Bikić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bikić'''-->'''Bikić''' (mađ. ''Bácsbokod'', nje. ''Wikitsch'') je pogranično [[nagyközség|veliko selo]] u jugoistočnoj [[Mađarska|Mađarskoj]].
'''Bikić''' (mađ. ''Bácsbokod'', nje. ''Wikitsch'') je pogranično [[nagyközség|veliko selo]] u jugoistočnoj [[Mađarska|Mađarskoj]].


Zauzima površinu od 63,93&nbsp;km četvornih.
Zauzima površinu od 63,93&nbsp;km četvornih.
Redak 17: Redak 17:
U Bikiću živi 3101 stanovnik (2005.). [[Mađari]] su većina. [[Nijemci u Mađarskoj|Nijemaca]] je 5,1% , [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvata]] je 1,8%, [[Srbi u Mađarskoj|Srba]] je 0,4%, [[Romi u Mađarskoj|Roma]] je 0,1%, te ostalih. Rimokatolika je 84,6%, kalvinista je 3%, grkokatolika 0,3%, luterana je 0,2%, te ostalih.
U Bikiću živi 3101 stanovnik (2005.). [[Mađari]] su većina. [[Nijemci u Mađarskoj|Nijemaca]] je 5,1% , [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvata]] je 1,8%, [[Srbi u Mađarskoj|Srba]] je 0,4%, [[Romi u Mađarskoj|Roma]] je 0,1%, te ostalih. Rimokatolika je 84,6%, kalvinista je 3%, grkokatolika 0,3%, luterana je 0,2%, te ostalih.


U povijesti je Bikić bilježio brojnu hrvatsku zajednicu, uglavnom iz skupine [[Bunjevci|Bunjevaca]] <ref>[http://bunjevci.com/novine/pdf/bunjevacke/2007_19.pdf Bunjevačke] Školovanje uz Antunovićevu podrušku {{pdf}}</ref>. [[1730.]] su izvori pisali o Bikiću kao "bunjevačkom naselju" <ref>{{de icon}} [http://www.sekitsch.de/daten/buch/Batschka%20Orte.pdf Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde] Arpádenzeit im Batscher Komitat</ref>.
U povijesti je Bikić bilježio brojnu hrvatsku zajednicu, uglavnom iz skupine [[Bunjevci|Bunjevaca]] <ref>[http://bunjevci.com/novine/pdf/bunjevacke/2007_19.pdf Bunjevačke] Školovanje uz Antunovićevu podrušku {{pdf}}</ref>. [[1730.]] su izvori pisali o Bikiću kao "bunjevačkom naselju" <ref>{{nje oznaka}} [http://www.sekitsch.de/daten/buch/Batschka%20Orte.pdf Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde] Arpádenzeit im Batscher Komitat</ref>.


=== Obrazovanje ===
=== Obrazovanje ===

Posljednja izmjena od 28. svibanj 2025. u 23:05

Bikić (mađ. Bácsbokod, nje. Wikitsch) je pogranično veliko selo u jugoistočnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 63,93 km četvornih.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 46°7' sjeverne zemljopisne širine i 19°10' istočne zemljopisne dužine, u regiji Južni Alföld, nekoliko kilometara sjeverno od sela Boršota.

Upravna organizacija

Upravno pripada Bajskoj mikroregiji Bačko-kiškunske županije. Poštanski broj je 6453.

U Bikiću se nalaze jedinice Hrvatske manjinske samouprave i Njemačke manjinske samouprave u Republici Mađarskoj.

Promet

Bikić se nalazi na željezničkoj prometnici. U selu je i željeznička postaja.

Stanovništvo

U Bikiću živi 3101 stanovnik (2005.). Mađari su većina. Nijemaca je 5,1% , Hrvata je 1,8%, Srba je 0,4%, Roma je 0,1%, te ostalih. Rimokatolika je 84,6%, kalvinista je 3%, grkokatolika 0,3%, luterana je 0,2%, te ostalih.

U povijesti je Bikić bilježio brojnu hrvatsku zajednicu, uglavnom iz skupine Bunjevaca [1]. 1730. su izvori pisali o Bikiću kao "bunjevačkom naselju" [2].

Obrazovanje

Školovanje na hrvatskom jeziku za hrvatsku manjinu je organizirano kao i u Aljmašu, Dušnoku, Baćinu, Baji i Kaćmaru, tako da se hrvatski jezik predaje kao predmet i to 4 odnosno 5 sati tjedno, i to u nižim razredima (1.-4.).[3]

Poznati stanovnici

Josip Đido Vuković, hrvatski književnik i političar, je bio rođen u Bikiću.
Pajo Kujundžić i György Balogh, svećenici i hrvatski preporoditelji u Bačkoj, su jedno svoje vrijeme službovali u Bikiću.

Zanimljivosti

Novinar i književnik János Csuka u svom djelu "A délvidéki magyarság története 1918-1941" je naveo, i to po imenima, izaslanika Bunjevaca, koji su sudjelovali 22. rujna 1919. Mirovnoj konferenciji u Parizu [4], a među njima je bio i izaslanik i iz ovog sela.

Izvori

  1. Bunjevačke Školovanje uz Antunovićevu podrušku (PDF)
  2. (nje.) Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde Arpádenzeit im Batscher Komitat
  3. Hrvatski glasnik Više od 80 prvaka i domalo 500 učenika, 8. rujna 2005. (PDF), 800 KB
  4. Hrvatski glasnik br. 44/2006 (Arhivirano 21. siječnja 2012.) Leksikon podunavskih Hrvata (PDF)

Vanjske poveznice