [[isotretinoin]]om, zbog velike opasnosti od [[prirođene nakaznosti|prirođenih nakaznosti]] ako se uzimaju tijekom trudnoće.<ref name=Gupta2011>{{cite book|last=Gupta|first=Ramesh C.|title=Reproductive and Developmental Toxicology|url=http://books.google.com/books?id=jGHRR32wz5MC |date=25. veljače 2011.|publisher=Academic Press|isbn=978-0-12-382032-7|page=str. 105.}}</ref>
Ukoliko je bojazan od trudnoće velika, razumno je istovremeno koristiti dvije metode istovremeno,<ref name=Cates2002/> a dvije metode se preporučuju i u osoba koje se liječe lijekom protiv [[akne|akni]], [[isotretinoin]]om, zbog velike opasnosti od [[prirođene nakaznosti|prirođenih nakaznosti]] ako se uzimaju tijekom trudnoće.<ref name=Gupta2011>{{Citiranje knjige|last=Gupta|first=Ramesh C.|title=Reproductive and Developmental Toxicology|url=http://books.google.com/books?id=jGHRR32wz5MC |date=25. veljače 2011.|publisher=Academic Press|isbn=978-0-12-382032-7|page=str. 105.}}</ref>


<center><gallery align="center" perrow="5">
<center><gallery align="center" perrow="5">
Redak 242: Redak 242:
===Zdravlje===
===Zdravlje===


[[File:Maternal mortality rate worldwide.jpg|thumb|Maternalni mortalitet 2010. godine<ref name=CIA2010>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2223rank.html?countryName=Australia&countryCode=as&regionCode=aus&rank=156#as Country Comparison: Maternal Mortality Rate] in [[:en:The World Factbook|The CIA World Factbook]]</ref>]]
[[Datoteka:Maternal mortality rate worldwide.jpg|thumb|Maternalni mortalitet 2010. godine<ref name=CIA2010>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2223rank.html?countryName=Australia&countryCode=as&regionCode=aus&rank=156#as Country Comparison: Maternal Mortality Rate] in [[:en:The World Factbook|The CIA World Factbook]]</ref>]]


Procjenjuje se da je primjena kontracepcije u [[zemlje u razvoju|zemljama u razvoju]] smanjila broj [[maternalna smrt|smrti pri porodu]] za 40% ([[2008.]] spriječila oko 270 000 smrtnih slučajeva majki), a da bi mogla spriječiti 70% smrtnih slučajeva kad bi se primjenjivala u svim potrebnim slučajevima zaštite od začeća.<ref name="pmid22784533"/><ref name="pmid22784531"/> Ovaj povoljni učinak postignut je smanjenjem broja neplaniranih trudnoća koje su u konačnici dovele do opasnih namjernih pobačaja i sprječavanjem rizičnih trudnoća.<ref name="pmid22784533"/>
Procjenjuje se da je primjena kontracepcije u [[zemlje u razvoju|zemljama u razvoju]] smanjila broj [[maternalna smrt|smrti pri porodu]] za 40% ([[2008.]] spriječila oko 270 000 smrtnih slučajeva majki), a da bi mogla spriječiti 70% smrtnih slučajeva kad bi se primjenjivala u svim potrebnim slučajevima zaštite od začeća.<ref name="pmid22784533"/><ref name="pmid22784531"/> Ovaj povoljni učinak postignut je smanjenjem broja neplaniranih trudnoća koje su u konačnici dovele do opasnih namjernih pobačaja i sprječavanjem rizičnih trudnoća.<ref name="pmid22784533"/>
Redak 252: Redak 252:
===Novčana pitanja===
===Novčana pitanja===


[[File:Countriesbyfertilityrate.svg|mini|lijevo|Zemlje prema [[stopa plodnosti|stopi plodnosti]] 2012.
[[Datoteka:Countriesbyfertilityrate.svg|mini|lijevo|Zemlje prema [[stopa plodnosti|stopi plodnosti]] 2012.


{{col-begin}}
{{col-begin}}
Redak 280: Redak 280:
U zemljama u razvoju, zaštita od začeća povećava [[ekonomski rast]] jer je manje novčano ovisne djece, stoga više [[žena]] sudjeluje u [[ljudski rad|radno sposobnom stanovništvu]].<ref name="pmid22784535" /> Uz dostupniju primjenu kontracepcije povećavaju se ženini prihodi i imovina, [[indeks tjelesne mase]] i mogućnosti školovanja djece, kao i njihova uhranjenost.<ref name="pmid22784535"/> Planiranje obitelji pomoću suvremene zaštite od začeća jedan je od najisplativijih zdravstvenih postupaka.<ref name=Tsui2010/> [[Ujedinjeni narodi]] procjenjuju da se na svaki dolar potrošen na kontracepciju uštedi dva do šest dolara.<ref>{{cite journal|last=Carr|first=B|coauthors=Gates, MF; Mitchell, A; Shah, R|title=Giving women the power to plan their families.|journal=Lancet|date=14. srpnja 2012.|volume= svezak 380|issue= broj 9837|pages=str. 80.-82.|pmid=22784540}}</ref> Ova je ušteda povezana sa sprječavanjem neželjenih trudnoća i ograničavanjem širenja spolno prenosivih bolesti.<ref name=Tsui2010/> Premda su svi načini kontracepcije novčano povoljni, najveće uštede su postignute primjenom bakrenih intrauterinih uložaka.<ref name=Tsui2010>{{cite journal |author=Tsui AO, McDonald-Mosley R, Burke AE |title=Family planning and the burden of unintended pregnancies |journal=Epidemiol Rev |volume= svezak 32 |issue= broj 1 |pages=str. 152.–174. |year=2010.|month=Travanj |pmid=20570955 |pmc=3115338 |doi=10.1093/epirev/mxq012 |url= |ref=harv}}</ref>
U zemljama u razvoju, zaštita od začeća povećava [[ekonomski rast]] jer je manje novčano ovisne djece, stoga više [[žena]] sudjeluje u [[ljudski rad|radno sposobnom stanovništvu]].<ref name="pmid22784535" /> Uz dostupniju primjenu kontracepcije povećavaju se ženini prihodi i imovina, [[indeks tjelesne mase]] i mogućnosti školovanja djece, kao i njihova uhranjenost.<ref name="pmid22784535"/> Planiranje obitelji pomoću suvremene zaštite od začeća jedan je od najisplativijih zdravstvenih postupaka.<ref name=Tsui2010/> [[Ujedinjeni narodi]] procjenjuju da se na svaki dolar potrošen na kontracepciju uštedi dva do šest dolara.<ref>{{cite journal|last=Carr|first=B|coauthors=Gates, MF; Mitchell, A; Shah, R|title=Giving women the power to plan their families.|journal=Lancet|date=14. srpnja 2012.|volume= svezak 380|issue= broj 9837|pages=str. 80.-82.|pmid=22784540}}</ref> Ova je ušteda povezana sa sprječavanjem neželjenih trudnoća i ograničavanjem širenja spolno prenosivih bolesti.<ref name=Tsui2010/> Premda su svi načini kontracepcije novčano povoljni, najveće uštede su postignute primjenom bakrenih intrauterinih uložaka.<ref name=Tsui2010>{{cite journal |author=Tsui AO, McDonald-Mosley R, Burke AE |title=Family planning and the burden of unintended pregnancies |journal=Epidemiol Rev |volume= svezak 32 |issue= broj 1 |pages=str. 152.–174. |year=2010.|month=Travanj |pmid=20570955 |pmc=3115338 |doi=10.1093/epirev/mxq012 |url= |ref=harv}}</ref>


Ukupni medicinski troškovi praćenja trudnoće, porođaja i novorođenačke skrbi [[2012.]] godine u [[SAD]]-u iznose prosječno 21 000 [[$]] za vaginalni porođaj, a 31 000 [[$]] za porođaj [[carski rez|carskim rezom]].<ref name=NYT2013>{{cite news|last=Rosenthal|first=Elisabeth|title=American Way of Birth, Costliest in the World|url=http://www.nytimes.com/2013/07/01/health/american-way-of-birth-costliest-in-the-world.html|newspaper=New York Times|date=30. lipnja 2013.}}</ref> U većini drugih zemalja ova je cijena više od upola manja.<ref name=NYT2013/> Za dijete rođeno [[2011.]] godine prosječna obitelj u [[SAD]]-u potrošit će 235 000 $ tijekom 17 godina njegovog odrastanja.<ref name=USDAChildExpense>{{cite web |title = Expenditures on Children by Families, 2011| publisher = United States Department of Agriculture, Center for Nutrition Policy and Promotion|url=http://www.cnpp.usda.gov/ExpendituresonChildrenbyFamilies.htm}}</ref> S druge strane, korištenje kontracepcije smanjuje demografski rast, što je veliki problem u razvijenim zemljama i događa se ubrzano starenje stanovništva, odumiranje sela, problemi s nedovoljno radne snage i nepovoljnim omjerom umirovljenih i zaposlenih stanovnika.
Ukupni medicinski troškovi praćenja trudnoće, porođaja i novorođenačke skrbi [[2012.]] godine u [[SAD]]-u iznose prosječno 21 000 [[$]] za vaginalni porođaj, a 31 000 [[$]] za porođaj [[carski rez|carskim rezom]].<ref name=NYT2013>{{Citiranje novina|last=Rosenthal|first=Elisabeth|title=American Way of Birth, Costliest in the World|url=http://www.nytimes.com/2013/07/01/health/american-way-of-birth-costliest-in-the-world.html|newspaper=New York Times|date=30. lipnja 2013.}}</ref> U većini drugih zemalja ova je cijena više od upola manja.<ref name=NYT2013/> Za dijete rođeno [[2011.]] godine prosječna obitelj u [[SAD]]-u potrošit će 235 000 $ tijekom 17 godina njegovog odrastanja.<ref name=USDAChildExpense>{{Citiranje weba |title = Expenditures on Children by Families, 2011| publisher = United States Department of Agriculture, Center for Nutrition Policy and Promotion|url=http://www.cnpp.usda.gov/ExpendituresonChildrenbyFamilies.htm}}</ref> S druge strane, korištenje kontracepcije smanjuje demografski rast, što je veliki problem u razvijenim zemljama i događa se ubrzano starenje stanovništva, odumiranje sela, problemi s nedovoljno radne snage i nepovoljnim omjerom umirovljenih i zaposlenih stanovnika.


==Prevalencija==
==Prevalencija==
Redak 330: Redak 330:
Godine [[2009.]] kontracepciju je širom svijeta koristilo 60% parova koji su bili u [[brak]]u i mogli imati djecu.<ref name=Darroch2013/> Učestalost pojedinih načina se uvelike razlikuje između različitih zemalja.<ref name=Darroch2013/> U razvijenim zemljama najčešće se koriste [[prezervativ]]i i [[Kontracepcijska tableta|kontracepcijske tablete]] u [[Afrika|Africi]] kontracepcijske tablete, a u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i [[Azija|Aziji]] sterilizacija.<ref name=Darroch2013>{{cite journal|last=Darroch|first=JE|title=Trends in contraceptive use.|journal=Contraception|date=ožujak 2013.|volume= svezak 87|issue=broj 3|pages= str. 259.-263|.pmid=23040137}}</ref> U [[Zemlje u razvoju|zemljama u razvoju]] je sveukupno 35% zaštite od začeća postignuto ženskom sterilizacijom, 30% pomoću kontraceptivnih tableta, 11% pomoću prezervativa, a 4% pomoću muške sterilizacije.<ref name=Darroch2013/>
Godine [[2009.]] kontracepciju je širom svijeta koristilo 60% parova koji su bili u [[brak]]u i mogli imati djecu.<ref name=Darroch2013/> Učestalost pojedinih načina se uvelike razlikuje između različitih zemalja.<ref name=Darroch2013/> U razvijenim zemljama najčešće se koriste [[prezervativ]]i i [[Kontracepcijska tableta|kontracepcijske tablete]] u [[Afrika|Africi]] kontracepcijske tablete, a u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i [[Azija|Aziji]] sterilizacija.<ref name=Darroch2013>{{cite journal|last=Darroch|first=JE|title=Trends in contraceptive use.|journal=Contraception|date=ožujak 2013.|volume= svezak 87|issue=broj 3|pages= str. 259.-263|.pmid=23040137}}</ref> U [[Zemlje u razvoju|zemljama u razvoju]] je sveukupno 35% zaštite od začeća postignuto ženskom sterilizacijom, 30% pomoću kontraceptivnih tableta, 11% pomoću prezervativa, a 4% pomoću muške sterilizacije.<ref name=Darroch2013/>


Premda ju se u razvijenim zemljama koriste manje nego u zemljama u razvoju, [[kontracepcijska spirala|spiralu]] je [[2007.]] godine koristilo više od 180 milijuna žena.<ref name=Darney2010/> Izbjegavanje spolnih odnosa za vrijeme plodnih dana koristi oko 3,6% žena reproduktivne dobi, a u nekim područjima Južne Amerike i do 20% žena.<ref name=Dar2010p315>{{cite book|last=Darney|first=Leon Speroff, Philip D.|title=A clinical guide for contraception|year=2010.|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|location=Philadelphia, Pa.|isbn=1-60831-610-6|page=str. 315.|edition=5. izdanje}}</ref> Godine [[2005.]]  mušku je kontracepciju (prezervative ili vazektomiju) koristilo 12% parova i to učestalije u razvijenim zemljama.<ref name=Naz2009/> Korištenje muške kontracepcije se u razdoblju između [[1985.]] i [[2009.]] godine smanjilo.<ref name=Darroch2013/> U zemljama [[Subsaharska Afrika|subsaharske Afrike]] se korištenje ženske kontracepcije povećalo s oko 5% u [[1991.]] na oko 30% u [[2006.]] godini.<ref>{{cite journal|last=Cleland|first=JG|coauthors=Ndugwa, RP; Zulu, EM|title=Family planning in sub-Saharan Africa: progress or stagnation?|journal=Bulletin of the World Health Organization|date=01. veljače 2011.|volume= svezak 89|issue=broj 2|pages= str. 137.-143.|pmid=21346925}}</ref>
Premda ju se u razvijenim zemljama koriste manje nego u zemljama u razvoju, [[kontracepcijska spirala|spiralu]] je [[2007.]] godine koristilo više od 180 milijuna žena.<ref name=Darney2010/> Izbjegavanje spolnih odnosa za vrijeme plodnih dana koristi oko 3,6% žena reproduktivne dobi, a u nekim područjima Južne Amerike i do 20% žena.<ref name=Dar2010p315>{{Citiranje knjige|last=Darney|first=Leon Speroff, Philip D.|title=A clinical guide for contraception|year=2010.|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|location=Philadelphia, Pa.|isbn=1-60831-610-6|page=str. 315.|edition=5. izdanje}}</ref> Godine [[2005.]]  mušku je kontracepciju (prezervative ili vazektomiju) koristilo 12% parova i to učestalije u razvijenim zemljama.<ref name=Naz2009/> Korištenje muške kontracepcije se u razdoblju između [[1985.]] i [[2009.]] godine smanjilo.<ref name=Darroch2013/> U zemljama [[Subsaharska Afrika|subsaharske Afrike]] se korištenje ženske kontracepcije povećalo s oko 5% u [[1991.]] na oko 30% u [[2006.]] godini.<ref>{{cite journal|last=Cleland|first=JG|coauthors=Ndugwa, RP; Zulu, EM|title=Family planning in sub-Saharan Africa: progress or stagnation?|journal=Bulletin of the World Health Organization|date=01. veljače 2011.|volume= svezak 89|issue=broj 2|pages= str. 137.-143.|pmid=21346925}}</ref>


Godine [[2012.]] 57% žena reproduktivne dobi željelo je izbjeći trudnoću (867 od 1520 milijuna).<ref name=Dar2013/> Međutim, za oko 222 milijuna žena kontracepcija nije bila dostupna, od čega ih je 53 milijuna bilo u subsaharskoj Africi, a 97 milijuna u Aziji.<ref name=Dar2013>{{cite journal|last=Darroch|first=JE|coauthors=Singh, S|title=Trends in contraceptive need and use in developing countries in 2003, 2008, and 2012: an analysis of national surveys.|journal=Lancet|date=18 svibnja 2013.|volume= svezak 381|issue=broj 9879|pages= str. 1756.-1762.|pmid=23683642}}</ref> To je dovelo do 54 milijuna neželjenih trudnoća i skoro 80 000 maternalnih smrti godišnje.<ref name=Darroch2013/> Jedan od razloga što ženama nije dostupna kontracepcija jest što mnoge zemlje iz vjerskih ili političkih razloga ograničavaju njezinu dostupnost,<ref name=Hopkins2010/> dok je drugi razlog [[siromaštvo]].<ref name=Rasch2011/> Zbog zakona koji ograničavaju [[pobačaj]] u subsaharskoj Africi, mnoge žene pribjegavaju nezakonitim načinima prekida neželjene [[trudnoća|trudnoće]], zbog čega se svake godine izvodi oko 2-4% nemedicinskih prekida trudnoće.<ref name=Rasch2011>{{cite journal|last=Rasch|first=V|title=Unsafe abortion and postabortion care -an overview.|journal=Acta obstetricia et gynecologica Scandinavica|date=srpanj 2011.l|volume= svezak 90|issue= broj 7|pages= str. 692.-700.|pmid=21542813}}</ref>
Godine [[2012.]] 57% žena reproduktivne dobi željelo je izbjeći trudnoću (867 od 1520 milijuna).<ref name=Dar2013/> Međutim, za oko 222 milijuna žena kontracepcija nije bila dostupna, od čega ih je 53 milijuna bilo u subsaharskoj Africi, a 97 milijuna u Aziji.<ref name=Dar2013>{{cite journal|last=Darroch|first=JE|coauthors=Singh, S|title=Trends in contraceptive need and use in developing countries in 2003, 2008, and 2012: an analysis of national surveys.|journal=Lancet|date=18 svibnja 2013.|volume= svezak 381|issue=broj 9879|pages= str. 1756.-1762.|pmid=23683642}}</ref> To je dovelo do 54 milijuna neželjenih trudnoća i skoro 80 000 maternalnih smrti godišnje.<ref name=Darroch2013/> Jedan od razloga što ženama nije dostupna kontracepcija jest što mnoge zemlje iz vjerskih ili političkih razloga ograničavaju njezinu dostupnost,<ref name=Hopkins2010/> dok je drugi razlog [[siromaštvo]].<ref name=Rasch2011/> Zbog zakona koji ograničavaju [[pobačaj]] u subsaharskoj Africi, mnoge žene pribjegavaju nezakonitim načinima prekida neželjene [[trudnoća|trudnoće]], zbog čega se svake godine izvodi oko 2-4% nemedicinskih prekida trudnoće.<ref name=Rasch2011>{{cite journal|last=Rasch|first=V|title=Unsafe abortion and postabortion care -an overview.|journal=Acta obstetricia et gynecologica Scandinavica|date=srpanj 2011.l|volume= svezak 90|issue= broj 7|pages= str. 692.-700.|pmid=21542813}}</ref>
Redak 340: Redak 340:
[[Datoteka:Silphium.jpg|mini|Antički novčić iz [[Cirena|Cirene]] na kojem se nalazi stabljika [[silphium]]a.]]
[[Datoteka:Silphium.jpg|mini|Antički novčić iz [[Cirena|Cirene]] na kojem se nalazi stabljika [[silphium]]a.]]


