Araona: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Pueblos originarios de Bolivia.png|mini|Araona položaj na etničkoj karti Bolivije]] | |||
'''Araona''', skupina srodnih plemena i njihovih jezika i dijalekata nastanjenih u [[Bolivija|Boliviji]] u departmanima [[La Paz (departman u Boliviji)|La Paz]], [[Beni (departman)|Beni]] i [[Pando (departman)|Pando]], osobito uz rijeku [[Manupari]] i [[Beni (rijeka)|Beni]]. Araona vlastiti danas žive u departmanu La Paz u selu [[Puerto Araona]] (općina [[Ixiamas]], provincija [[Iturralde]]) <ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.amazonia.bo/mas_detalle_proi.php?id_contenido=2 |accessdate=11. veljače 2009. |title=Araona |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100412132917/http://www.amazonia.bo/mas_detalle_proi.php?id_contenido=2 |archivedate=12. travnja 2010. }}</ref>. Populacija: 90 (2000 W. Adelaar). | '''Araona''', skupina srodnih plemena i njihovih jezika i dijalekata nastanjenih u [[Bolivija|Boliviji]] u departmanima [[La Paz (departman u Boliviji)|La Paz]], [[Beni (departman)|Beni]] i [[Pando (departman)|Pando]], osobito uz rijeku [[Manupari]] i [[Beni (rijeka)|Beni]]. Araona vlastiti danas žive u departmanu La Paz u selu [[Puerto Araona]] (općina [[Ixiamas]], provincija [[Iturralde]]) <ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.amazonia.bo/mas_detalle_proi.php?id_contenido=2 |accessdate=11. veljače 2009. |title=Araona |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100412132917/http://www.amazonia.bo/mas_detalle_proi.php?id_contenido=2 |archivedate=12. travnja 2010. }}</ref>. Populacija: 90 (2000 W. Adelaar). | ||
Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 18:42
Araona, skupina srodnih plemena i njihovih jezika i dijalekata nastanjenih u Boliviji u departmanima La Paz, Beni i Pando, osobito uz rijeku Manupari i Beni. Araona vlastiti danas žive u departmanu La Paz u selu Puerto Araona (općina Ixiamas, provincija Iturralde) [1]. Populacija: 90 (2000 W. Adelaar).
Ostala plemena koja bi im mogla pripadati su: Capachene (ili Kapaheni), Mabenaro, Caviña, Machui i Cavineño; a u 19. stoljeću spominju se i potplemena Beyuma, Buda, Cahoco, Cama, Camaya, Camoavi, Canamary, Capa, Capaheni, Capanary, Capechene, Capu, Chumu, Cuesi, Curupi, Dejabi, Ecuary, Eno, Giry, Guajima, Habuwi, Hamapu, Huary, Huarymodo, Ino, Isebene, Jicho, Machui, Machuvi, Manipo, Mapumary, Marani, Maru, Masatibu, Mayupi, Moyana, Odoary, Sabatini, Sara, Tade, Taranu, Tuama, Tuno, Uaui, Uranico i Yuma[2]
Izvori
- ↑ • Nepoznat parametar:
archiveurl
• Nepoznat parametar:archivedate
• Nedostaje obavezni parametar:journal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasijournal - ↑ The Indians of Central and South America: an ethnohistorical dictionary