Grčki alfabet: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Grčki alfabet'''-->{{Povijest alfabeta}}
<!--'''Grčki alfabet'''-->{{Povijest alfabeta}}
'''Grčki alfabet''' najstarije je [[pismo]] koje se danas još upotrebljava.<ref name="Blackwell">{{cite book|last= Coulmas|first= Florian|title= The Blackwell Encyclopedia of Writing Systems|year= 1996|publisher= Blackwell Publishers Ltd.|location= Oxford|id= {{ISBN|0-631-21481-X}}}} (en)</ref> Ima 24 slova, i koristi se u označavaju kutova. Njime su pisana velika djela starine, od [[Platon]]a i [[Aristotel]]a do [[Biblija|biblijskog]] [[Novi zavjet|Novog zavjeta]]. Nastaje u prvoj četvrtini 8.st. prije Krista i razvijen je iz feničkog psima, pri čemu su Grci od Feničana preuzeli znak i zvuk za dvadeset dva slova, dok su ih još šest s vremenom sami stvorili prilagođavajući fenički sustav pisanja svome jeziku.
'''Grčki alfabet''' najstarije je [[pismo]] koje se danas još upotrebljava.<ref name="Blackwell">{{Citiranje knjige|last= Coulmas|first= Florian|title= The Blackwell Encyclopedia of Writing Systems|year= 1996|publisher= Blackwell Publishers Ltd.|location= Oxford|id= {{ISBN|0-631-21481-X}}}} (en)</ref> Ima 24 slova, i koristi se u označavaju kutova. Njime su pisana velika djela starine, od [[Platon]]a i [[Aristotel]]a do [[Biblija|biblijskog]] [[Novi zavjet|Novog zavjeta]]. Nastaje u prvoj četvrtini 8.st. prije Krista i razvijen je iz feničkog psima, pri čemu su Grci od Feničana preuzeli znak i zvuk za dvadeset dva slova, dok su ih još šest s vremenom sami stvorili prilagođavajući fenički sustav pisanja svome jeziku.


== Tablica grčkog alfabeta ==
== Tablica grčkog alfabeta ==

Posljednja izmjena od 17. studeni 2021. u 01:52

Povijest alfabeta

srednje brončano doba 19.–15. st. pr. Kr.

meroitičko 3. st. pr. Kr.
Genealogija

Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava.[1] Ima 24 slova, i koristi se u označavaju kutova. Njime su pisana velika djela starine, od Platona i Aristotela do biblijskog Novog zavjeta. Nastaje u prvoj četvrtini 8.st. prije Krista i razvijen je iz feničkog psima, pri čemu su Grci od Feničana preuzeli znak i zvuk za dvadeset dva slova, dok su ih još šest s vremenom sami stvorili prilagođavajući fenički sustav pisanja svome jeziku.

Tablica grčkog alfabeta

Izgovor je prikazan transkripcijom i transliteracijom u međunarodnu fonetsku abecedu.

Grčko

Slovo Ime Glas Latinička transkripcija Feničko slovo
starogrčko novogrčko starogrčki novogrčki starogrčki novogrčki
Α α ἄλφα άλφα alfa [a] [] [a] a a Alef alef
Β β βῆτα βήτα beta [b] [v] b v Pogreška pri izradbi sličice: bet
Γ γ γάμμα γάμμα gama [g] [ʝ], [ɣ] g gh, g Gimel gimel
Δ δ δέλτα δέλτα delta [d] [ð] d dh, d Daleth dalet
Ε ε εἶ, ἒ ψιλόν έψιλον epsilon [e] [] e e He he
Ζ ζ ζῆτα ζήτα zeta [zd], [] [z] z z Pogreška pri izradbi sličice: zajin
Η η ἦτα ήτα eta [ɛː] ([h]) [i] e, ē i Heth het
Θ θ θῆτα θήτα theta [] [θ] th th Teth tet
Ι ι ἰῶτα ιώτα jota [i], [] [i], [j] i, ī i Yodh jod
Κ κ κάππα κάππα kapa [k] [k], [c] k k Kaf kaf
Λ λ λάβδα, λάμβδα λάμδα lambda [l] [l] l l Lamedh lamed
Μ μ μῦ μι mi [m] [m] m m Mem mem
Ν ν νῦ νι ni [n] [n] n n Nun nun
Ξ ξ ξεῖ, ξῖ ξι ksi [ks] [ks] ks ks Pogreška pri izradbi sličice: sameh
Ο ο οὖ, ὂ μικρόν όμικρον omikron [o] [] o, ŏ o Ayin ajin
Π π πεῖ, πῖ πι pi [p] [p] p p Pogreška pri izradbi sličice: pe
Ρ ρ ῥῶ ρω ro [r], [] [ɾ] r r Res reš
Σ σ, ς σῖγμα σίγμα sigma [s] [s] s s Sin šin
Τ τ ταῦ ταυ tau [t] [t] t t Taw tav
Υ υ ὗ, ὓ ψιλόν ύψιλον ipsilon [u], [y], [] [i] u, y y Waw vav
Φ φ φεῖ, φῖ φι fi [] [f] ph, f f
Χ χ χεῖ, χῖ χι hi [], [ks] [ç], [x] kh, ks h
Ψ ψ ψεῖ, ψῖ ψι psi [ps] [ps] ps ps
Ω ω ὦ, ὦ μέγα ωμέγα omega [ɔː] [] o, ō o Ayin ajin