Egipatski [[papirus iz Ebersa]] iz [[1550. pr. Kr.]] i [[papirus iz Kahuna]] iz [[1850. pr. Kr.]] sadrže neke od najranijih zabilježenih opisa zaštite od začeća, korištenje meda i listova i gaze [[akacija|akacije]] koji su se uvodili u rodnicu kako bi spriječili pristup spermi.<ref name=History2010/><ref name=Lipsey2005>{{cite book|last1=Lipsey |first1= Richard G.|last2=Carlaw |first2=Kenneth|last3=Bekar |first3=Clifford|chapter=Historical Record on the Control of Family Size|chapterurl=http://books.google.com/books?id=tSrGTMtBv50C&pg=PA335|pages= str. 335.–340.|title=Economic Transformations: General Purpose Technologies and Long-Term Economic Growth|publisher=Oxford University Press |year=2005.|isbn=978-0-19-928564-8}}</ref> Staroegipatski crteži također prikazuju i primjenu kondoma.<ref name=Ebe2010/> U [[Knjiga postanka|Knjizi postanka]] se kao metoda kontracepcije spominje prekinuti snošaj ili [[coitus interruptus]],  kada [[Onan]] "prosipa sjeme" (ejakulira) na zemlju kako ne bi začeo dijete s udovicom svoga brata Tamarom.<ref name=History2010>{{cite book|last=Cuomo|first=Amy|chapter=Birth control|editor-last=O'Reilly|editor-first=Andrea|title=Encyclopedia of motherhood|year=2010|publisher=Sage Publications|location=Thousand Oaks, Calif.|isbn=9781412968461|pages= str. 121.–126.|chapterurl=http://books.google.ca/books?id=Pcxqzal4bEYC&pg=PA124}}</ref> Smatra se da je u [[Stara Grčka|Staroj Grčkoj]] u svrhu kontracepcije korišten [[silphium]], koji je zbog svoje učinkovitosti, a time i potražnje, iskorijenjen.<ref>{{cite book|author=unspecified|chapter=Herbal contraceptives and abortifacients|editor-last=Bullough|editor-first=Vern L.|title=Encyclopedia of birth control|year=2001.|publisher=ABC-CLIO|location=Santa Barbara, Calif.|isbn=9781576071816|pages= str. 125.–128.|url=http://books.google.ca/books?id=XuX-MGTZnJoC&pg=PA125}}</ref> U [[Srednjovjekovna Europa|srednjovjekovnoj Europi]], svaki pokušaj sprječavanja trudnoće smatrao se nemoralnim od strane [[Katolička crkva|Katoličke Crkve]].<ref name=History2010/> Smatra se da su žene toga doba ipak koristile niz postupaka za sprječavanje začeća, kao što su prekinuti snošaj te uvođenje korijena ljiljana i rutvice u rodnicu (a uz to i [[infanticid]] nakon porođaja).<ref>{{cite book|last=McTavish|first=Lianne|chapter=Contraception and birth control|editor-last=Robin|editor-first=Diana|title=Encyclopedia of women in the Renaissance : Italy, France, and England|year=2007|publisher=ABC-CLIO|location=Santa Barbara, Calif.|isbn=9781851097722|pages= str. 91.–92.|chapterurl=http://books.google.ca/books?id=OQ8mdTjxungC&pg=PA91}}</ref> [[Casanova]] ([[1725.]] – [[1798.]]), je za vrijeme [[Renesanasa|renesanse]] opisao prekrivanje spolovila janjećom kožom u svrhu sprječavanja trudnoće, međutim kondomi su postali široko dostupni tek u u [[20. stoljeće|20. stoljeću]].<ref name=History2010/> Richard Richter je [[1909.]] izradio prvi intrauterini uložak od crijeva svilene bube, a koji je dodatno razvio i proizvodio kasnih [[1920-ih]] godina [[Ernst Gräfenberg]].<ref>{{cite book|last1=Fritz|first1=Marc A.|last2=Speroff|first2=Leon|year=2011.|chapter=Intrauterine contraception|title=Clinical gynecologic endocrinology and infertility|edition=8th|location=Philadelphia|publisher=Wolters Kluwer Health/Lippincott Williams & Wilkins|pages= str. 1095.–1098.|isbn=978-0-7817-7968-5|url=http://books.google.com/books?id=KZLubBxJEwEC&pg=RA1-PA1095}}</ref> [[Margaret Sanger]] je [[1916.]] otvorila prvu kliniku za kontracepciju, zbog čega je uhićena.<ref name=History2010/> Nakon toga je u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] prvu takvu kliniku [[1921.]] otvorila [[Marie Stopes]].<ref name=History2010/> [[Gregory Pincus]] i [[John Rock]] su [[1950-ih]] godina uz pomoć organizacije [[Planned Parenthood Federation of America]] razvili prvu kontracepcijsku tabletu, a koja je postala dostupna javnosti [[1960-ih]] godina.<ref>{{cite book|last=Poston|first=Dudley|title=Population and Society: An Introduction to Demography|year=2010.|publisher=Cambridge University Press|isbn=9781139489386|page=98|url=http://books.google.ca/books?id=CR-EXq4y8XAC&pg=PA98}}</ref> U [[1970-ih|1970-tima]] kirurški izvedenom pobačaju alternativa je postao pobačaj izazvan [[analozi prostaglandina|analozima prostaglandina]], a [[1980-ih]] godina [[mifepriston]]om .<ref>{{cite journal|last1=Kulier|first1=Regina|last2=Kapp|first2=Nathalie|last3=Gülmezoglu|first3=A. Metin|last4=Hofmeyr|first4=G. Justus|last5=Cheng|first5=Linan|last6=Campana|first6=Aldo|date=09. studenog 2011.|title=Medical methods for first trimester abortion|journal=Cochrane Database of Systematic Reviews|issue= broj 11|page=str. CD002855.|doi=10.1002/14651858.CD002855.pub4|pmid=22071804|url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/14651858.CD002855.pub4/abstract;jsessionid=2D7DDA98B31CD7DACB8391192770991C.d04t01}}</ref>
Egipatski [[papirus iz Ebersa]] iz [[1550. pr. Kr.]] i [[papirus iz Kahuna]] iz [[1850. pr. Kr.]] sadrže neke od najranijih zabilježenih opisa zaštite od začeća, korištenje meda i listova i gaze [[akacija|akacije]] koji su se uvodili u rodnicu kako bi spriječili pristup spermi.<ref name=History2010/><ref name=Lipsey2005>{{Citiranje knjige|last1=Lipsey |first1= Richard G.|last2=Carlaw |first2=Kenneth|last3=Bekar |first3=Clifford|chapter=Historical Record on the Control of Family Size|chapterurl=http://books.google.com/books?id=tSrGTMtBv50C&pg=PA335|pages= str. 335.–340.|title=Economic Transformations: General Purpose Technologies and Long-Term Economic Growth|publisher=Oxford University Press |year=2005.|isbn=978-0-19-928564-8}}</ref> Staroegipatski crteži također prikazuju i primjenu kondoma.<ref name=Ebe2010/> U [[Knjiga postanka|Knjizi postanka]] se kao metoda kontracepcije spominje prekinuti snošaj ili [[coitus interruptus]],  kada [[Onan]] "prosipa sjeme" (ejakulira) na zemlju kako ne bi začeo dijete s udovicom svoga brata Tamarom.<ref name=History2010>{{Citiranje knjige|last=Cuomo|first=Amy|chapter=Birth control|editor-last=O'Reilly|editor-first=Andrea|title=Encyclopedia of motherhood|year=2010|publisher=Sage Publications|location=Thousand Oaks, Calif.|isbn=9781412968461|pages= str. 121.–126.|chapterurl=http://books.google.ca/books?id=Pcxqzal4bEYC&pg=PA124}}</ref> Smatra se da je u [[Stara Grčka|Staroj Grčkoj]] u svrhu kontracepcije korišten [[silphium]], koji je zbog svoje učinkovitosti, a time i potražnje, iskorijenjen.<ref>{{Citiranje knjige|author=unspecified|chapter=Herbal contraceptives and abortifacients|editor-last=Bullough|editor-first=Vern L.|title=Encyclopedia of birth control|year=2001.|publisher=ABC-CLIO|location=Santa Barbara, Calif.|isbn=9781576071816|pages= str. 125.–128.|url=http://books.google.ca/books?id=XuX-MGTZnJoC&pg=PA125}}</ref> U [[Srednjovjekovna Europa|srednjovjekovnoj Europi]], svaki pokušaj sprječavanja trudnoće smatrao se nemoralnim od strane [[Katolička crkva|Katoličke Crkve]].<ref name=History2010/> Smatra se da su žene toga doba ipak koristile niz postupaka za sprječavanje začeća, kao što su prekinuti snošaj te uvođenje korijena ljiljana i rutvice u rodnicu (a uz to i [[infanticid]] nakon porođaja).<ref>{{Citiranje knjige|last=McTavish|first=Lianne|chapter=Contraception and birth control|editor-last=Robin|editor-first=Diana|title=Encyclopedia of women in the Renaissance : Italy, France, and England|year=2007|publisher=ABC-CLIO|location=Santa Barbara, Calif.|isbn=9781851097722|pages= str. 91.–92.|chapterurl=http://books.google.ca/books?id=OQ8mdTjxungC&pg=PA91}}</ref> [[Casanova]] ([[1725.]] – [[1798.]]), je za vrijeme [[Renesanasa|renesanse]] opisao prekrivanje spolovila janjećom kožom u svrhu sprječavanja trudnoće, međutim kondomi su postali široko dostupni tek u u [[20. stoljeće|20. stoljeću]].<ref name=History2010/> Richard Richter je [[1909.]] izradio prvi intrauterini uložak od crijeva svilene bube, a koji je dodatno razvio i proizvodio kasnih [[1920-ih]] godina [[Ernst Gräfenberg]].<ref>{{Citiranje knjige|last1=Fritz|first1=Marc A.|last2=Speroff|first2=Leon|year=2011.|chapter=Intrauterine contraception|title=Clinical gynecologic endocrinology and infertility|edition=8th|location=Philadelphia|publisher=Wolters Kluwer Health/Lippincott Williams & Wilkins|pages= str. 1095.–1098.|isbn=978-0-7817-7968-5|url=http://books.google.com/books?id=KZLubBxJEwEC&pg=RA1-PA1095}}</ref> [[Margaret Sanger]] je [[1916.]] otvorila prvu kliniku za kontracepciju, zbog čega je uhićena.<ref name=History2010/> Nakon toga je u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] prvu takvu kliniku [[1921.]] otvorila [[Marie Stopes]].<ref name=History2010/> [[Gregory Pincus]] i [[John Rock]] su [[1950-ih]] godina uz pomoć organizacije [[Planned Parenthood Federation of America]] razvili prvu kontracepcijsku tabletu, a koja je postala dostupna javnosti [[1960-ih]] godina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Poston|first=Dudley|title=Population and Society: An Introduction to Demography|year=2010.|publisher=Cambridge University Press|isbn=9781139489386|page=98|url=http://books.google.ca/books?id=CR-EXq4y8XAC&pg=PA98}}</ref> U [[1970-ih|1970-tima]] kirurški izvedenom pobačaju alternativa je postao pobačaj izazvan [[analozi prostaglandina|analozima prostaglandina]], a [[1980-ih]] godina [[mifepriston]]om .<ref>{{cite journal|last1=Kulier|first1=Regina|last2=Kapp|first2=Nathalie|last3=Gülmezoglu|first3=A. Metin|last4=Hofmeyr|first4=G. Justus|last5=Cheng|first5=Linan|last6=Campana|first6=Aldo|date=09. studenog 2011.|title=Medical methods for first trimester abortion|journal=Cochrane Database of Systematic Reviews|issue= broj 11|page=str. CD002855.|doi=10.1002/14651858.CD002855.pub4|pmid=22071804|url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/14651858.CD002855.pub4/abstract;jsessionid=2D7DDA98B31CD7DACB8391192770991C.d04t01}}</ref>


==Društvo i kultura==
==Društvo i kultura==
Redak 355: Redak 355:
{{glavni|Katolički pogled na kontracepciju}}
{{glavni|Katolički pogled na kontracepciju}}


Gledišta različitih vjera o [[etika|etici]] kontracepcije se razlikuju.<ref name=Srikanthan2008>{{cite journal|last=Srikanthan|first=A|coauthors=Reid, RL|title=Religious and cultural influences on contraception|url=http://www.jogc.org/abstracts/full/200802_WomensHealth_1.pdf|journal=Journal of obstetrics and gynaecology Canada – Journal d'obstetrique et gynecologie du Canada (JOGC)|date=veljača 2008.|volume= svezak 30|issue= broj 2|pages= str. 129.–137.|pmid=18254994|ref=harv}}</ref>  [[Rimokatolička Crkva]] u nekim slučajevima službeno prihvaća samo [[prirodno planiranje obitelji]],<ref name="pope1">{{cite web|url=http://www.vatican.va/holy_father/paul_vi/encyclicals/documents/hf_p-vi_enc_25071968_humanae-vitae_en.html|title=Humanae Vitae: Encyclical of Pope Paul VI on the Regulation of Birth|author=Pope Paul VI|authorlink=Pope Paul VI|date=1968-07-25|accessdate=01. rujna 2006.|publisher=Vatican}}</ref> premda veliki broj katolika u [[razvijene zemlje|razvijenim zemljama]] prihvaća i koristi suvremene metode kontracepcije.<ref>{{cite book|editor=Rosemary Skinner Keller|author=Rosemary Radford Ruether|authorlink=Rosemary Radford Ruether|title=Encyclopedia of women and religion in North America|chapter=Women in North American Catholicism|chapterurl=http://books.google.ca/books?id=EoJrHDirVQUC&pg=PA127|year=2006.|publisher=Indiana Univ. Press|location=Bloomington, Ind. [u.a.]|isbn=978-0-253-34686-5|url=http://books.google.ca/books?id=EoJrHDirVQUC|page=[http://books.google.ca/books?id=EoJrHDirVQUC&pg=PA132132]}}</ref><ref>{{cite book|editor=Bob Digby|title=Heinemann 16-19 Geography: Global Challenges Student Book 2. izdanje|url=http://books.google.com/books?id=-_c7JP6vzd4C|year=2001.|publisher=Heinemann|isbn=978-0-435-35249-3|page=[http://books.google.com.ph/books?id=–_c7JP6vzd4C&pg=PA158158]|author=Bob Digby et.al.}}</ref><ref>{{cite book|last=Rengel|first=Marian|title=Encyclopedia of birth control|year=2000.|publisher=Oryx Press|location=Phoenix, Ariz|isbn=978-1-57356-255-3|page=str. 202.|url=http://books.google.ca/books?id=dx1Kz-ezUjsC&pg=PA202}}</ref>
Gledišta različitih vjera o [[etika|etici]] kontracepcije se razlikuju.<ref name=Srikanthan2008>{{cite journal|last=Srikanthan|first=A|coauthors=Reid, RL|title=Religious and cultural influences on contraception|url=http://www.jogc.org/abstracts/full/200802_WomensHealth_1.pdf|journal=Journal of obstetrics and gynaecology Canada – Journal d'obstetrique et gynecologie du Canada (JOGC)|date=veljača 2008.|volume= svezak 30|issue= broj 2|pages= str. 129.–137.|pmid=18254994|ref=harv}}</ref>  [[Rimokatolička Crkva]] u nekim slučajevima službeno prihvaća samo [[prirodno planiranje obitelji]],<ref name="pope1">{{Citiranje weba|url=http://www.vatican.va/holy_father/paul_vi/encyclicals/documents/hf_p-vi_enc_25071968_humanae-vitae_en.html|title=Humanae Vitae: Encyclical of Pope Paul VI on the Regulation of Birth|author=Pope Paul VI|authorlink=Pope Paul VI|date=1968-07-25|accessdate=01. rujna 2006.|publisher=Vatican}}</ref> premda veliki broj katolika u [[razvijene zemlje|razvijenim zemljama]] prihvaća i koristi suvremene metode kontracepcije.<ref>{{Citiranje knjige|editor=Rosemary Skinner Keller|author=Rosemary Radford Ruether|authorlink=Rosemary Radford Ruether|title=Encyclopedia of women and religion in North America|chapter=Women in North American Catholicism|chapterurl=http://books.google.ca/books?id=EoJrHDirVQUC&pg=PA127|year=2006.|publisher=Indiana Univ. Press|location=Bloomington, Ind. [u.a.]|isbn=978-0-253-34686-5|url=http://books.google.ca/books?id=EoJrHDirVQUC|page=[http://books.google.ca/books?id=EoJrHDirVQUC&pg=PA132132]}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|editor=Bob Digby|title=Heinemann 16-19 Geography: Global Challenges Student Book 2. izdanje|url=http://books.google.com/books?id=-_c7JP6vzd4C|year=2001.|publisher=Heinemann|isbn=978-0-435-35249-3|page=[http://books.google.com.ph/books?id=–_c7JP6vzd4C&pg=PA158158]|author=Bob Digby et.al.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Rengel|first=Marian|title=Encyclopedia of birth control|year=2000.|publisher=Oryx Press|location=Phoenix, Ariz|isbn=978-1-57356-255-3|page=str. 202.|url=http://books.google.ca/books?id=dx1Kz-ezUjsC&pg=PA202}}</ref>


