Hrvatska sveopća kreditna banka: razlika između inačica
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Hrvatska sveopća kreditna banka''', bankarska ustanova u Hrvatskoj, sa sjedištem u Zagrebu. == Opći podatci == Osnovana je 1905. kao ''Hrvatsko-slavonska zemaljska centralna štedionica na dionice''. Poslovanje je bilo uređeno prema Trgovačkom zakonu iz 1875.. Prvi predsjednik bio je grof Teodor Pejacsevich-Virovitički<re...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Nije prikazano 6 međuinačica | |||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
== Opći podatci == | == Opći podatci == | ||
Osnovana je [[gospodarstvo u 1905.|1905.]] kao ''Hrvatsko-slavonska zemaljska centralna štedionica na dionice''. Poslovanje je bilo uređeno prema [[Trgovački zakon (Austro-Ugarska)|Trgovačkom zakonu]] iz [[gospodarstvo u 1875.|1875.]]. Prvi predsjednik bio je grof [[Teodor Pejačević|Teodor Pejacsevich-Virovitički]]<ref name=arhi>[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_8325 '' Hrvatska sveopća kreditna banka d.d.'']. ARHiNET. Pristupljeno 26. prosinca 2025.</ref> (ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 27. lipnja 1903. – 26. lipnja 1907.). [[gospodarstvo u 1912.|1912.]] se je [[spajanje (gospodarstvo)|spojila]] s [[Hrvatsko-slavonska zemaljska hipotekarna banka|Hrvatsko-slavonskom zemaljskom hipotekarnom]]. Polozi | Osnovana je [[gospodarstvo u 1905.|1905.]] kao ''[[Hrvatsko-slavonska zemaljska centralna štedionica na dionice]]''. Poslovanje je bilo uređeno prema [[Trgovački zakon (Austro-Ugarska)|Trgovačkom zakonu]] iz [[gospodarstvo u 1875.|1875.]]. Prvi predsjednik bio je grof [[Teodor Pejačević|Teodor Pejacsevich-Virovitički]]<ref name=arhi>[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_8325 '' Hrvatska sveopća kreditna banka d.d.'']. ARHiNET. Pristupljeno 26. prosinca 2025.</ref> (ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 27. lipnja 1903. – 26. lipnja 1907.). [[gospodarstvo u 1912.|1912.]] se je [[spajanje (gospodarstvo)|spojila]] s [[Hrvatsko-slavonska zemaljska hipotekarna banka|Hrvatsko-slavonskom zemaljskom hipotekarnom bankom]]<ref name=arhi/>, odnosno Hrvatsko-slavonska zemaljska hipotekarna banka ju je preuzela putem spajanja.<ref>[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_8328 ''Hrvatska udružena banka d.d.'']. ARHiNET. Pristupljeno 26. prosinca 2025.</ref> Polozi štediša Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne štedionice na dionice su prešli Hrvatsku sveopću kreditnu banku, osnovanu na 24. veljače 1912. godine. <ref name=arhi/> | ||
Poslije Prvoga svjetskog rata posredovala je u trgovačkim i financijskim poslovima između Jugoslavije i Mađarske te financirala industriju povezanu s mađarskom glavnicom. Poslovanje je ojačavala na sjeverozapadu Hrvatske te je 1920. preuzela Varaždinsku županijsku štedionicu i 1921. Čakovečku regionalnu štedionicu. [[Prva bankarska kriza u Jugoslaviji]] 1924./25. je pogodila te su ju sanirale svojim glavnicama banke iz Mađarske (budimpeštanska Ungarische Allgemeine Creditbank) i Austrije (bečka Oesterreichische Creditanstalt für Handel und Gewerbe). Poslije saniranja je budimpeštanski od dvaju partnera iz saniranja preuzeo vlasnički paket bečkog partnera čime je postao 90%-ni vlasnik dioničke glavnice. Poslovanje je banka nastavila i nakon pada Jugoslavije i uspostave NDH. 1944. joj je promijenjeno ime u Hrvatska sveobće navjerna banka. Nakon pada NDH i komunističkog preuzimanja vlasti, banci je imovina konfiscirana i banka je likvidirana kroz proces od 1945. do 1949. godine. <ref name=arhi/> | Banka je imala podružnice u Karlovcu, Sušaku, Čakovcu, Varaždinu, Subotici i Beogradu. <ref name=arhi/> | ||