Znamenko

Slovo Feničko slovo Ime Latinička transkripcija Glas
latinica starogrčko novogrčko
Ϛ ϛ[2] vav vav stigma στίγμα st [st]
Ϙ ϙ[3], Ϟ ϟ[4] kof kof kopa ϙόππα κόππα k [k]
Ͳ ͳ[5], Ϡ ϡ[6] Pogreška pri izradbi sličice: cade sampi σαμπῖ ss [sː], [ks], [ts]

Arhajsko

Slovo Feničko slovo Ime Latinička transkripcija Glas
latinica starogrčko novogrčko
Ϝ ϝ[7], Ͷ ͷ[8] vav vav digama ϝαῦ δίγαμμα w [w]
Ͱ ͱ[9] het het heta ἧτα ήτα h [h]
Ϻ ϻ[10] cade cade san ϻάν σάν s [s]
Ϸ ϸ[11] cade cade šo sh [ʃ]

Školski primjer

Školski primjer grčkog alfabeta i načina pisanja malih slova.

Datoteka:Školski primjer grčkog alfabeta..jpg
Školski primjer grčkog alfabeta.
Datoteka:Školski primjer pisanja malih slova grčkog alfabeta..jpg
Školski primjer pisanja malih slova grčkog alfabeta.

Vanjske poveznice

Pogreška pri izradbi sličice: U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: grčki alfabet

Bilješke

Izvori

  • (en), R. Elsie, « en:Albanian Literature in Greek Script: the Eighteenth and Early Nineteenth-Century Orthodox Tradition in Albanian Writing », en en:Byzantine and Modern Greek Studies, vol. 15, n° 20, Birmingham, 1991, PDF.
  • (en), N. e A. Humez, en:Alpha to omega: the life & times of the Greek alphabet, ed. Godine, Boston, 1981, (ISBN 0-87923-377-X).
  • (en), L. Hamilton Jeffery, en:The local scripts of archaic Greece: a study of the origin of the Greek alphabet and its development from the eighth to the fifth centuries B.C., ed. Clarendon Press, Oxford, 1990, (ISBN 978-0198140610).
  • (en), M. S. Makratis (ed.), en:Greek letters: from tablets to pixels, ed. Oak Knoll Press, 1996, (ISBN 978-1884718274).
  • (en), H. Hansen e G. Quinn, en:Greek: An Intensive Course, ed. Fordham University Press, 1992, (ISBN 978-0823216635).
  • (en), B. B. Powell, en:Homer and the Origin of the Greek Alphabet, ed. Cambridge University Press, 1996, (ISBN 978-0521589079).
  • (en), M. S. Makratis, en:Character codes for Greek: Problems and modern solutions, 1996.
  • Zdravka Martinić-Jerčić, Dubravka Matković: PROMETEJ: udžbenik grčkog jezika za 1.i 2. godinu učenja (ISBN 978-953-0-50510-0)


Datoteka:Beta uc lc.svg Nedovršeni članak Grčki alfabet koji govori o pismu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.