Katolički pogled na kontracepciju je službeno protivljenje [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] svim oblicima umjetnih kontracepcijskih sredstava. Stav Crkve je da, bračni spolni čin treba biti otvoren životu (prokreativan) te sjedinjujući.<ref name="vatican.va"/> Dodatni je prijepor što pojedina kontracepcijska sredstva mogu dovesti do [[pobačaj]]a. Kontracepcijska spirala uzrokuje pobačaj, tako što spriječava usađivanje oplođene jajne stanice u maternicu. Kontracepcijske pilule ponekad imaju jednako djelovanje. Dodatni razlog protivljenju kontracepciji je što kontracepcija nije posve pouzdana u spriječavanju širenja spolnih bolesti poput [[AIDS]]-a, [[sifilis]]a, gonoreje, genitanog herpesa itd. Pojedine uzročnike spolnih bolesti kontracepcijska sredstva ne mogu zaustaviti, jer je moguća i zaraza preko kože oko spolnih organa poput [[HPV]] virusa koji uzrokuje [[rak vrata maternice]]. [[Katekizam Katoličke Crkve]] ističe da je kontracepcija “u sebi zao čin koji ili u vidu bračnog čina ili u njegovu vršenju ili u razvoju njegovih prirodnih posljedica ima za svrhu ili je sredstvo da se onemogući rađanje novog života”. Kontracepcija “ne samo otklanja otvaranje životu, nego i krivotvori unutarnju istinu bračne ljubavi”.<ref>http://www.cnak.ba/vijesti/vatikan/pobacaj-i-kontracepcija/ Preuzeto 27. prosinca 2016.</ref>
Katolički pogled na kontracepciju je službeno protivljenje [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] svim oblicima umjetnih kontracepcijskih sredstava. Stav Crkve je da, bračni spolni čin treba biti otvoren životu (prokreativan) te sjedinjujući.<ref name="vatican.va"/> Dodatni je prijepor što pojedina kontracepcijska sredstva mogu dovesti do [[pobačaj]]a. Kontracepcijska spirala uzrokuje pobačaj, tako što spriječava usađivanje oplođene jajne stanice u maternicu. Kontracepcijske pilule ponekad imaju jednako djelovanje. Dodatni razlog protivljenju kontracepciji je što kontracepcija nije posve pouzdana u spriječavanju širenja spolnih bolesti poput [[AIDS]]-a, [[sifilis]]a, gonoreje, genitanog herpesa itd. Pojedine uzročnike spolnih bolesti kontracepcijska sredstva ne mogu zaustaviti, jer je moguća i zaraza preko kože oko spolnih organa poput [[HPV]] virusa koji uzrokuje [[rak vrata maternice]]. [[Katekizam Katoličke Crkve]] ističe da je kontracepcija “u sebi zao čin koji ili u vidu bračnog čina ili u njegovu vršenju ili u razvoju njegovih prirodnih posljedica ima za svrhu ili je sredstvo da se onemogući rađanje novog života”. Kontracepcija “ne samo otklanja otvaranje životu, nego i krivotvori unutarnju istinu bračne ljubavi”.<ref>http://www.cnak.ba/vijesti/vatikan/pobacaj-i-kontracepcija/ Preuzeto 27. prosinca 2016.</ref>
Redak 365: Redak 365:
[[Pravoslavlje|Pravoslavna Crkva]] naučava čednost do braka. Tradicionalno, u braku pravoslavni se supružnici suzdržavaju od spolnih odnosa tijekom četiri posna razdoblja ([[korizma]], [[došašće]], ususret blagdanu sv. Petra i Pavla te prije [[Velika Gospa|Velike Gospe]]) te ususret još nekih vjerskih blagdana.
[[Pravoslavlje|Pravoslavna Crkva]] naučava čednost do braka. Tradicionalno, u braku pravoslavni se supružnici suzdržavaju od spolnih odnosa tijekom četiri posna razdoblja ([[korizma]], [[došašće]], ususret blagdanu sv. Petra i Pavla te prije [[Velika Gospa|Velike Gospe]]) te ususret još nekih vjerskih blagdana.


Među [[protestanti]]ma postoji veliko razilaženje u stavovima, od [[quiverfullski pokret|quiverfullskog]] (koji ne odobrava ni jedan oblik kontracepcije) do odobravanja svih metoda.<ref>{{cite book|last=Bennett|first=Jana Marguerite|title=Water is thicker than blood : an Augustinian theology of marriage and singleness|year=2008.|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=978-0-19-531543-1|page=str. 178.|url=http://books.google.ca/books?id=bQF4j8nv1VQC&pg=PA178}}</ref> Stavovi [[judaizam|judaizma]] sežu od strožih u struji [[ortodoksni judaizam|ortodoksnog judaizma]] do blažih u [[reformirani judaizam|reformiranom judaizmu]].<ref name="jew_BC">{{cite book | title=Birth Control in Jewish Law| last=Feldman| first=David M.|year=1998.| publisher=Jason Aronson| location=Lanham, MD| isbn=0-7657-6058-4}}</ref> [[Hinduizam]] dozvoljava korištenje i prirodnih i suvremenih načina zaštite od začeća.<ref name="hindu_BC">{{cite web|url=http://www.healthsystem.virginia.edu/internet/chaplaincy/hindu.cfm|title=Hindu Beliefs and Practices Affecting Health Care|accessdate=06. rujna 2006.|publisher=University of Virginia Health System|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070515044827/http://www.healthsystem.virginia.edu/internet/chaplaincy/hindu.cfm|archivedate=15 svibnja 2007}}</ref> Uobičajeni stav [[budizam|budizma]] je kako je sprječavanje začeća prihvatljivo, no postupci za sprječavanje trudnoće nakon što je do začeća došlo, nisu.<ref name="buddhist_BC">{{cite web|url=http://web.singnet.com.sg/~alankhoo/MoreQA.htm#Abortion|title=More Questions & Answers on Buddhism: Birth Control and Abortion|accessdate=14. lipnja 2008.|publisher=Alan Khoo}}</ref>
Među [[protestanti]]ma postoji veliko razilaženje u stavovima, od [[quiverfullski pokret|quiverfullskog]] (koji ne odobrava ni jedan oblik kontracepcije) do odobravanja svih metoda.<ref>{{Citiranje knjige|last=Bennett|first=Jana Marguerite|title=Water is thicker than blood : an Augustinian theology of marriage and singleness|year=2008.|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=978-0-19-531543-1|page=str. 178.|url=http://books.google.ca/books?id=bQF4j8nv1VQC&pg=PA178}}</ref> Stavovi [[judaizam|judaizma]] sežu od strožih u struji [[ortodoksni judaizam|ortodoksnog judaizma]] do blažih u [[reformirani judaizam|reformiranom judaizmu]].<ref name="jew_BC">{{Citiranje knjige | title=Birth Control in Jewish Law| last=Feldman| first=David M.|year=1998.| publisher=Jason Aronson| location=Lanham, MD| isbn=0-7657-6058-4}}</ref> [[Hinduizam]] dozvoljava korištenje i prirodnih i suvremenih načina zaštite od začeća.<ref name="hindu_BC">{{Citiranje weba|url=http://www.healthsystem.virginia.edu/internet/chaplaincy/hindu.cfm|title=Hindu Beliefs and Practices Affecting Health Care|accessdate=06. rujna 2006.|publisher=University of Virginia Health System|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070515044827/http://www.healthsystem.virginia.edu/internet/chaplaincy/hindu.cfm|archivedate=15 svibnja 2007}}</ref> Uobičajeni stav [[budizam|budizma]] je kako je sprječavanje začeća prihvatljivo, no postupci za sprječavanje trudnoće nakon što je do začeća došlo, nisu.<ref name="buddhist_BC">{{Citiranje weba|url=http://web.singnet.com.sg/~alankhoo/MoreQA.htm#Abortion|title=More Questions & Answers on Buddhism: Birth Control and Abortion|accessdate=14. lipnja 2008.|publisher=Alan Khoo}}</ref>


[[Islam]] dozvoljava kontracepciju ukoliko nije štetna po zdravlje, no neki obeshrabruju njezino korištenje.<ref>{{cite journal |author=Khalid Farooq Akbar| title=Family Planning and Islam: A Review| journal=Hamdard Islamicus|volume= svezak XVII| issue= broj  3|url=http://muslim-canada.org/family.htm | ref=harv}}</ref> U [[Kuran]]u se ne nalaze jasne izjave o moralnosti kontracepcije, ali se nalaze stavovi koji podržavaju [[reprodukcija|reprodukciju]]. Navodno je i prorok [[Muhamed]] rekao "ženite se i množite".<ref>Yusuf Al-Qaradawi, Muhammad Saleh Al-Munajjid. "[http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?pagename=IslamOnline-English-Ask_Scholar/FatwaE/FatwaE&cid=1119503544224 Contraception: Permissible?],"''[[IslamOnline]]''.</ref>
[[Islam]] dozvoljava kontracepciju ukoliko nije štetna po zdravlje, no neki obeshrabruju njezino korištenje.<ref>{{cite journal |author=Khalid Farooq Akbar| title=Family Planning and Islam: A Review| journal=Hamdard Islamicus|volume= svezak XVII| issue= broj  3|url=http://muslim-canada.org/family.htm | ref=harv}}</ref> U [[Kuran]]u se ne nalaze jasne izjave o moralnosti kontracepcije, ali se nalaze stavovi koji podržavaju [[reprodukcija|reprodukciju]]. Navodno je i prorok [[Muhamed]] rekao "ženite se i množite".<ref>Yusuf Al-Qaradawi, Muhammad Saleh Al-Munajjid. "[http://www.islamonline.net/servlet/Satellite?pagename=IslamOnline-English-Ask_Scholar/FatwaE/FatwaE&cid=1119503544224 Contraception: Permissible?],"''[[IslamOnline]]''.</ref>
Redak 371: Redak 371:
=== Svjetski dan kontracepcije ===
=== Svjetski dan kontracepcije ===


Dvadeset i šesti rujan je Svjetski dan kontracepcije, povećen osvješćivanju o važnosti kontracepcije i poboljšanju obrazovanja o njoj i o spolnom i reproduktivnom zdravlju, s vizijom ''svijeta u kojem je svaka trudnoća željena.''<ref name=WorldContraceptionDay>{{cite web|url =http://www.your-life.com/en/home/world-contraception-day/ | title = World Contraception Day | accessdate = }}</ref> Podržava ga skupina vlada i međunarodnih nevladinih udruga, uključujući Asian Pacific Council on Contraception, Centro Latinamericano Salud y Mujer, European Society of Contraception and Reproductive Health, German Foundation for World Population, International Federation of Pediatric and Adolescent Gynecology, International Planned Parenthood Federation, Marie Stopes International, Population Services International,  Population Council, United States Agency for International Development (USAID) i Women Deliver.<ref name=WorldContraceptionDay/>
Dvadeset i šesti rujan je Svjetski dan kontracepcije, povećen osvješćivanju o važnosti kontracepcije i poboljšanju obrazovanja o njoj i o spolnom i reproduktivnom zdravlju, s vizijom ''svijeta u kojem je svaka trudnoća željena.''<ref name=WorldContraceptionDay>{{Citiranje weba|url =http://www.your-life.com/en/home/world-contraception-day/ | title = World Contraception Day | accessdate = }}</ref> Podržava ga skupina vlada i međunarodnih nevladinih udruga, uključujući Asian Pacific Council on Contraception, Centro Latinamericano Salud y Mujer, European Society of Contraception and Reproductive Health, German Foundation for World Population, International Federation of Pediatric and Adolescent Gynecology, International Planned Parenthood Federation, Marie Stopes International, Population Services International,  Population Council, United States Agency for International Development (USAID) i Women Deliver.<ref name=WorldContraceptionDay/>


=== Zablude ===
=== Zablude ===


Postoji niz čestih zabluda o spolnim odnosima i trudnoći.<ref>{{cite book|last=Hutcherson|first=Hilda|title=What your mother never told you about s.e.x|year=2002.|publisher=Perigee Book|location=New York|isbn=9780399528538|page=str. 201.|url=http://books.google.ca/books?id=xu8tb2o66iIC&pg=PA201|edition=1st Perigee ed.}}</ref>  Vaginalno ispiranje nakon spolnog odnosa nije učinkoviti način za zaštitu od začeća.<ref>{{cite book|last=Rengel|first=Marian|title=Encyclopedia of birth control|year=2000.|publisher=Oryx Press|location=Phoenix, Ariz|isbn=9781573562553|page=str. 65.|url=http://books.google.ca/books?id=dx1Kz-ezUjsC&pg=PA65}}</ref> Ono je osim toga povezano i s nizom zdravstvenih tegoba, te se ne preporučuje.<ref>{{cite journal|last=Cottrell|first=BH|title=An updated review of of evidence to discourage douching.|journal=MCN. The American journal of maternal child nursing|date=ožujak-travanj 2010.|volume= svezak 35|issue= broj 2|pages= str. 102.-107.; quiz 108-9|pmid=20215951}}</ref> Žena može zatrudnjeti i kod prvog [[spolni odnos|spolnog odnosa]] u životu,<ref>{{cite book|last=Alexander|first=William|title=New Dimensions In Women's Health - Book Alone|year=2013.|publisher=Jones & Bartlett Publishers|isbn=9781449683757|page=str. 105.|url=http://books.google.ca/books?id=GVPHhIM3IZ0C&pg=PA105|edition=6. izdanje}}</ref> kao i u bilo kojem položaju pri spolnom odnosu.<ref>{{cite book|last=Sharkey|first=Harriet|title=Need to Know Fertility and Conception and Pregnancy|year=2013.|publisher=HarperCollins|isbn=9780007516865|page=str. 17.|url=http://books.google.ca/books?id=Mc7qlSypV6UC&pg=PP17}}</ref> Također je moguće, premda malo vjerojatno, zatrudnjeti za vrijeme menstruacijskog krvarenja.<ref>{{cite book|last=Strange|first=Mary|title=Encyclopedia of women in today's world|year=2011|publisher=Sage Reference|location=Thousand Oaks, Calif.|isbn=9781412976855|page=str. 928.|url=http://books.google.ca/books?id=bOkPjFQoBj8C&pg=PA928}}</ref>
Postoji niz čestih zabluda o spolnim odnosima i trudnoći.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hutcherson|first=Hilda|title=What your mother never told you about s.e.x|year=2002.|publisher=Perigee Book|location=New York|isbn=9780399528538|page=str. 201.|url=http://books.google.ca/books?id=xu8tb2o66iIC&pg=PA201|edition=1st Perigee ed.}}</ref>  Vaginalno ispiranje nakon spolnog odnosa nije učinkoviti način za zaštitu od začeća.<ref>{{Citiranje knjige|last=Rengel|first=Marian|title=Encyclopedia of birth control|year=2000.|publisher=Oryx Press|location=Phoenix, Ariz|isbn=9781573562553|page=str. 65.|url=http://books.google.ca/books?id=dx1Kz-ezUjsC&pg=PA65}}</ref> Ono je osim toga povezano i s nizom zdravstvenih tegoba, te se ne preporučuje.<ref>{{cite journal|last=Cottrell|first=BH|title=An updated review of of evidence to discourage douching.|journal=MCN. The American journal of maternal child nursing|date=ožujak-travanj 2010.|volume= svezak 35|issue= broj 2|pages= str. 102.-107.; quiz 108-9|pmid=20215951}}</ref> Žena može zatrudnjeti i kod prvog [[spolni odnos|spolnog odnosa]] u životu,<ref>{{Citiranje knjige|last=Alexander|first=William|title=New Dimensions In Women's Health - Book Alone|year=2013.|publisher=Jones & Bartlett Publishers|isbn=9781449683757|page=str. 105.|url=http://books.google.ca/books?id=GVPHhIM3IZ0C&pg=PA105|edition=6. izdanje}}</ref> kao i u bilo kojem položaju pri spolnom odnosu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Sharkey|first=Harriet|title=Need to Know Fertility and Conception and Pregnancy|year=2013.|publisher=HarperCollins|isbn=9780007516865|page=str. 17.|url=http://books.google.ca/books?id=Mc7qlSypV6UC&pg=PP17}}</ref> Također je moguće, premda malo vjerojatno, zatrudnjeti za vrijeme menstruacijskog krvarenja.<ref>{{Citiranje knjige|last=Strange|first=Mary|title=Encyclopedia of women in today's world|year=2011|publisher=Sage Reference|location=Thousand Oaks, Calif.|isbn=9781412976855|page=str. 928.|url=http://books.google.ca/books?id=bOkPjFQoBj8C&pg=PA928}}</ref>


