More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''Iv(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Ivan Adam Poch''' (također ''Joannes Adamus Potsch'', ili ''Patsch'') (Austrija, oko [[1732.]] - [[Varaždin]], [[13. siječnja]] [[1796.]]), varaždinski graditelj. | |||
Po školovanju je bio "murarius", odnosno zidarski majstor. Radio je projektne nacrte, vodio izgradnju i popravak zgrada, popločenje ulica, izmjere zemljišta i procjenu građevinskih radova. Došao je u Varaždin oko 1756. gdje je ostao do kraja života. Prvo se zaposlio kod graditelja [[Matija Mayerhoffer|Matije Mayerhoffera]] nakon čije je smrti 1758. preuzeo gradnju [[Župna crkva sv. Nikole u Varaždinu|župne crkve sv. Nikole u Varaždinu]]. | Po školovanju je bio "murarius", odnosno zidarski majstor. Radio je projektne nacrte, vodio izgradnju i popravak zgrada, popločenje ulica, izmjere zemljišta i procjenu građevinskih radova. Došao je u Varaždin oko 1756. gdje je ostao do kraja života. Prvo se zaposlio kod graditelja [[Matija Mayerhoffer|Matije Mayerhoffera]] nakon čije je smrti 1758. preuzeo gradnju [[Župna crkva sv. Nikole u Varaždinu|župne crkve sv. Nikole u Varaždinu]]. | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 12:10
Ivan Adam Poch (također Joannes Adamus Potsch, ili Patsch) (Austrija, oko 1732. - Varaždin, 13. siječnja 1796.), varaždinski graditelj.
Po školovanju je bio "murarius", odnosno zidarski majstor. Radio je projektne nacrte, vodio izgradnju i popravak zgrada, popločenje ulica, izmjere zemljišta i procjenu građevinskih radova. Došao je u Varaždin oko 1756. gdje je ostao do kraja života. Prvo se zaposlio kod graditelja Matije Mayerhoffera nakon čije je smrti 1758. preuzeo gradnju župne crkve sv. Nikole u Varaždinu.
Sagradio je u tom gradu župni dvor (1761.), vlastitu kuću (1763.) te palaču Chamaré de Harbuval (1779.). Vodio je pregradnju palače Czindery (1776.) i crkve sv. Florijana (oko 1777.), te obnovu crkve sv. Vida (1778.-82.). Sačuvani su njegovi projekti za opatiju u Preseki u Križevačkoj županiji (1766.) i za pročelje crkve sv. Florijana u Varaždinu. Njegova arhitektura nosi obilježja kasnobaroknog stila.
Literatura
- Ivy Lentić Kugli: Varaždinski graditelji i zidari od 1700. do 1850. godine, Zagreb, 1981.