Arhont: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
Automatsko uklanjanje skrivenih HTML komentara (regex cleanup) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Arhont''' ([[grčki jezik|grčki]]: ''arkhon'') naslov je najviših dužnosnika u mnogim [[Stara Grčka|grčkim]] antičkim [[polis]]ima. | |||
== Povijest == | == Povijest == | ||
| Redak 16: | Redak 16: | ||
U bizantskim izvorima nazivom "arhont" označuju se i strani vladari; tako npr. [[Konstantin Porfirogenet]] naziva kneževe [[Hrvati|Hrvata]], [[Srbi|Srba]], [[Zahumljani|Zahumljana]] i [[Dukljani|Dukljana]]. | U bizantskim izvorima nazivom "arhont" označuju se i strani vladari; tako npr. [[Konstantin Porfirogenet]] naziva kneževe [[Hrvati|Hrvata]], [[Srbi|Srba]], [[Zahumljani|Zahumljana]] i [[Dukljani|Dukljana]]. | ||
[[Kategorija:Politika stare Grčke]] | [[Kategorija:Politika stare Grčke]] | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2026. u 15:41
Arhont (grčki: arkhon) naslov je najviših dužnosnika u mnogim grčkim antičkim polisima.
Povijest
U Ateni su arhonte birali najprije doživotno, poslije na 10 godina, a od 683. g. pr. Kr. na godinu dana. Otada se kolegij arhonata sastojao od devet članova: eponim po kojem su se datirale godine (imao je i sudske ovlasti, kasnije postaje najvažnijim arhontom), basileus (obnašao je razne ceremonijalne i vjerske funkcije kao podsjetnik na nekadašnjeg kralja - bazileja), polemarh (uglavnom vojne ovlasti, u VI. st. pr. Kr. većinu stvarnih vojnih funcija preuzeli su stratezi) i šest tesmoteta.
Prva trojica arhonta obavljali su razne dužnosti u sudstvu, administraciji, vojsci i kultnim obredima, a tesmoteti su obavljali sudske dužnosti, koje nisu ulazile u ovlasti prve trojice arhonata. Nakon prestanka službe arhonti su postajali članovi areopaga.
Arhonti su prvotno zastupnici plemstva, a poslije i najbogatijih građana. Nakon reforme atenskog ustava 487. g. pr. Kr., kolegij arhonata otvara se postepeno i za sve ostale građane.
U kasnijoj povijesti, naziv arhont upotrebljavao se u vrlo raznolikim značenjima.
Kod Židova arhontima su se nazivali članovi sinedrija u Jeruzalemu i predstojnici židovskih općina u dijaspori (u Rimu, Antiohiji, Aleksandriji idr.
U Bizantu naziv "arhont" nose visoki civilni dostojanstvenici, činovnici u administraciji, viši časnici temata, poneki crkveni dostojanstvenici i dr. Vidi pojam arhontija.
U bizantskim izvorima nazivom "arhont" označuju se i strani vladari; tako npr. Konstantin Porfirogenet naziva kneževe Hrvata, Srba, Zahumljana i Dukljana.