==Istraživanja==
==Istraživanja==
Redak 389: Redak 389:
Metode muške kontracepcije obuhvaćaju kondome, vazektomiju i prekinuti snošaj.<ref name=Glasier2010>{{cite journal|last=Glasier|first=A|title=Acceptability of contraception for men: a review.|journal=Contraception|date=studeni 2010.|volume= svezak 82|issue= broj 5|pages= str. 453.-456.|pmid=20933119}}</ref> Kad bi postojala muška hormonska kontracepcija, koristilo bi ju između 25 i 75% spolno aktivnih muškaraca.<ref name=Naz2009/><ref name=Glasier2010/> Ispituje se niz hormonskih i nehormonskih metoda,<ref name=Naz2009>{{cite journal|last=Naz|first=RK|coauthors=Rowan, S|title=Update on male contraception.|journal=Current opinion in obstetrics & gynecology |date=lipanj 2009. |volume= svezak 21 |issue= broj 3|pages= str. 265.-269.|pmid=19469045}}</ref> a postoje i istraživanja mogućnosti razvoja [[kontraceptivno cjepivo|kontraceptivnih cjepiva]].<ref>{{cite journal|last=Naz|first=RK|title=Antisperm contraceptive vaccines: where we are and where we are going?|journal=American journal of reproductive immunology (New York, N.Y. : 1989)|date=srpanj 2011.|volume= svezak 66|issue= broj 1|pages= str. 5.-12.|pmid=21481057}}</ref>
Metode muške kontracepcije obuhvaćaju kondome, vazektomiju i prekinuti snošaj.<ref name=Glasier2010>{{cite journal|last=Glasier|first=A|title=Acceptability of contraception for men: a review.|journal=Contraception|date=studeni 2010.|volume= svezak 82|issue= broj 5|pages= str. 453.-456.|pmid=20933119}}</ref> Kad bi postojala muška hormonska kontracepcija, koristilo bi ju između 25 i 75% spolno aktivnih muškaraca.<ref name=Naz2009/><ref name=Glasier2010/> Ispituje se niz hormonskih i nehormonskih metoda,<ref name=Naz2009>{{cite journal|last=Naz|first=RK|coauthors=Rowan, S|title=Update on male contraception.|journal=Current opinion in obstetrics & gynecology |date=lipanj 2009. |volume= svezak 21 |issue= broj 3|pages= str. 265.-269.|pmid=19469045}}</ref> a postoje i istraživanja mogućnosti razvoja [[kontraceptivno cjepivo|kontraceptivnih cjepiva]].<ref>{{cite journal|last=Naz|first=RK|title=Antisperm contraceptive vaccines: where we are and where we are going?|journal=American journal of reproductive immunology (New York, N.Y. : 1989)|date=srpanj 2011.|volume= svezak 66|issue= broj 1|pages= str. 5.-12.|pmid=21481057}}</ref>


Reverzibilna kirurška metoda kontracepcije koja se ispituje je [[reverzibilna navođena inhibicija sperme]] (RISUG), a koja se sastoji od injiciranja polimernog gela [[stiren maleični anhidrid|stiren maleičnog anhidrida]] u [[dimetil sulfoksid]]u u [[sjemenovod]].<!-- <ref name=Naz2009/> --> Plodnost se uspostavlja injekcijom bikarbonata kojom se navedana tvar ispire.<!-- <ref name=Naz2009/> --> Drugi način je ugradnja [[poliuretan]]skog čepa u [[sjemenovod]].<!-- <ref name=Naz2009/> --> Obećavajuća je i kombinacija [[androgen]]a i [[progestin]]a, kao i [[selektivni modulator androgenskih receptora|selektivni modulatori androgenskih receptora]].<ref name=Naz2009/> Preliminarno se istražuju i [[ultrazvuk]] i metode zagrijavanja testisa.<ref>{{cite book|last=Ojeda |first=edited byWillaim J. Kovacs, Sergio R. |title=Textbook of endocrine physiology |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |isbn=978-0-19-974412-1|page=str. 262|year=2011.|url=http://books.google.ca/books?id=vrTslOGdBysC&pg=PA262|edition=6. izdanje}}</ref>
Reverzibilna kirurška metoda kontracepcije koja se ispituje je [[reverzibilna navođena inhibicija sperme]] (RISUG), a koja se sastoji od injiciranja polimernog gela [[stiren maleični anhidrid|stiren maleičnog anhidrida]] u [[dimetil sulfoksid]]u u [[sjemenovod]].<!-- <ref name=Naz2009/> --> Plodnost se uspostavlja injekcijom bikarbonata kojom se navedana tvar ispire.<!-- <ref name=Naz2009/> --> Drugi način je ugradnja [[poliuretan]]skog čepa u [[sjemenovod]].<!-- <ref name=Naz2009/> --> Obećavajuća je i kombinacija [[androgen]]a i [[progestin]]a, kao i [[selektivni modulator androgenskih receptora|selektivni modulatori androgenskih receptora]].<ref name=Naz2009/> Preliminarno se istražuju i [[ultrazvuk]] i metode zagrijavanja testisa.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ojeda |first=edited byWillaim J. Kovacs, Sergio R. |title=Textbook of endocrine physiology |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |isbn=978-0-19-974412-1|page=str. 262|year=2011.|url=http://books.google.ca/books?id=vrTslOGdBysC&pg=PA262|edition=6. izdanje}}</ref>


==Životinje==
==Životinje==


[[Sterilizacija]] ili [[kastracija]] odstranjivanjem organa za razmnožavanje se često primjenjuje za sprječavanje razmnožavanja kućnih ljubimaca. Mnoga [[sklonište za životinje|skloništa za životinje]] ugovorom zahtijevaju provođenje ovog postupka prilikom udomljavanja kućnog ljubimca.<ref>{{cite book|last=Millar|first=Lila|title=Infectious Disease Management in Animal Shelters|year=2011.|publisher=John Wiley & Sons|isbn=9781119949459|url=http://books.google.ca/books?id=n8NbuhrrFd8C&pg=PT58}}</ref><ref>{{cite book|last=Ackerman|first=[edited by] Lowell|title=Blackwell's five-minute veterinary practice management consult|year=2007.|publisher=Blackwell Pub.|location=Ames, Iowa|isbn=9780781759847|page=str. 80.|url=http://books.google.ca/books?id=26FZVV40aWwC&pg=PA80|edition=1. izdanje}}</ref> Kontracepcija predstavlja alternativu izlovu kao načinu nadzora nad pretjeranim razmnožavanjem divljih životinja.<ref name="Boyle 2009">{{cite web|last=Boyle|first=Rebecca|date=03. ožujka 2009.|title=Birth control for animals: a scientific approach to limiting the wildlife population explosion|work=Popular Science|location=New York|publisher=[http://www.popsci.com/about-usPopSci.com]|url=http://www.popsci.com/environment/article/2009-03/birth-control-animals?single-page-view=true}}</ref> [[Kontraceptivno cjepivo|kontraceptivna cjepiva]] su se pokazala učinkovitima u nizu različitih životinjskih populacija.<ref>{{cite journal|last=Kirkpatrick|first=JF|coauthors=Lyda, RO; Frank, KM|title=Contraceptive vaccines for wildlife: a review.|journal=American journal of reproductive immunology (New York, N.Y. : 1989)|date=srpanj 2011.|volume= svezak 66|issue= broj 1|pages= str. 40.-50.|pmid=21501279}}</ref><ref>{{cite journal|last=Levy|first=JK|title=Contraceptive vaccines for the humane control of community cat populations.|journal=American journal of reproductive immunology (New York, N.Y. : 1989)|date=srpanj 2011.|volume= svezak 66|issue= broj 1|pages= str. 63.-70.|pmid=21501281}}</ref>
[[Sterilizacija]] ili [[kastracija]] odstranjivanjem organa za razmnožavanje se često primjenjuje za sprječavanje razmnožavanja kućnih ljubimaca. Mnoga [[sklonište za životinje|skloništa za životinje]] ugovorom zahtijevaju provođenje ovog postupka prilikom udomljavanja kućnog ljubimca.<ref>{{Citiranje knjige|last=Millar|first=Lila|title=Infectious Disease Management in Animal Shelters|year=2011.|publisher=John Wiley & Sons|isbn=9781119949459|url=http://books.google.ca/books?id=n8NbuhrrFd8C&pg=PT58}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Ackerman|first=[edited by] Lowell|title=Blackwell's five-minute veterinary practice management consult|year=2007.|publisher=Blackwell Pub.|location=Ames, Iowa|isbn=9780781759847|page=str. 80.|url=http://books.google.ca/books?id=26FZVV40aWwC&pg=PA80|edition=1. izdanje}}</ref> Kontracepcija predstavlja alternativu izlovu kao načinu nadzora nad pretjeranim razmnožavanjem divljih životinja.<ref name="Boyle 2009">{{Citiranje weba|last=Boyle|first=Rebecca|date=03. ožujka 2009.|title=Birth control for animals: a scientific approach to limiting the wildlife population explosion|work=Popular Science|location=New York|publisher=[http://www.popsci.com/about-usPopSci.com]|url=http://www.popsci.com/environment/article/2009-03/birth-control-animals?single-page-view=true}}</ref> [[Kontraceptivno cjepivo|kontraceptivna cjepiva]] su se pokazala učinkovitima u nizu različitih životinjskih populacija.<ref>{{cite journal|last=Kirkpatrick|first=JF|coauthors=Lyda, RO; Frank, KM|title=Contraceptive vaccines for wildlife: a review.|journal=American journal of reproductive immunology (New York, N.Y. : 1989)|date=srpanj 2011.|volume= svezak 66|issue= broj 1|pages= str. 40.-50.|pmid=21501279}}</ref><ref>{{cite journal|last=Levy|first=JK|title=Contraceptive vaccines for the humane control of community cat populations.|journal=American journal of reproductive immunology (New York, N.Y. : 1989)|date=srpanj 2011.|volume= svezak 66|issue= broj 1|pages= str. 63.-70.|pmid=21501281}}</ref>


==Literatura==
==Literatura==
Redak 408: Redak 408:


* {{dmoz|Health/Reproductive_Health/Birth_Control/}}
* {{dmoz|Health/Reproductive_Health/Birth_Control/}}
*{{cite book|first=World Health Organization Department of Reproductive Health and Research and Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health|title=Family planning : a global handbook for providers : evidence-based guidance developed through worldwide collaboration.|year=2011.|publisher=WHO and Center for Communication Programs|location=Geneva, Switzerland|isbn=978-0-9788563-7-3|url=http://www.fphandbook.org/sites/default/files/hb_english_2012.pdf|edition=Rev. and Updated ed.}}
*{{Citiranje knjige|first=World Health Organization Department of Reproductive Health and Research and Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health|title=Family planning : a global handbook for providers : evidence-based guidance developed through worldwide collaboration.|year=2011.|publisher=WHO and Center for Communication Programs|location=Geneva, Switzerland|isbn=978-0-9788563-7-3|url=http://www.fphandbook.org/sites/default/files/hb_english_2012.pdf|edition=Rev. and Updated ed.}}
*{{cite journal|last=Division of Reproductive Health, National Center for Chronic Disease Prevention and Health|first=Promotion|title=U.s. Selected practice recommendations for contraceptive use, 2013: adapted from the world health organization selected practice recommendations for contraceptive use, 2nd edition.|journal=MMWR. Recommendations and reports : Morbidity and mortality weekly report. Recommendations and reports / Centers for Disease Control|date=21. lipnja 2013.|volume= svezak 62|issue= broj RR-05|pages= str. 1.-60.|pmid=23784109|url=http://www.cdc.gov/mmwr/preview/mmwrhtml/rr6205a1.htm?s_cid=rr6205a1_w}}
*{{cite journal|last=Division of Reproductive Health, National Center for Chronic Disease Prevention and Health|first=Promotion|title=U.s. Selected practice recommendations for contraceptive use, 2013: adapted from the world health organization selected practice recommendations for contraceptive use, 2nd edition.|journal=MMWR. Recommendations and reports : Morbidity and mortality weekly report. Recommendations and reports / Centers for Disease Control|date=21. lipnja 2013.|volume= svezak 62|issue= broj RR-05|pages= str. 1.-60.|pmid=23784109|url=http://www.cdc.gov/mmwr/preview/mmwrhtml/rr6205a1.htm?s_cid=rr6205a1_w}}
*{{cite web|title=Birth Control Comparison Chart|url=http://www.birth-control-comparison.info/|publisher=Cedar River Clinics}}
*{{Citiranje weba|title=Birth Control Comparison Chart|url=http://www.birth-control-comparison.info/|publisher=Cedar River Clinics}}
*[http://www.who.int/rhem/procurement/en/ Bulk procurement of birth conrtol] - [[Svjetska zdravstvena organizacija]]
*[http://www.who.int/rhem/procurement/en/ Bulk procurement of birth conrtol] - [[Svjetska zdravstvena organizacija]]


[[Kategorija:Kontracepcija| ]]
[[Kategorija:Kontracepcija| ]]

Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 22:16

Otvoreno pakiranje kontracepcijskih tableta.

Kontracepcija, poznata i pod nazivom zaštita od začeća obuhvaća postupke za sprječavanje trudnoće, odnosno njezino planiranje.[1] Planiranje trudnoće, omogućavanje i primjena kontracepcije naziva se i planiranje obitelji.[2][3] Spolni odnos, uz uporabu muškog ili ženskog kondoma, također može pomoći u sprječavanju spolno prenosivih bolesti.[4][5] Postupci za sprječavanje začeća koriste se od davnih vremena, no učinkovitije i bezopasnije metode postale su dostupne tek tijekom 20. stoljeća.[6] U nekim kulturama se dostupnost metoda za sprječavanje začeća namjerno ograničava, jer se smatraju moralno ili politički nepoželjnima.[6]

Najučinkovitiji postupci za sprječavanje začeća u muškaraca su sterilizacija vazektomijom, a u žena podvezivanjem jajovoda, ali nakon toga osoba više nikada ne može postati roditelj. Postoji i umetanje intrauterinih uložaka (najčešće nazvanih spirale ili IUD) te implantacijski kontraceptivi,. Po učinkovitosti slijedi niz hormonskih kontraceptiva, uključujući kombinirane tablete za kontracepciju, kontracepcijske flastere, vaginalne prstenove i injekcijske kontraceptive. Manje učinkovite metode su barijerna kontracepcijska sredstva poput prezervativa, dijafragmi, kontracepcijskih spužvi i računanja plodnih dana. Najmanje učinkovite metode su korištenje spermicida i prekinutog snošaja prije ejakulacije. Premda je najučinkovitija, sterilizacija obično nije reverzibilna (osoba više nikada nije plodna), dok su sve ostale metode reverzibilne, najčešće neposredno nakon prestanka korištenja.[7] Hitna kontracepcija može spriječiti trudnoću, ako se primijeni u prvih nekoliko dana nakon spolnog odnosa bez kontracepcije. Neki smatraju da je seksualna apstinencija također metoda za sprječavanje začeća, no spolni odgoj o apstinenciji kao jedinoj metodi zaštite od začeća (a bez podučavanja o drugim mogućim metodama) prema nekima može dovesti do porasta broja trudnoća u tinejdžerica,[8][9] ako prestanu apstinirati.

Ne bi smjele uzimati oralne kontraceptive žene starije od 35 godina i one koje puše. Također, treba ih izbjegavati ako se postoje određeni problemi kao što su: krvni ugrušci ili tromboza, problemi sa srcem, bolesti jetre, bolovi u prsnom košu koji bi upućivali na srčani udar, ukočenost u određenim dijelovima tijela i rak.[10] Iako zagovornici pobačaja tvrde kako povećana upotreba kontracepcije smanjuje stopu pobačaja, kritičari pobačaja i zagovornici prava na život tvrde kako je dramatičan porast stope pobačaja širom svijeta direktno povezan s poplavom kontracepcijskih pilula i drugih sredstava.

Katolički pogled na kontracepciju je službeno protivljenje Katoličke Crkve svim oblicima umjetnih kontracepcijskih sredstava. Stav Crkve je da, bračni spolni čin treba biti otvoren životu (prokreativan) te sjedinjujući.[11] Dodatni je prijepor što pojedina kontracepcijska sredstva mogu dovesti do pobačaja.