Poslije Prvoga svjetskog rata posredovala je u trgovačkim i financijskim poslovima između Jugoslavije i Mađarske te financirala industriju povezanu s mađarskom glavnicom. Poslovanje je ojačavala na sjeverozapadu Hrvatske te je 1920. preuzela Varaždinsku županijsku štedionicu i 1921. Čakovečku regionalnu štedionicu. [[Prva bankarska kriza u Jugoslaviji]] 1924./25. je pogodila te su ju sanirale svojim glavnicama banke iz Mađarske (budimpeštanska Ungarische Allgemeine Creditbank) i Austrije (bečka Oesterreichische Creditanstalt für Handel und Gewerbe). Poslije saniranja je budimpeštanski od dvaju partnera iz saniranja preuzeo vlasnički paket bečkog partnera čime je postao 90%-ni vlasnik dioničke glavnice. Poslovanje je banka nastavila i nakon pada Jugoslavije i uspostave NDH. 1944. joj je promijenjeno ime u [[Hrvatska sveobće navjerna banka]]. Nakon pada NDH i komunističkog preuzimanja vlasti, banci je imovina konfiscirana i banka je likvidirana kroz proces od 1945. do 1949. godine. <ref name=arhi/> | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
| Redak 10: | Redak 12: | ||
[[Kategorija:Banke u Hrvatskoj]] | [[Kategorija:Banke u Hrvatskoj]] | ||
[[Kategorija:Tvrtke | [[Kategorija:Tvrtke iz Zagreba]] | ||
[[Kategorija:Ekonomska povijest]] | |||
Posljednja izmjena od 26. prosinac 2025. u 15:01
Hrvatska sveopća kreditna banka, bankarska ustanova u Hrvatskoj, sa sjedištem u Zagrebu.
Opći podatci
Osnovana je 1905. kao Hrvatsko-slavonska zemaljska centralna štedionica na dionice. Poslovanje je bilo uređeno prema Trgovačkom zakonu iz 1875.. Prvi predsjednik bio je grof Teodor Pejacsevich-Virovitički[1] (ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 27. lipnja 1903. – 26. lipnja 1907.). 1912. se je spojila s Hrvatsko-slavonskom zemaljskom hipotekarnom bankom[1], odnosno Hrvatsko-slavonska zemaljska hipotekarna banka ju je preuzela putem spajanja.[2] Polozi štediša Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne štedionice na dionice su prešli Hrvatsku sveopću kreditnu banku, osnovanu na 24. veljače 1912. godine. [1]
Banka je imala podružnice u Karlovcu, Sušaku, Čakovcu, Varaždinu, Subotici i Beogradu. [1]
Poslije Prvoga svjetskog rata posredovala je u trgovačkim i financijskim poslovima između Jugoslavije i Mađarske te financirala industriju povezanu s mađarskom glavnicom. Poslovanje je ojačavala na sjeverozapadu Hrvatske te je 1920. preuzela Varaždinsku županijsku štedionicu i 1921. Čakovečku regionalnu štedionicu. Prva bankarska kriza u Jugoslaviji 1924./25. je pogodila te su ju sanirale svojim glavnicama banke iz Mađarske (budimpeštanska Ungarische Allgemeine Creditbank) i Austrije (bečka Oesterreichische Creditanstalt für Handel und Gewerbe). Poslije saniranja je budimpeštanski od dvaju partnera iz saniranja preuzeo vlasnički paket bečkog partnera čime je postao 90%-ni vlasnik dioničke glavnice. Poslovanje je banka nastavila i nakon pada Jugoslavije i uspostave NDH. 1944. joj je promijenjeno ime u Hrvatska sveobće navjerna banka. Nakon pada NDH i komunističkog preuzimanja vlasti, banci je imovina konfiscirana i banka je likvidirana kroz proces od 1945. do 1949. godine. [1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Hrvatska sveopća kreditna banka d.d.. ARHiNET. Pristupljeno 26. prosinca 2025.
- ↑ Hrvatska udružena banka d.d.. ARHiNET. Pristupljeno 26. prosinca 2025.