Trudnoće u tinejdžerki su češće lošeg ishoda. Sveobuhvatni spolni odgoj, seksualna apstinencija i dostupnost metoda za sprječavanje začeća smanjuju broj neželjenih trudnoća u ovoj dobnoj skupini.[12][13] Premda mladi mogu koristiti sve oblike kontracepcije,[14] dugoročna reverzibilna zaštita od začeća metodama poput implantacijskih kontraceptiva, spirala i vaginalnih prstenova smanjuje učestalost tinejdžerskih trudnoća.[13] Nakon porođaja, žena koja ne prehranjuje novorođenče isključivo dojenjem može ponovno zatrudniti već nakon četiri do šest tjedana. Neke od metoda kontracepcije mogu se početi koristiti neposredno nakon porođaja, dok je za korištenje drugih potrebno da protekne i do šest mjeseci. U dojilja se u svrhu sprečavanja začeća prednost pred kontracepcijskim tabletama daje pripravcima progestina. Ženama oko menopauze preporučuje se korištenje kontracepcije tijekom godinu dana nakon posljednje menstruacije.[14]

Oko 222 milijuna žena u zemljama u razvoju koje ne žele trudnoću ne koriste moderne metode za sprječavanje začeća.[15][16] Metode za sprječavanje začeća su u zemljama u razvoju smanjile smrtnost u trudnoći za 40% (2008. godine je spriječeno 270 000 smrtnih slučajeva), a mogao bi biti smanjen za 70% kad bi se metode za sprječavanje začeća koristile u potpunosti.[17][18] Produljenjem vremenskog razdoblja između trudnoća, korištenje metoda kontracepcije u odraslih žena poboljšava ishode sljedećih trudnoća i preživljenje djece.[17] Uz korištenje kontracepcije, u zemljama u razvoju se poboljšava zarada, imovinsko stanje, uhranjenost, kao i mogućnost školovanja i zdravlje njihove djece.[19] Manjim brojem neželjenih trudnoća poboljšava gospodarski rast zbog smanjenja broja materijalno ovisne djece, većeg sudjelovanja žena u radno sposobnom stanovništvu i manjem iskorištavanju oskudnog dohotka.[19][20]

Metode

Vjerojatnost trudnoće tijekom prve godine korištenja:[6][21]
Metoda Tipična primjena Optimalna primjena
Bez zaštite 85% 85%
Kombinirana pilula 8% 0.3%
Progestinska pilula 13% 1.1%
Sterilizacija (žene) 0.5% 0.5%
Sterilizacija (muškarca) 0.15% 0.10%
Kondom (ženski) 21% 5%
Kondom (muški) 18% 2%
Bakrena spirala 0.8% 0.6%
Hormonska spirala 0.2% 0.2%
Flaster 8% 0.3%
Vaginalni prsten 9% 0.3%
Depo Provera 3-6% 0.2%
Implantat 0.05% 0.05%
Dijafragma i spemicid 12% 6%
Prekinuti snošaj 27% 4%
Računanje plodnih dana ~12-25% ~1-9%
Dojenje (laktacija)-amenoreja 0-7.5%[22] <2%[23]

Metode kontracepcije obuhvaćaju barijerne metode, hormonsku kontracepciju, intrauterine uloške (spirale, IUD), sterilizaciju i promjene u ponašanju. One se koriste prije ili za vrijeme spolnog odnosa, dok je hitna kontracepcija učinkovita i do nekoliko dana nakon spolnog odnosa. Učinkovitost se obično izražava u postotku žena koje zatrudne nakon primjene neke od metoda tijekom prve godine korištenja,[24] a ponekad i tijekom cijelog plodnog razdoblja života, kad se radi o jako učinovitim metodama kao što je podvezivanje jajovoda.[25]

Najučinkovitije metode su one koje su dugoročne, a zbog kojih nisu potrebne česte kontrole kod liječnika.[26] Neuspješnost kirurške sterilizacije, implantacijskih hormona i intrauterinih uložaka tijekom prve godine primjene iznosi manje od 1%.[26] Hormonske kontracepcijske tablete, flasteri ili prstenovi, kao i metoda dojenja (laktacije)-amenoreje (LAM), ukoliko se koriste na optimalan način također u prvoj godini (odnosno, za metodu LAM u prvih 6 mjeseci) pokazuju neuspjeh u manje od 1% slučajeva.[26] Uz tipični način korištenja, neuspješnost je značajno veća, u rasponu od 3-9%, a zbog nepravilne primjene.[26] Neuspješnost ostalih metoda, poput računanja plodnih dana, primjene prezervativa, dijafragmi i spermicida je u prvoj godini korištenja veća, čak i uz optimalni način primjene.[26]

Premda sve metode kontracepcije imaju određene potencijalne nepoželjne učinke, opasnost od njih je manja nego od trudnoće.[26] Nakon prekida primjene mnogih metoda kontracepcije, uključujući oralne kontraceptive (tablete), spirale, implantacijske i injekcijske kontraceptive, stope trudnoća su u sljedećoj godini jednake kao i ako se nije koristila niti jedna od metoda kontracepcije.[27]

U osoba sa specifičnim zdravstvenim tegobama, prije primjene određenih načina kontracepcije mogu biti potrebne dodatne pretrage.[28] U zdravih žena, prije primjene mnogih metoda kontracepcije, uključujući tablete, injekcijsku ili implantacijsku kontracepciju i prezervative nije potreban liječnički pregled.[29] Izgleda da ginekološki pregled, pregled dojki ili pretrage krvi prije početka primjene kontracepcijske pilule ne utječu na ishod, te se stoga ne smatraju potrebnima.[30][31] Svjetska zdravstvena organizacija je 2009. godine objavila podrobni popis zdravstvenih uvjeta za primjenu pojedinih oblika kontracepcije.[28]

Prirodne metode planiranja obitelji često se ističu kao vrlo pouzdane i za jedan dio naše populacije kao jedine prihvatljive. Njihovu učinkovitost neopravdano pretpostavljaju drugim metodama kontracepcije, a ističe se i pouzdanost u liječenju neplodnosti (Billingsova metoda, NAPRO i sl.).[32]

Hormonska

hormonski kontraceptivi djeluju putem sprječavanja ovulacije, a time i oplodnje.[33] Oni postoje u obliku različitih pripravaka, kao što su kontracepcijske tablete, potkožni implantati, injekcije, flasteri, kontracepcijske spirale i vaginalni prstenovi. Trenutno postoje samo za primjenu u žena. Postoje dva tipa kontracepcijskih pilula, kombinirana kontracepcijska pilula i progestagenska pilula.[34] Ukoliko se uzima u trudnoći niti jedna od njih ne povećava opasnost od pobačaja, niti ne uzrokuje prirođene nakaznosti ploda.[31]

Kombinirani hormonski kontraceptivi povezani su s malo povećanom opasnošću od venske tromboze i arterijske tromboze, međutim ta je opasnost manja od opasnosti povezane s trudnoćom.[35] Zbog te opasnosti ovakva se kontracepcija ne preporučuje ženama u dobi iznad 35 godina koje puše.[36] Učinak na spolnu želju je različit, u nekih korisnica ju povećava, a u nekih smanjuje, dok u većine učinka nema.[37] Kombinirani oralni kontraceptivi smanjuju opasnost od karcinoma jajnika i karcinoma endometrija, a ne mijenjaju opasnost od razvoja karcinoma dojke.[38][39] Često smanjuju obilnost menstruacijskog krvarenja i bolnu menstruaciju.[31] Niže doze estrogena u vaginalnim prstenovima mogu smanjiti bolnost dojki, mučninu i glavobolju povezane s pripravcima koji sadrže veće doze estrogena.[38]

Progestinska pilula, injekcije i intrauterini ulošci nisu povezani s povećanom opasnošću od stvaranja tromba, te ih mogu koristiti i žene s prethodnom venskom trombozom.[35][40] U žena čija anamneza sadrži podatak o arterijskoj trombozi treba primijeniti nehormonsku metodu zaštite od začeća ili metodu samim progestinom (ali ne u obliku injekcija).[35] Progestinska pilula može ublažiti simptome menstruacije i može se koristiti tijekom dojenja jer ne utječe na stvaranje mlijeka.Uz ovu metodu zaštite od začeća može doći do nepravilnih krvarenja, a u nekih korisnica i do razdoblja izostanka menstruacije.[41] Progestini drospirenon i desogestrel smanjuju androgenske nuspojave, ali povećavaju opasnost od tromboze, zbog čega nisu kontraceptivi prvog izbora.[42] Podaci o tipičnoj neuspješnosti injekcijskog progestina Depo-Provera se razilaze, s rasponom od manje od 1%[43] sve do 6%.[26]

Barijerna

Datoteka:Kondom.jpg
Neodmotani muški prezervativ

Barijerna kontracepcija obuhvaća sredstva koja sprječavaju trudnoću fizički sprječavajući spermu da dospije do maternice.[44] U njih spadaju muški kondomi, ženski kondomi, cervikalne kape, dijafragme i kontracepijske spužve sa spermicidom.[44]

Kondomi su, općenito, najčešće primjenjivane metode kontracepcije.[45] Muški prezervativi se stavljaju na penis u erekciji, te fizički sprječavaju da ejakulirana sperma uđe u tijelo spolnog partnera.[46] Suvremeni kondomi su najčešće napravljeni od lateksa, no mogu biti napravljeni i od drugih materijala kao što je poliuretan ili janjeće crijevo.[46] Postoje i ženski kondomi, najčešće od nitrilne gume, lateksa ili poliuretana.[47] Prednost muških kondoma je u tome što su jeftini, što se lako primjenjuju i imaju malo nepoželjnih učinaka.[48] U Japanu oko 80% parova kao zaštitu od začeća koristi kondome, dok ih u Njemačkoj koristi oko 25%,[49] a u SAD-u 18% parova.[50]

Korištenje muških kondoma i dijafragme sa spermicidom u prvoj je godini neuspješno u 15%, odnosno 16%.[6] Uz optimalni način korištenja, kondomi su učinkovitiji, s neuspjehom od 2% u prvoj godini korištenja, u usporedbi sa 6% neuspjeha uz korištenje dijafragme.[6] Dodatna prednost kondoma jest u sprječavanju širenja spolno prenosivih infekcija kao što je AIDS.[7]

Kontracepcijske spužve su kombinacija barijerne metode sa spermicidom.[26] Kao i dijafragme, one se umeću u rodnicu prije spolnog odnosa, a kako bi bile učinkovite, moraju prekriti cerviks.[26] Tipična neuspješnost tijekom prve godine korištenja ovisi o tome je li žena prethodno rodila ili ne, i iznosi 24% u žena koje su rodile, a 12% u žena koje nisu.[26] Spužva se u rodnicu može umetnuti i do 24 sata prije spolnog odnosa, a ne smije se izvaditi najmanje šest sati nakon njega.[26] Uz primjenu spužvi opisane su alergijske reakcije[51] i ozbiljniji nepoželjni učinci kao što je sindrom toksičnog šoka.[52]

Intrauterini ulošci

Suvremeni intrauterini ulošci (spirale, IUD) su obično maleni i imaju oblik slova 'T', te sadrže bakar ili levonorgestrel, a uvode se u sluznicu šupljine maternice.[53] Oni predstavljaju oblik dugoročne reverzibilne zaštite od začeća. Neuspjeh u prvoj godini primjene bakrene spirale iznosi oko 0,8%, a levonorgestrelske spirale 0,2%.[6] Od različitih metoda zaštite od začeća njima su, uz kontracepcijske implantate, korisnice najzadovoljnije.[54]

Dokazi podupiru učinkovitost i bezopasnost u adolescentica[54] i žena koje do tada nisu rađale.[55] Spirale ne utječu na dojenje i mogu se koristiti neposredno nakon porođaja.[56] Također se mogu koristiti naposredno nakon pobačaja.[57] Kad se, čak i nakon dugotrajnog korištenja, spirala ukloni, odmah se uspostavlja sposobnost začeća.[58] Dok bakrene spirale mogu pojačati menstrualno krvarenje i menstrualnu bol,[59] hormonske spirale smanjuju menstrualno krvarenje ili ga u potpunosti sprječavaju.[56] Druge moguće komplikacije su istiskivanje (2-5%) i, rijetko, perforacija maternice (manje od 0,7%).[56][60] Menstrualne boli se mogu ublažiti nesteroidnim protuupalnim lijekovima.[60]

Od 2007. godine spirale su najrasprostranjeniji oblik reverzibilne zaštite od začeća, uz više od 180 milijuna korisnica širom svijeta.[61][62] Intrauterini uložak starijeg datuma (Dalkon shield) bio je povezan s povećanom opasnošću od upalne bolesti zdjelice, međutim suvremene spirale ne utječu na tu opasnost u žena koje u vrijeme uvođenja spirale ne boluju od spolno prenosivih infekcija.[63]

Sterilizacija

Kirurška sterilizacija se u žena sastoji od podvezivanja jajovoda, a u muškaraca od vazektomije.[6] Značajnijih dugoročnih neželjenih učinaka nema, a podvezivanje jajovoda u žena smanjuje opasnost od karcinoma jajnika.[6] Vjerojatnost kratkoročnih komplikacija vazektomije je dvadeset puta manja nego kod podvezivanja jajovoda.[6][64] Nakon vazektomije može doći do otoka i bolnosti mošnje, što se obično povlači nakon jednog ili dva tjedna.[65] Podvezivanje jajovoda je praćeno komplikacijama u 1 do 2 posto slučajeva, pri čemu su ozbiljne komplikacije obično posljedica anestezije.[66] Ni jedna od ovih metoda ne pruža zaštitu od spolno prenosivih infekcija.[6] Nakon sterilizacije više nije moguće imati djecu.

Oko 5% žena u dobi iznad 30 godina i oko 20% žena mlađih od 30 godina života požale svoju odluku.[6] Muškaraca koji žale što se odlučili na sterilizaciju je manje (<5%), više ih je u mlađoj životnoj dobi, onih koji imaju malu djecu ili nemaju djece, kao i onih čiji je brak nestabilan.[67] U jednom istraživanju ljudi s djecom, 9% ih je izjavilo da ne bi imalo djece kada bi se u trenutku istraživanja na to trebali ponovno odlučiti.[68]

Premda se sterilizacija smatra konačnim postupkom,[69] moguće je pokušati ponovnu uspostavu cjelovitosti jajovoda, putem ponovnog spajanja jajovoda, ili cjelovitosti sjemenovoda ponovnim spajanjem sjemenovoda. Ova je želja u žena često povezana s promjenom partnera.[69] Do uspješne trudnoće nakon ponovne uspostave cjelovitosti jajovoda dolazi u 31 do 88%, uz povećanu mogućnost komplikacija od kojih je najčešća ektopična trudnoća.[69] Postotak muškaraca koji traže ponovnu uspostavu cjelovitosti sjemenovoda iznosi između 2 i 6%.[70] Uspješnost začimanja drugog djeteta nakon toga iznosi između 38 i 84%, a uspješnost je to manja što je između sterilizacije i ponovne operacije, odnsosno uspostavljanja cjelovitosti proteklo dulje vremensko razdoblje.[70] U muškaraca postoji i mogućnost ekstrakcije sperme nakon čega slijedi umjetna oplodnja.[71]

Ponašanje

U ove metode spada određivanje vremena menstruacijskog ciklusa i način snošaja pri kojem se sprječava unošenje sperme u ženski spolni sustav, ili uvijek ili u vrijeme kad se misli da bi moglo doći do oplodnje.[72] Uz optimalnu primjenu, neuspjeh u prvoj godini primjene može biti oko 3,4%, međutim uz nepravilnu primjenu neuspjeh može biti i do 85%.[73]

Određivanje plodnih dana

Određivanje plodnih dana obuhvaća određivanje najplodnijih dana menstruacijskog ciklusa uz izbjegavanje spolnog odnosa.[72] Načini za određivanje plodnosti su mjerenje bazalne temperature, pregledavanje cervikalne sluzi, ili određivanje dana ciklusa.[72] Tipični neuspjeh u prvoj godini primjene iznosi između 12% i 25%, a uz optimalni način korištenja ovisi o tome koji se način koristi, i tipično je 1% do 9%.[6] Dokazi na kojima se zasnivaju spomenute procjene su slabi, jer većina parova u istraživanjima ubrzo odustaje od primjene ovih metoda.[72] Općenito ih primjenjuje oko 3,6% parova.[74]

Vrijednosti temperature se zapisuju. U normalnom menstruacijskom ciklusu postoje dvije faze. U prvoj fazi temperatura je niža od 36,6 °C, a u drugoj fazi temperatura je u rasponu od 36,6 °C i 37,2 °C. Ovulacija se dogodila 1-2 dana prije porasti temperature. Neplodno razdoblje je tri dana nakon početka povišene temperature. Apstinencija traje od prvog dana menstruacije od tri dana nakon početka povišene temperature.

Ako se metoda zasniva na bazalnoj temperaturi i drugom primarnom znaku plodnosti, naziva se simptotermalnom. U tipičnih korisnika simptotermalne metode, do neplanirane trudnoće dolazi u 1% do 20%.[75]

Prekinuti snošaj

Prekinuti snošaj (lat. coitus interruptus), je metoda pri kojoj muškarac prekida spolni odnos prije ejakulacije.[76] Glavna opasnost prekinutog snošaja je u njegovom nepravilnom ili nepravovremenom prekidu.[76] Uz optimalnu primjenu neuspjeh u prvoj godini iznosi 4%, a uz tipičnu primjenu do 27%.[28] Neki zdravstveni radnici ovu metodu ne smatraju kontracepcijskom.[26]

O sadržaju sperme u preejakulatu nema dovoljno dokaza.[77] Premda u nekim probnim istraživanjima sperma nije nađena,[77] u jednom je istraživanju nađena u 10 od 27 dobrovoljaca.[78] Metodu prekinutog snošaja kao metodu kontracepcije koristi oko 3% parova.[74]

Apstinencija

Premda neki zagovaraju potpunu spolnu apstinenciju, što podrazumijeva potpuno izbjegavanje spolnih odnosa, ona u kontekstu kontracepcije znači izbjegavanje vaginalnog snošaja.[79][80] U sprječavanju trudnoće, apstinencija je 100% učinkovita, međutim neki koji žele apstinirati ne suzdržavaju se od svih spolnih aktivnosti, a u mnogim skupinama stanovništva postoji značajna opasnost od trudnoće zbog spolnog odnošaja bez pristanka.[81][82]

Spolni odgoj koji se zasniva samo na apstinenciji ne smanjuje broj tinejdžerskih trudnoća, osim kada je apstinencija potpuna.[5][83] U usporedbi s mladima čiji je spolni odgoj bio sveobuhvatan, broj tinejdžerskih trudnoća je veći u mladih čiji se spolni odgoj zasnivao samo na apstinenciji.[83][84] Neki stručnjaci preporučuju da osobama kojima je apstinencija prvi izbor kontracepcije budu na raspolaganju i pomoćne metode (poput prezervativa ili postkoitalne kontracepcije).[85] Spolni odnos bez penetracije, bez vaginalnog snošaja i oralni spolni odnos bez vaginalnog snošaja ponekad se svrstavaju u kontracepciju.[86] Premda se njima u pravilu izbjegava trudnoća, do nje ipak može doći pri interkruralnom spolnom odnosu i drugim oblicima bliskosti pri kojima penis i vagina dolaze u bliski dodir (trljanje spolnim organima i završetak analnog snošaja) kad sperma može dospjeti blizu ulaza u rodnicu, te biti unešena u nju vaginalnim izlučevinama.[87][88]

Kalendarska metoda (Ogino-Knaus)

Prije primjene metode mjeri se dužina menstruacijskog ciklusa 6 mjeseci. Utvrdi se najduži i najkraći ciklus. Od broja dana u najkraćem ciklusu oduzima se 18, da bi se dobio prvi plodni dan. Od broja dana u najdužem ciklusu oduzima se 11, da se dobije posljednji dan ciklusa. U normalnom menstualnom ciklusu od 28 dana plodni dani su obični između 8. i 19. dana. Tada se apstinira.

Billingsova ovulacijska metoda

To je metoda promatranja cervikalne sluzi. Za vrijeme menstrualnog ciklusa događaju se promjene u količini, gustoći i sastavu sluzi rodnice - vanjskog spolovila. Svaku večer bilježe se promjene sluzi, koja ostaje na papiru nakon brisanja rodnice.[89] Na početku i na kraju menstruacijskog ciklusa sluzi nema ili je oskudna, gusta, ljepljiva. Nekoliko dana prije ovulacije sluz postaje obilnija, bistrija i elastična. Nakon ovulacije sluz postaje ljepljiva i gušća, a zatim nestaje. Apstinencija se preporučuje od pojave prvih znakova sluzi do 4 dana nakon najobilnije pojave sluzi. U to neplodno vrijeme, sluz je gusta, oskudna ili je nema. Plodni dani traju cijelo vrijeme dok je sluz obilna, bistra i elastična.

Simpotermalna metoda

Sastoji se od kombiniranja metode mjerenja bazalne tjelesne temperature i Billingsove ovulacijske metode. Daje najbolje rezultate.

Persona

U ovoj metodi mjeri se razina estradiola u urinu i programirana je za procjenu rizika od trudnoće u pojedinom ciklusu.[90]

Dojenje

Metoda dojenje-amenoreja sastoji se u iskorištavanju prirodne ženine poslijeporođajne neplodnosti do koje dolazi nakon porođaja, a koja se može produljiti i za vrijeme dojenja.[91] Za ovu metodu obično je potrebno nepostojanje menstruacije, prehrana djeteta isključivo dojenjem i da je dojenče mlađe od šest mjeseci.[23] Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi da je, ukoliko se dijete prehranjuje isključivo dojenjem, neuspjeh ove metode u prvih šest mjeseci nakon porođaja 2%.[92] Istraživanjima je dokazan neuspjeh ove metode u rasponu od 0% do 7,5%.[22] Neuspjeh se u razdoblju od prve godine nakon porođaja povećava na 4-7%, a u dvije godine nakon porođaja na 13%.[93] Prehrana mliječnim pripravcima, izdajanje umjesto dojenja, davanje dude varalice i prehrana krutom hranom povećavaju neuspješnost ove metode.[94] U žena koje prehranjuju djecu isključivo dojenjem, u 10% slučajeva do pojave menstruacija dolazi prije isteka od tri mjeseca, a u 20% prije isteka od šest mjeseci nakon porođaja.[93] U žena koje ne doji, do uspostave plodnosti može doći već četiri tjedna nakon porođaja.[93]

Hitna

Hitna kontracepcija obuhvaća lijekove (pilula za dan poslije) ili sredstva koja se primjenjuju nakon spolnog odnosa bez kontracepcije, a u svrhu sprječavanja trudnoće.[95] Oni djeluju prvenstveno sprječavajući ovulaciju ili oplodnju.[96] Mogućnosti obuhvaćaju primjenu kontracepcijske pilule velike dozaže, levonorgestrela, mifepristona, ulipristala i intrauterinog uloška.[97] Kad se primijene unutar 3 dana nakon spolnog odnosa bez kontracepcije ili pucanja prezervativa, pilule levonorgestrela smanjuju mogućnost trudnoće za 70% (stopa trudnoća od 2,2%).[95] U razdoblju primjene do 5 dana nakon spolnog odnosa bez kontracepcije, ulipristal smanjuje mogućnost trudnoće za oko 85% (stopa trudnoća 1,4%), te je možda nešto učinkovitiji od levonorgestrela.[95][97][98] Mifepriston je također učinkovitiji od levonorgestrela, dok su bakrene spirale najučinkovitije.[97] Spirala se može ugraditi i do 5 dana nakon spolnog odnosa i sprječava oko 99% trudnoća (stopa trudnoće od 0,1 do 0,2%).[96][99] Zbog toga je ona najučinkovitiji način hitne kontracepcije.[100] Kao rezultat pilule za dan poslije, oplođena jajna stanica će umrijeti, zbog nedostatka hrane, što je vrsta pobačaja.

Opskrbljavanje žena pilulama za dan poslije prije spolnog odnosa ne sprječava spolno prenosive bolesti, korištenje prezervativa, učestalost trudnoća ni rizično spolno ponašanje.[101][102] Sve navedene metode imaju minimalne nuspojave.[97]

Dvostruka kontracepcija

Dvostruka kontracepcija podrazumijeva sprječavanje i spolno prenosivih infekcija i trudnoće.[103] Ona se može ostvariti ili korištenjem samog kondoma, ili uz neku drugu metodu za sprječavanje začeća, ili izbjegavanjem spolnog odnosa s penetracijom.[104][105]

Ukoliko je bojazan od trudnoće velika, razumno je istovremeno koristiti dvije metode istovremeno,[104] a dvije metode se preporučuju i u osoba koje se liječe lijekom protiv akni, isotretinoinom, zbog velike opasnosti od prirođenih nakaznosti ako se uzimaju tijekom trudnoće.[106]

Nuspojave

Oko 30% žena ima blage simptome kao što su: mučnina, povraćanje, blagi porast tjelesne mase, napetost dojki, glavobolje, intermenstrualno krvarenje (blago krvarenje između dvije menstruacije – eng. spotting).[107] Ne bi smjele uzimati oralne kontraceptive žene starije od 35 godina i one koje puše. Također, treba ih izbjegavati ako se postoje određeni problemi kao što su: krvni ugrušci ili tromboza, problemi sa srcem, bolesti jetre, bolovi u prsnom košu koji bi upućivali na srčani udar, ukočenost u određenim dijelovima tijela i rak.[10] Oralnu kontracepciju ne smiju uzimati ni žene koje imaju problema s jetrima, bubrezima i venama, kao i one koje su u obitelji imale slučajeve karcinoma dojke.[108] Ne smije se uzimati istovremeno s nekim lijekovima jer poništava ili povećava njihov učinak ovisno o lijeku.[109]

Gubitak seksualne želje jedna je od čestih nuspojava koja muči brojne žene.[110] Zbog nedostatka ovulacije, ponekad žene nemaju ni seksualnu želju ni dovoljnu vlažnost vagine, ali prestankom konzumacije kontracepcije vjerojatno će se seksualna želja opet unormaliti.[111]

Znanstvenici su otkrili da kontraceptivi takozvane treće generacije uzrokuju godišnje 14 smrti u Francuskoj te su sada i liječnici u Velikoj Britaniji dobili naputak da pacijentice koje uzimaju neke od najprodavanijih kontracepcijskih pilula upozore na zabrinjavajuću opasnost za zdravlje koje ti lijekovi nose. Zbog tih novih otkrića farmaceutski div Bayer, koji proizvodi Yasmin i Femodene, objavio je da će na ambalaži svojih kontracepcijskih pilula upozorenje o povećanom riziku za stvaranje krvnih ugrušaka učiniti znatno vidljivijim.[112] Jedan od najopasnijih rizika za žene kod uzimanja kombiniranih pilula je povećan rizik od duboke venske tromboze, što može biti kobno. Tu je i povećan rizik od karcinoma dojke: jedna od osam žena može dobiti karcinom dojke, koji je odgovoran za 31 smrtni slučaj u Velikoj Britaniji svaki dan.[113]

Žene koje koriste tablete koje sadrže samo progestogen imaju tri puta veću vjerojatnost oboljeti od mentalne bolesti nego žene koje ne uzimaju nikakve tablete. Znanstvenici koji su vodili istraživanje smatraju da bi liječnici, zbog ovih nuspojava, trebali krajnje oprezno propisivati tablete samo na bazi progestogena.[114]

Učinci

Kontracepcija i pobačaj

Britanska služba za savjetovanje trudnica (eng. British Pregnancy Advisory Service -BPAS) otkrila je da su dvije trećine žena, koje su napravile pobačaj koristile kontracepciju. Iako zagovornici pobačaja tvrde kako povećana upotreba kontracepcije smanjuje stopu pobačaja, kritičari pobačaja i zagovornici prava na život tvrde kako je dramatičan porast stope pobačaja širom svijeta direktno povezan s poplavom kontracepcijskih pilula i drugih sredstava.

Dr. Malcolm Potts, bivši medicinski direktor Međunarodne federacije za planirano roditeljstvo, predvidio je 1973. godine da će „umjesto smanjenja, uslijediti porast stope pobačaja kako se ljudi budu više oslanjali na kontracepciju.”[115] I poznati Alfred Kinsey ustvrdio je da su oni koji se odlučuju na pobačaj, uglavnom oni koji upotrebljavaju kontracepcijska sredstva.[116]

Nove studije otkrivaju da svi oblici hitne kontracepcije mogu prouzročiti pobačaj. Izvješće Lozier Instituta, obrazovnog i istraživačkog ogranka nevladine organizacije Susan B. Anthony List, sažimljući studije, objašnjava da svaki oblik i proizvod hitne kontracepcije može uzrokovati pobačaj mijenjajući kemijski sastav endometrija žene, čineći ga tako nepogodnim za svaki ljudski zametak (embrij) koji je u tijelu začet. U takve tablete spadaju Paragard T 380, ellaOne i Plan B.[117]

Kontracepcija i kriza nataliteta

Prije 80 godina, žene su u prosjeku rađale šestero djece. I otad se bilježi stalni pad fertiliteta koji već oko 1960. iznosi oko troje djece. To je vrijeme prije kontracepcijske pilule, vrijeme kada je i pobačaj zabranjen i tek se demografske promjene u šezdesetima poklapaju s pojavom kontracepcije i legalizacijom pobačaja.[118] Kolaps rađanja u zapadnoj Europi počeo je 1970-tih. Njemu su prethodili događaji koji su mu bitno doprinijeli: uvođenje kontracepcijske pilule, legalizacija i olakšavanje razvoda i sloboda pobačaja.[119]

Iranski parlament zabranio je reklamiranje kontracepcijskih sredstava 2014. godine, u nastojanju da suzbije pad nataliteta. Ovom odredbom, usvojenom većinom glasova, bit će, primjerice, zabranjeno objavljivati članke u kojima se o kontracepciji pozitivno govori. Pobačaj će biti dopušten samo u slučajevima kad je život majke u pitanju.[120]

Zdravlje

Datoteka:Maternal mortality rate worldwide.jpg
Maternalni mortalitet 2010. godine[121]

Procjenjuje se da je primjena kontracepcije u zemljama u razvoju smanjila broj smrti pri porodu za 40% (2008. spriječila oko 270 000 smrtnih slučajeva majki), a da bi mogla spriječiti 70% smrtnih slučajeva kad bi se primjenjivala u svim potrebnim slučajevima zaštite od začeća.[17][18] Ovaj povoljni učinak postignut je smanjenjem broja neplaniranih trudnoća koje su u konačnici dovele do opasnih namjernih pobačaja i sprječavanjem rizičnih trudnoća.[17]

Zaštita od začeća u zemljama u razvoju također poboljšava preživljenje djece, produljenjem vremenskog razdoblja između pojedinih trudnoća.[17] U tim zemljama je preživljenje djece lošije kad majke ostanu u drugom stanju unutar razdoblja od osamnaest mjeseci nakon prethodnog porođaja.[17][122] Čini se kako odgađanje sljedeće trudnoće nakon pobačaja ne povećava opasnost za dijete, te se ženama u takvim okolnostima preporučuje da ostanu u drugom stanju kad se osjete spremnima za trudnoću.[122]

Maloljetničke trudnoće, osobito u mladih tinejdžerki praćene su povećanom opasnošću od nepovoljnog ishoda, kao što je prijevremeni porođaj, niska porođajna težina i smrt novorođenčeta.[12] U SAD-u je 82% trudnoća u dobi između 15 i 19 godina neplanirano.[60] Sveobuhvatni spolni odgoj i dostupnost kontracepcije su učinkoviti u smanjenju broja trudnoća u ovoj dobnoj skupini.[123]

Novčana pitanja

Pogreška pri izradbi sličice:
Zemlje prema stopi plodnosti 2012.

██ 7–8 Djece

██ 6–7 Djece

██ 5–6 Djece

██ 4–5 Djece

██ 3–4 Djece

██ 2–3 Djece

██ 1–2 Djece

██ 0–1 Dijete

U zemljama u razvoju, zaštita od začeća povećava ekonomski rast jer je manje novčano ovisne djece, stoga više žena sudjeluje u radno sposobnom stanovništvu.[19] Uz dostupniju primjenu kontracepcije povećavaju se ženini prihodi i imovina, indeks tjelesne mase i mogućnosti školovanja djece, kao i njihova uhranjenost.[19] Planiranje obitelji pomoću suvremene zaštite od začeća jedan je od najisplativijih zdravstvenih postupaka.[124] Ujedinjeni narodi procjenjuju da se na svaki dolar potrošen na kontracepciju uštedi dva do šest dolara.[125] Ova je ušteda povezana sa sprječavanjem neželjenih trudnoća i ograničavanjem širenja spolno prenosivih bolesti.[124] Premda su svi načini kontracepcije novčano povoljni, najveće uštede su postignute primjenom bakrenih intrauterinih uložaka.[124]

Ukupni medicinski troškovi praćenja trudnoće, porođaja i novorođenačke skrbi 2012. godine u SAD-u iznose prosječno 21 000 $ za vaginalni porođaj, a 31 000 $ za porođaj carskim rezom.[126] U većini drugih zemalja ova je cijena više od upola manja.[126] Za dijete rođeno 2011. godine prosječna obitelj u SAD-u potrošit će 235 000 $ tijekom 17 godina njegovog odrastanja.[127] S druge strane, korištenje kontracepcije smanjuje demografski rast, što je veliki problem u razvijenim zemljama i događa se ubrzano starenje stanovništva, odumiranje sela, problemi s nedovoljno radne snage i nepovoljnim omjerom umirovljenih i zaposlenih stanovnika.

Prevalencija

Pogreška pri izradbi sličice:
Postotak žena koje su koristile suvremenu kontracepciju 2010. godine.

██ 6%

██ 12%

██ 18%

██ 24%

██ 30%

██ 36%

██ 42%

██ 48%

██ 54%

██ 60%

██ 66%

██ 72%

██ 78%

██ 84%

██ 86%

██ Nema podataka

Godine 2009. kontracepciju je širom svijeta koristilo 60% parova koji su bili u braku i mogli imati djecu.[62] Učestalost pojedinih načina se uvelike razlikuje između različitih zemalja.[62] U razvijenim zemljama najčešće se koriste prezervativi i kontracepcijske tablete u Africi kontracepcijske tablete, a u Južnoj Americi i Aziji sterilizacija.[62] U zemljama u razvoju je sveukupno 35% zaštite od začeća postignuto ženskom sterilizacijom, 30% pomoću kontraceptivnih tableta, 11% pomoću prezervativa, a 4% pomoću muške sterilizacije.[62]

Premda ju se u razvijenim zemljama koriste manje nego u zemljama u razvoju, spiralu je 2007. godine koristilo više od 180 milijuna žena.[61] Izbjegavanje spolnih odnosa za vrijeme plodnih dana koristi oko 3,6% žena reproduktivne dobi, a u nekim područjima Južne Amerike i do 20% žena.[128] Godine 2005. mušku je kontracepciju (prezervative ili vazektomiju) koristilo 12% parova i to učestalije u razvijenim zemljama.[129] Korištenje muške kontracepcije se u razdoblju između 1985. i 2009. godine smanjilo.[62] U zemljama subsaharske Afrike se korištenje ženske kontracepcije povećalo s oko 5% u 1991. na oko 30% u 2006. godini.[130]

Godine 2012. 57% žena reproduktivne dobi željelo je izbjeći trudnoću (867 od 1520 milijuna).[131] Međutim, za oko 222 milijuna žena kontracepcija nije bila dostupna, od čega ih je 53 milijuna bilo u subsaharskoj Africi, a 97 milijuna u Aziji.[131] To je dovelo do 54 milijuna neželjenih trudnoća i skoro 80 000 maternalnih smrti godišnje.[62] Jedan od razloga što ženama nije dostupna kontracepcija jest što mnoge zemlje iz vjerskih ili političkih razloga ograničavaju njezinu dostupnost,[6] dok je drugi razlog siromaštvo.[132] Zbog zakona koji ograničavaju pobačaj u subsaharskoj Africi, mnoge žene pribjegavaju nezakonitim načinima prekida neželjene trudnoće, zbog čega se svake godine izvodi oko 2-4% nemedicinskih prekida trudnoće.[132]

Prema podatcima iz primarne zdravstvene zaštite, u Hrvatskoj oko 10 % žena reproduktivne dobi koristi mogućnost posjeta ginekologu radi savjetovanja o planiranju obitelji ili propisivanja kontracepcijskog sredstva. Najčešće se propisuju oralni kontraceptivi (75,5 %) i intrauterini ulošci (12,9 %). Savjetovanje o planiranju obitelji i reproduktivnom zdravlju provodi se i u drugim dijelovima zdravstvenog sustava, u okviru skrbi obiteljskog doktora te u djelatnosti školske i adolescentne medicine, ali i izvan zdravstvenog sustava. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prekid trudnoće se još uvijek u značajnoj mjeri koristi kao sredstvo kontracepcije, što pokazuju podatci prema kojima je među ženama koje tijekom godine izvrše prekid trudnoće na svoj zahtjev u zdravstvenim ustanovama Hrvatske, najviše onih koje već imaju djecu (56,5 %) i u dobi su od 30 do 39 godina.[133] Prema statističkim podacima, u Hrvatskoj je 1990. godine bilo oko 38 500 namjernih pobačaja, a 2004. godine samo malo više od 5000 pobačaja. Velika razlika može se pripisati boljoj obrazovanosti i informiranosti, ali se vjeruje da dio pobačaja liječnici izvode ilegalno pa svi nisu navedeni u statističkim podacima.[134]

Povijest

Antički novčić iz Cirene na kojem se nalazi stabljika silphiuma.

Egipatski papirus iz Ebersa iz 1550. pr. Kr. i papirus iz Kahuna iz 1850. pr. Kr. sadrže neke od najranijih zabilježenih opisa zaštite od začeća, korištenje meda i listova i gaze akacije koji su se uvodili u rodnicu kako bi spriječili pristup spermi.[135][136] Staroegipatski crteži također prikazuju i primjenu kondoma.[49] U Knjizi postanka se kao metoda kontracepcije spominje prekinuti snošaj ili coitus interruptus, kada Onan "prosipa sjeme" (ejakulira) na zemlju kako ne bi začeo dijete s udovicom svoga brata Tamarom.[135] Smatra se da je u Staroj Grčkoj u svrhu kontracepcije korišten silphium, koji je zbog svoje učinkovitosti, a time i potražnje, iskorijenjen.[137] U srednjovjekovnoj Europi, svaki pokušaj sprječavanja trudnoće smatrao se nemoralnim od strane Katoličke Crkve.[135] Smatra se da su žene toga doba ipak koristile niz postupaka za sprječavanje začeća, kao što su prekinuti snošaj te uvođenje korijena ljiljana i rutvice u rodnicu (a uz to i infanticid nakon porođaja).[138] Casanova (1725.1798.), je za vrijeme renesanse opisao prekrivanje spolovila janjećom kožom u svrhu sprječavanja trudnoće, međutim kondomi su postali široko dostupni tek u u 20. stoljeću.[135] Richard Richter je 1909. izradio prvi intrauterini uložak od crijeva svilene bube, a koji je dodatno razvio i proizvodio kasnih 1920-ih godina Ernst Gräfenberg.[139] Margaret Sanger je 1916. otvorila prvu kliniku za kontracepciju, zbog čega je uhićena.[135] Nakon toga je u Velikoj Britaniji prvu takvu kliniku 1921. otvorila Marie Stopes.[135] Gregory Pincus i John Rock su 1950-ih godina uz pomoć organizacije Planned Parenthood Federation of America razvili prvu kontracepcijsku tabletu, a koja je postala dostupna javnosti 1960-ih godina.[140] U 1970-tima kirurški izvedenom pobačaju alternativa je postao pobačaj izazvan analozima prostaglandina, a 1980-ih godina mifepristonom .[141]

Društvo i kultura

Pravna pitanja

Sporazumi o ljudskim pravima zahtijevaju od vlada većine zemalja da omoguće planiranje obitelji i obaviještenost o kontracepciji kao i službe koje to omogućuju. U to su obuhvaćeni i stvaranje plana o mreži nacionalnih službi za planiranje obitelji, ukidanje zakona koji ograničavaju pristup planiranju obitelji, osiguranje dostupnosti niza bezopasnih i učinkovitih načina kontracepcije uključujući i hitnu kontracepciju, osiguranje postojanja novčano dostupnih zdravstvenih radnika i službi te planiranje praćenja uvedenih postupaka. Ukoliko se vlade ne pridržavaju navedenoga, mogle bi biti optužene za nepoštivanje međunarodnih dogovora.[142]

Ujedinjeni narodi su pokrenuli pokret Every Woman Every Child kako bi se utvrdio napredak u smislu zadovoljenja kontracepcijskih potreba svake žene. Ova inicijativa ima za cilj povećanje broja korisnica suvremenih metoda kontracepcije za 120 milijuna žena u 69 najsiromašnijih zemalja svijeta do 2020. godine. Osim toga, želi se iskorijeniti diskriminaciju djevojaka i mladih žena koje traže kontracepciju.[143]

Počevši od kraja 60-ih godina 20. stoljeća pod pritiskom Švedske, Indije, Pakistana i zagovornika Malthusove teorije, UN je preko UNICEF-a počeo financirati kontrolu rađanja preko financiranja i promoviranja kontracepcije, pobačaja i sterilizacije širom svijeta.[144] Institut za istraživanje populacije (PRI) 1999. godine objavio je priopćenje, kako u Afriku stižu brodovi puni kontracepcijskih i abortivnih sredstava umjesto hrane i lijekova, koje traže afričke države.

Vjerska pitanja

Podrobniji članak o temi: Katolički pogled na kontracepciju

Gledišta različitih vjera o etici kontracepcije se razlikuju.[145] Rimokatolička Crkva u nekim slučajevima službeno prihvaća samo prirodno planiranje obitelji,[146] premda veliki broj katolika u razvijenim zemljama prihvaća i koristi suvremene metode kontracepcije.[147][148][149]

Katolički pogled na kontracepciju je službeno protivljenje Katoličke Crkve svim oblicima umjetnih kontracepcijskih sredstava. Stav Crkve je da, bračni spolni čin treba biti otvoren životu (prokreativan) te sjedinjujući.[11] Dodatni je prijepor što pojedina kontracepcijska sredstva mogu dovesti do pobačaja. Kontracepcijska spirala uzrokuje pobačaj, tako što spriječava usađivanje oplođene jajne stanice u maternicu. Kontracepcijske pilule ponekad imaju jednako djelovanje. Dodatni razlog protivljenju kontracepciji je što kontracepcija nije posve pouzdana u spriječavanju širenja spolnih bolesti poput AIDS-a, sifilisa, gonoreje, genitanog herpesa itd. Pojedine uzročnike spolnih bolesti kontracepcijska sredstva ne mogu zaustaviti, jer je moguća i zaraza preko kože oko spolnih organa poput HPV virusa koji uzrokuje rak vrata maternice. Katekizam Katoličke Crkve ističe da je kontracepcija “u sebi zao čin koji ili u vidu bračnog čina ili u njegovu vršenju ili u razvoju njegovih prirodnih posljedica ima za svrhu ili je sredstvo da se onemogući rađanje novog života”. Kontracepcija “ne samo otklanja otvaranje životu, nego i krivotvori unutarnju istinu bračne ljubavi”.[150]

Papa Pio XI. u enciklici Casti Connubii iz 1930. naglasio je, da "svaka upotreba ženidbe gdje po čovjekovom nastojanju biva bračni čin lišen svoje prirodne sposobnosi da proizvede život, krši Božji zakon i oni koji takvo što čine, kaljaju se ljagom teškoga grijeha". Papa Pavao VI. nazvao je kontracepciju simptomom sebičnosti u društvu, zbog bijega od odgovornosti. Izrazio je bojazan, da će raširenost kontracepcije dovesti do povećanog broja preljube i nevjere u braku te pada morala. Muškarci koji su naviknuti na kontracepciju u opasnosti su, da svedu ženu na objekt zadovoljenja požude i prestanu u njoj gledati partnericu, koja zaslužuje nježnost i brižnost.[151] Papa Ivan Pavao II. mnogo je puta izrekao svoje mišljenje o kontracepciji. Na susretu teologa 12. studenog 1988. godine izjavio je: "Ne postoje osobne ili socijalne prilike koje bi opravdale čin kontracepcije". Smatrao je kontracepciju smrtnim grijehom. Papa Ivan Pavao II. osmislio je pojam "kultura života", čiji bitan dio je protivljenje kontracepciji, pobačaju i umjetnoj oplodnji. Održao je niz predavanja, koja su nazvana "Teologija tijela" u kojima je govorio i o kontracepciji. Usprotivio se umjetnim sredstvima kontracepcije. Pozdravio je prirodne metode planiranja obitelji.

Katolicizam definira seksualnu čestitost kao vrlinu, koja obuzdava seksualni apetit.[152] Nevjenčani katolici izražavaju čednost kroz spolnu apstinenciju. Spolni odnos u braku smatra se čestitim kada zadržava dvojako značenje sjedinjenja i rađanja (ne koristi se kontracepcija). Za bračne parove, sv. Pavao je napisao, da se oni ne bi trebali uskratiti jedno drugome, osim za kratko vrijeme za predanost molitve: "Muž neka vrši dužnost prema ženi, a tako i žena prema mužu. Žena nije gospodar svoga tijela, nego muž, a tako ni muž nije gospodar svoga tijela, nego žena. Ne uskračujte se jedno drugome, osim po dogovoru, povremeno, da se posvetite molitvi pa se opet združite da vas Sotona ne bi napastovao zbog vaše neizdržljivosti. Ali to velim kao dopuštenje, ne kao zapovijed. (1 Kor 7, 3-6)"

Pravoslavna Crkva naučava čednost do braka. Tradicionalno, u braku pravoslavni se supružnici suzdržavaju od spolnih odnosa tijekom četiri posna razdoblja (korizma, došašće, ususret blagdanu sv. Petra i Pavla te prije Velike Gospe) te ususret još nekih vjerskih blagdana.

Među protestantima postoji veliko razilaženje u stavovima, od quiverfullskog (koji ne odobrava ni jedan oblik kontracepcije) do odobravanja svih metoda.[153] Stavovi judaizma sežu od strožih u struji ortodoksnog judaizma do blažih u reformiranom judaizmu.[154] Hinduizam dozvoljava korištenje i prirodnih i suvremenih načina zaštite od začeća.[155] Uobičajeni stav budizma je kako je sprječavanje začeća prihvatljivo, no postupci za sprječavanje trudnoće nakon što je do začeća došlo, nisu.[156]

Islam dozvoljava kontracepciju ukoliko nije štetna po zdravlje, no neki obeshrabruju njezino korištenje.[157] U Kuranu se ne nalaze jasne izjave o moralnosti kontracepcije, ali se nalaze stavovi koji podržavaju reprodukciju. Navodno je i prorok Muhamed rekao "ženite se i množite".[158]

Svjetski dan kontracepcije

Dvadeset i šesti rujan je Svjetski dan kontracepcije, povećen osvješćivanju o važnosti kontracepcije i poboljšanju obrazovanja o njoj i o spolnom i reproduktivnom zdravlju, s vizijom svijeta u kojem je svaka trudnoća željena.[159] Podržava ga skupina vlada i međunarodnih nevladinih udruga, uključujući Asian Pacific Council on Contraception, Centro Latinamericano Salud y Mujer, European Society of Contraception and Reproductive Health, German Foundation for World Population, International Federation of Pediatric and Adolescent Gynecology, International Planned Parenthood Federation, Marie Stopes International, Population Services International, Population Council, United States Agency for International Development (USAID) i Women Deliver.[159]

Zablude

Postoji niz čestih zabluda o spolnim odnosima i trudnoći.[160] Vaginalno ispiranje nakon spolnog odnosa nije učinkoviti način za zaštitu od začeća.[161] Ono je osim toga povezano i s nizom zdravstvenih tegoba, te se ne preporučuje.[162] Žena može zatrudnjeti i kod prvog spolnog odnosa u životu,[163] kao i u bilo kojem položaju pri spolnom odnosu.[164] Također je moguće, premda malo vjerojatno, zatrudnjeti za vrijeme menstruacijskog krvarenja.[165]

Istraživanja

Žene

Budući da oko polovice žena koje koriste kontracepciju u vrijeme spolnog odnosa ostane u drugom stanju, postojeće postupke zaštite od začeća potrebno je poboljšati.[26] Proučava se niz promjena postojećih kontraceptivnih metoda, uključujući kvalitetniji ženski kondom, poboljšanu inačicu SILS dijafragme, flaster koji sadrži samo progestin i vaginalni prsten koji sadrži progesteron dugog učinka.[166] Čini se kako je spomenuti vaginalni prsten učinkovit tijekom tri do četiri mjeseca, a trenutno je dostupan u nekim dijelovima svijeta.[166]

Proučava se i niz postupaka za izvođenje sterilizacije kroz vrat maternice. Jedan od njih se sastoji u uvođenju kvinakrina u maternicu, gdje izaziva ožiljkavanje i neplodnost. Premda je ova metoda jeftina i ne zahtijeva od liječnika kirurške vještine, postoji zabrinutost oko dugoročnih nuspojava.[167] Proučava se i druga tvar, polidokanol, koja ima jednako djelovanje.[166] U SAD-u je 2002. odobrena primjena umetka Essure, koji se kroz maternicu uvodi u jajovode, gdje predstavlja barijeru.[167]

Muškarci

Metode muške kontracepcije obuhvaćaju kondome, vazektomiju i prekinuti snošaj.[168] Kad bi postojala muška hormonska kontracepcija, koristilo bi ju između 25 i 75% spolno aktivnih muškaraca.[129][168] Ispituje se niz hormonskih i nehormonskih metoda,[129] a postoje i istraživanja mogućnosti razvoja kontraceptivnih cjepiva.[169]

Reverzibilna kirurška metoda kontracepcije koja se ispituje je reverzibilna navođena inhibicija sperme (RISUG), a koja se sastoji od injiciranja polimernog gela stiren maleičnog anhidrida u dimetil sulfoksidu u sjemenovod. Plodnost se uspostavlja injekcijom bikarbonata kojom se navedana tvar ispire. Drugi način je ugradnja poliuretanskog čepa u sjemenovod. Obećavajuća je i kombinacija androgena i progestina, kao i selektivni modulatori androgenskih receptora.[129] Preliminarno se istražuju i ultrazvuk i metode zagrijavanja testisa.[170]

Životinje

Sterilizacija ili kastracija odstranjivanjem organa za razmnožavanje se često primjenjuje za sprječavanje razmnožavanja kućnih ljubimaca. Mnoga skloništa za životinje ugovorom zahtijevaju provođenje ovog postupka prilikom udomljavanja kućnog ljubimca.[171][172] Kontracepcija predstavlja alternativu izlovu kao načinu nadzora nad pretjeranim razmnožavanjem divljih životinja.[173] kontraceptivna cjepiva su se pokazala učinkovitima u nizu različitih životinjskih populacija.[174][175]

Literatura

  1. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  2. http://www.oed.com/view/Entry/19395.
  3. Family planning. Health topics 0.
  4. • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: last1
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  5. 5,0 5,1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: first8
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: last7
    • Nepoznat parametar: last8
    • Nepoznat parametar: last9
    • Nepoznat parametar: first9
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: last6
    • Nepoznat parametar: first7
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  6. 6,00 6,01 6,02 6,03 6,04 6,05 6,06 6,07 6,08 6,09 6,10 6,11 6,12
    • Nepoznat parametar: coauthors
  7. 7,0 7,1 , World Health Organization Department of Reproductive Health and Research (2011.) Family planning : a global handbook for providers : evidence-based guidance developed through worldwide collaboration. http://www.fphandbook.org/sites/default/files/hb_english_2012.pdf.
  8. • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  9. • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: last1
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  10. 10,0 10,1 http://www.centarzdravlja.hr/zdrav-zivot/zensko-zdravlje/nuspojave-kontracepcijskih-pilula/ Preuzeto 27. prosinca 2016.
  11. 11,0 11,1 "Catechism of the Catholic Church 2nd Edition Paragraph 2366". Vatican. http://www.vatican.va/archive/catechism/p3s2c2a6.htm#III. Retrieved 2009-03-20.
  12. 12,0 12,1
    • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  13. 13,0 13,1
    • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  14. 14,0 14,1 , World Health Organization Department of Reproductive Health and Research (2011.) Family planning : a global handbook for providers : evidence-based guidance developed through worldwide collaboration. http://www.fphandbook.org/sites/default/files/hb_english_2012.pdf.
  15. • Parametar pages nije dopušten u klasi web
    • Parametar format nije dopušten u klasi web

  16. • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: last1
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  17. 17,0 17,1 17,2 17,3 17,4 17,5
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  18. 18,0 18,1
    • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: last1
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  19. 19,0 19,1 19,2 19,3
    • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  20. • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: last1
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  21. • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  22. 22,0 22,1
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  23. 23,0 23,1
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  24. Brown, Gordon Edlin, Eric Golanty, Kelli McCormack (2000.) Essentials for health and wellness. http://books.google.ca/books?id=_0H4iyS_DFwC&pg=PA162.
  25. Edmonds, edited by D. Keith (2012) Dewhurst's textbook of obstetrics & gynaecology. http://books.google.ca/books?id=HfakBRceodcC&pg=PA508.
  26. 26,00 26,01 26,02 26,03 26,04 26,05 26,06 26,07 26,08 26,09 26,10 26,11 26,12 Hoffman, Barbara (2012.) Williams gynecology.
  27. • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: ref
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  28. 28,0 28,1 28,2 Organization, World Health (2009.) Medical eligibility criteria for contraceptive use. http://whqlibdoc.who.int/publications/2010/9789241563888_eng.pdf.
  29. Department of Reproductive Health and Research, Family and Community (2004.) Selected practice recommendations for contraceptive use. http://whqlibdoc.who.int/publications/2004/9241562846.pdf.
  30. • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  31. 31,0 31,1 31,2 , World Health Organization Department of Reproductive Health and Research (2011.) Family planning : a global handbook for providers : evidence-based guidance developed through worldwide collaboration. http://www.fphandbook.org/sites/default/files/hb_english_2012.pdf.
  32. http://www.ivf.hr/docs/ginekologija/KONTRACEPCIJA%20I%20NAMJERNI%20POBACAJ.pdf Preuzeto 27. prosinca 2016.
  33. • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: editor1-last
    • Nepoznat parametar: editor2-first
    • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: editor4-first
    • Nepoznat parametar: editor3-first
    • Nepoznat parametar: editor2-last
    • Nepoznat parametar: editor5-first
    • Nepoznat parametar: editor3-last
    • Nepoznat parametar: editor5-last
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: editor6-last
    • Nepoznat parametar: editor6-first
    • Nepoznat parametar: editor1-first
    • Nepoznat parametar: editor4-last
    • Parametar chapter nije dopušten u klasi book
  34. • Nepoznat parametar: chapterurl
    • Parametar chapter nije dopušten u klasi book
  35. 35,0 35,1 35,2
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: ref
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  36. • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  37. • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  38. 38,0 38,1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  39. • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  40. • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: ref
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  41. • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  42. • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  43. • Nepoznat parametar: archivedate
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  44. 44,0 44,1 Neinstein, Lawrence (2008) Adolescent health care : a practical guide. http://books.google.ca/books?id=XIzo5uo3XIQC&pg=PA624.
  45. Chaudhuri (2007.) Practice Of Fertility Control: A Comprehensive Manual. http://books.google.ca/books?id=pzanxKlcU74C&pg=PA88.
  46. 46,0 46,1 Hamilton, Richard (2012.) Pharmacology for nursing care. http://books.google.ca/books?id=_4SwO2dHcAIC&pg=PA799.
  47. http://books.google.ca/books?id=GAFgWda-2NMC&pg=PA141.
  48. Pray, Walter Steven (2005.) Nonprescription product therapeutics. http://books.google.ca/books?id=XU1sMK1djVAC&pg=PA414.
  49. 49,0 49,1 Eberhard, Nieschlag, (2010) Andrology Male Reproductive Health and Dysfunction. http://books.google.ca/books?id=mEgckDNkonUC&pg=PA563.
  50. Barbieri, Jerome F. (2009.) Yen and Jaffe's reproductive endocrinology : physiology, pathophysiology, and clinical management. http://books.google.ca/books?id=NudwnhxY8kYC&pg=PA873.
  51. • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  52. Organization, World Health (2009.) Medical eligibility criteria for contraceptive use. http://books.google.ca/books?id=pouTfH33wF8C&pg=PA88.
  53. Chaudhuri (2007.) Practice Of Fertility Control: A Comprehensive Manual (7. izdanje). http://books.google.ca/books?id=pzanxKlcU74C&pg=PA95.
  54. 54,0 54,1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  55. • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  56. 56,0 56,1 56,2 Gabbe, Steven (2012) Obstetrics: Normal and Problem Pregnancies. http://books.google.ca/books?id=x3mJpT2PkEUC&pg=PA527.
  57. • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  58. Hurd, [edited by] Tommaso Falcone, William W. (2007.) Clinical reproductive medicine and surgery. http://books.google.ca/books?id=fOPtaEIKvcIC&pg=PA409.
  59. • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar publisher nije dopušten u klasi journal
    • Parametar location nije dopušten u klasi journal
  60. 60,0 60,1 60,2
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  61. 61,0 61,1 Darney, Leon Speroff, Philip D. (2010.) A clinical guide for contraception. http://books.google.ca/books?id=f5XJtYkiJ0YC&pg=PT425.
  62. 62,0 62,1 62,2 62,3 62,4 62,5 62,6
    • Nepoznat parametar: .pmid
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  63. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  64. • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  65. Hillard, Paula Adams (2008.) The 5-minute obstetrics and gynecology consult. http://books.google.ca/books?id=fOoFIQOdIhkC&pg=PA265.
  66. Hillard, Paula Adams (2008.) The 5-minute obstetrics and gynecology consult. http://books.google.ca/books?id=fOoFIQOdIhkC&pg=PA549.
  67. Hatcher, Robert (2008.) Contraceptive technology. http://books.google.ca/books?id=txh0LpjjhkoC&pg=PA390.
  68. Moore, David S. (2010.) The basic practice of statistics. http://books.google.ca/books?id=JOMQKI8zj_EC&pg=PR25.
  69. 69,0 69,1 69,2
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  70. 70,0 70,1
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  71. • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  72. 72,0 72,1 72,2 72,3
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  73. Lawrence, Ruth (2010.) Breastfeeding : a guide for the medical professional. http://books.google.ca/books?id=jhQ2zHnKEKwC&pg=PA673.
  74. 74,0 74,1
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  75. • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  76. 76,0 76,1 Organization, World Health (2009) Medical eligibility criteria for contraceptive use. http://whqlibdoc.who.int/publications/2010/9789241563888_eng.pdf.
  77. 77,0 77,1
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  78. • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  79. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  80. • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: last1
  81. • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: ref
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    , which cites:
    • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: ref
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  82. • Nepoznat parametar: ref
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  83. 83,0 83,1
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: ref
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  84. • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  85. • Parametar chapter nije dopušten u klasi book
  86. • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  87. Thomas, R. Murray (2009.) Sex and the American teenager seeing through the myths and confronting the issues. http://books.google.ca/books?id=gM9EFgsJHyoC&pg=PA81.
  88. Edlin, Gordon (2012.) Health & Wellness. http://books.google.ca/books?id=csGk6j5rlN0C&pg=PA213.
  89. http://www.poliklinika-harni.hr/teme/ginteme/03_prirod.asp
  90. http://www.cybermed.hr/centri_a_z/kontracepcija/metode_kontracepcije/prirodne_metode_kontracepcije
  91. Blackburn, Susan Tucker (2007.) Maternal, fetal, & neonatal physiology : a clinical perspective. http://books.google.it/books?id=2y6zOSQcn14C&pg=PA157.
  92. • Nepoznat parametar: month

  93. 93,0 93,1 93,2 Fritz, Marc (2012.) Clinical Gynecologic Endocrinology and Infertility. http://books.google.it/books?id=KZLubBxJEwEC&pg=PA1007.
  94. Swisher, Judith Lauwers, Anna. http://books.google.it/books?id=2X0_Takcr_wC&pg=PA465.
  95. 95,0 95,1 95,2
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  96. 96,0 96,1
    • Parametar chapter nije dopušten u klasi book
  97. 97,0 97,1 97,2 97,3
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  98. • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  99. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  100. • Nepoznat parametar: ref
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  101. • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  102. • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  103. • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  104. 104,0 104,1
    • Nepoznat parametar: ref
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  105. • Parametar format nije dopušten u klasi web

  106. Gupta, Ramesh C. http://books.google.com/books?id=jGHRR32wz5MC.
  107. http://www.krenizdravo.rtl.hr/zdravlje/spolne-bolesti-zdravlje/oralna-hormonska-kontracepcija-dobrobiti-nuspojave-i-kako-ih-uzimati Preuzeto 27. prosinca 2016.
  108. http://www.24sata.hr/lifestyle/saznajte-pravu-istinu-i-sve-lazi-o-kontracepcijskim-pilulama-259364 Preuzeto 27. prosinca 2016.
  109. http://covermagazin.com/metode_kontracepcije-prog_pilule.htm Preuzeto 27. prosinca 2016.
  110. http://ordinacija.vecernji.hr/zdravlje/zdravlje-zene/5-najcescih-nuspojava-kontracepcije/ Preuzeto 27. prosinca 2016.
  111. http://zdravakrava.24sata.hr/zdravlje/prestanak-uzimanja-kontracepcije-6007 Preuzeto 27. prosinca 2016.
  112. http://www.jutarnji.hr/life/zdravlje/ipak-mogu-biti-smrtonosne-opasan-sastojak-imaju-kontracepcijske-pilule-yasmin-yaz.../858628/ Preuzeto 27. prosinca 2016.
  113. http://libela.org/sa-stavom/8171-da-kontracepcija-ima-nuspojave-i-vrijeme-je-da-se-i-muskarci-suoce-s-njima/www.merlinka.com Preuzeto 27. prosinca 2016.
  114. http://net.hr/magazin/zdravlje/veza-progesterona-i-depresije/ Preuzeto 27. prosinca 2016.
  115. http://zdravstveniodgoj.com/news/2-3-zena-koje-idu-na-abortus-koristile-su-kontracepciju-u-trenutku-zaceca Preuzeto 27. prosinca 2016.
  116. Calderon M.: Abortion in the USA, str 157.
  117. http://vigilare.org/kultura-zivota/dokazano-svi-oblici-hitnih-kontracepcija-uzrokuju-abortus/ Preuzeto 27. prosinca 2016.
  118. http://www.vecernji.hr/hrvatska/manje-je-novorodjencadi-jer-je-i-manje-brakova-157946 Preuzeto 27. prosinca 2016.
  119. http://www.quovadiscroatia.com/europa-pravi-razlozi-demografske-krize/ Preuzeto 27. prosinca 2016.
  120. http://www.index.hr/vijesti/clanak/borba-protiv-pada-nataliteta-iranski-parlament-zabranio-oglasavanje-kontracepcije/764889.aspx Preuzeto 27. prosinca 2016.
  121. Country Comparison: Maternal Mortality Rate in The CIA World Factbook
  122. 122,0 122,1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  123. • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  124. 124,0 124,1 124,2
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: ref
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  125. • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  126. 126,0 126,1
    • Parametar first nije dopušten u klasi news
    • Parametar type nije dopušten u klasi news
    • Parametar title nije dopušten u klasi news
    • Parametar last nije dopušten u klasi news
    • Parametar date nije dopušten u klasi news
    • Parametar author nije dopušten u klasi news
    • Parametar newspaper nije dopušten u klasi news
    • Parametar url nije dopušten u klasi news
  127. Expenditures on Children by Families, 2011. United States Department of Agriculture, Center for Nutrition Policy and Promotion 0.
  128. Darney, Leon Speroff, Philip D. (2010.) A clinical guide for contraception.
  129. 129,0 129,1 129,2 129,3
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  130. • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  131. 131,0 131,1
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  132. 132,0 132,1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  133. http://www.vlada.hr/hr/content/download/225269/3306409/file/ Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. (pristupljeno 10. svibnja 2013.)
  134. http://www.zenska-mreza.hr/press/jutarnji_060412.htm
  135. 135,0 135,1 135,2 135,3 135,4 135,5
    • Nepoznat parametar: editor-last
    • Nepoznat parametar: editor-first
    • Nepoznat parametar: chapterurl
    • Parametar chapter nije dopušten u klasi book
  136. • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: chapterurl
    • Parametar chapter nije dopušten u klasi book
  137. • Nepoznat parametar: editor-last
    • Nepoznat parametar: editor-first
    • Parametar chapter nije dopušten u klasi book
  138. • Nepoznat parametar: editor-last
    • Nepoznat parametar: editor-first
    • Nepoznat parametar: chapterurl
    • Parametar chapter nije dopušten u klasi book
  139. • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: first1
    • Parametar chapter nije dopušten u klasi book
  140. Poston, Dudley (2010.) Population and Society: An Introduction to Demography. http://books.google.ca/books?id=CR-EXq4y8XAC&pg=PA98.
  141. • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: last6
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: last1
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar page nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  142. • Nepoznat parametar: ref
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  143. • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: month
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  144. Adam D. Holkemann : Demon in Disguise, Forced Abortions or Food, Harvard Salient, 2003.
  145. • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: ref
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  146. • Nepoznat parametar: authorlink
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  147. • Nepoznat parametar: chapterurl
    • Nepoznat parametar: authorlink
    • Parametar chapter nije dopušten u klasi book
  148. Bob Digby et.al. (2001.) Heinemann 16-19 Geography: Global Challenges Student Book 2. izdanje. Uredio: Bob Digby. http://books.google.com/books?id=-_c7JP6vzd4C.
  149. Rengel, Marian (2000.) Encyclopedia of birth control. http://books.google.ca/books?id=dx1Kz-ezUjsC&pg=PA202.
  150. http://www.cnak.ba/vijesti/vatikan/pobacaj-i-kontracepcija/ Preuzeto 27. prosinca 2016.
  151. "Humanae Vitae: Encyclical of Pope Paul VI on the Regulation of Birth, July 25, 1968". The Vatican. http://www.vatican.va/holy_father/paul_vi/encyclicals/documents/hf_p-vi_enc_25071968_humanae-vitae_en.html. Retrieved 2006-10-01.
  152. Toma Akvinski, Summa Theologia I-II q. 60 a. 5; Catholic Encyclopedia, "Chastity"
  153. Bennett, Jana Marguerite (2008.) Water is thicker than blood : an Augustinian theology of marriage and singleness. http://books.google.ca/books?id=bQF4j8nv1VQC&pg=PA178.
  154. Feldman, David M. (1998.) Birth Control in Jewish Law.
  155. • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  156. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  157. • Nepoznat parametar: ref
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  158. Yusuf Al-Qaradawi, Muhammad Saleh Al-Munajjid. "Contraception: Permissible?,"IslamOnline.
  159. 159,0 159,1 World Contraception Day.
  160. Hutcherson, Hilda (2002.) What your mother never told you about s.e.x. http://books.google.ca/books?id=xu8tb2o66iIC&pg=PA201.
  161. Rengel, Marian (2000.) Encyclopedia of birth control. http://books.google.ca/books?id=dx1Kz-ezUjsC&pg=PA65.
  162. • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  163. Alexander, William (2013.) New Dimensions In Women's Health - Book Alone. http://books.google.ca/books?id=GVPHhIM3IZ0C&pg=PA105.
  164. Sharkey, Harriet (2013.) Need to Know Fertility and Conception and Pregnancy. http://books.google.ca/books?id=Mc7qlSypV6UC&pg=PP17.
  165. Strange, Mary (2011) Encyclopedia of women in today's world. http://books.google.ca/books?id=bOkPjFQoBj8C&pg=PA928.
  166. 166,0 166,1 166,2
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  167. 167,0 167,1
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  168. 168,0 168,1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  169. • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  170. Ojeda, edited byWillaim J. Kovacs, Sergio R. (2011.) Textbook of endocrine physiology. http://books.google.ca/books?id=vrTslOGdBysC&pg=PA262.
  171. Millar, Lila (2011.) Infectious Disease Management in Animal Shelters. http://books.google.ca/books?id=n8NbuhrrFd8C&pg=PT58.
  172. Ackerman, [edited by] Lowell (2007.) Blackwell's five-minute veterinary practice management consult. http://books.google.ca/books?id=26FZVV40aWwC&pg=PA80.
  173. • Parametar location nije dopušten u klasi web

  174. • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  175. • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal

Dodatna literatura

Vanjske poveznice

, World Health Organization Department of Reproductive Health and Research and Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health (2011.) Family planning : a global handbook for providers : evidence-based guidance developed through worldwide collaboration. http://www.fphandbook.org/sites/default/files/hb_english_2012.pdf.

  • • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  • Birth Control Comparison Chart. Cedar River Clinics 0.