Hrvatsko Selo (Novi Sad): razlika između inačica

Posljednja izmjena od 14. prosinac 2025. u 03:38

Hrvatsko Selo (Kroatendorf) je bilo bivše naselje od kojeg je nastao današnji Novi Sad, uz Racku Varoš (Ratzenstadt). Od tih je naselja nastao današnji Novi Sad.^[1]

Nalazilo se malo dalje od dunavske obale, otprilike na mjestu gdje su danas porušeni stubovi željezničkog mosta i bulevar cara Lazara, kod današnjeg Urbisa/Informatike i studentskih domova, na lijevoj, bačkoj strani Dunava. U selu su bile dvije ulice.^[2]

Na najstarijem zemljovidu gdje se vidi Hrvatsko Selo jest stari zemljovid Petrovaradinske tvrđave iz 1716. godine. Hrvatsko Selo vezivao je s Petrovaradinom jedan most, koji je bio otprilike na mjestu bivše pivovare. Kroz ulicu koja se zvala Švapsko selo dalje prema bačkoj strani stizalo se u Hrvatsko Selo.

Hrvatsko Selo se pružalo na višoj gredi koja je dijelila stari i noviji tok Dunava. U njemu je bilo petnaestak kuća u dvama redovima. Glavnina kuća bila je grupirana uz glavnu ulicu. Selo je imalo svoje malo groblje.^[3]^:12. U spisima gradskog magistrata pojavljuje se pod imenima Croatendorf, Croatendorfel, Pagellum Croaticum i Trefl. Glavne gospodarske grane bile su ribarstvo, vinogradarstvo, gombarstvo, lađarstvo i reparacija brodova. Velike poplave 1770. i 1785. nagnale su gradske vlasti neka mještane presele u grad. Mještani su htjeli zadržati domove, ali naposljetku je Hrvatsko selo je preseljeno na najbližu visoku gredu, čiji se položaj pododara s nekadašnjom Kameničkom ulicom (današnjom Željezničkom ulicom), zapadno od današnjeg Trga mladenaca, što je u ono vrijeme bilo odvojeno od grada, pa su mještani ih nazivali Prnjavorom.^[3]^:13. Kuriozitet je bio razdioba uporabe katoličkih župa. Nijemci su bili uz župu Imena Marijinog, Mađari uz župu sv. Roka, a Hrvati su bili uz treću rimokatoličku župu, uz unijatsku armensku crkvu sv. Grgura Prosvjetitelja. Iz ostavinskih dokumenata, razvidna je uporaba ikavice kod mjesnih Hrvata.^[3]^:14.

Iza Hrvatskog Sela bila je šira suha greda koja se protezala prema istoku duž Dunava sve do Kaća. Na sjevernoj strani te suhe grede širila se velika močvara koja se prema Rackoj Varoši znatno sužavala. Preko te močvare je u varoš vodio manji mostić kojim se ulazilo u Racku Varoš.^[2]

Izvori

↑ “Skela miruje, Azija putuje”, Draško Ređep, KOV, 2011
↑ ^2,0 ^2,1 Odlomci iz neobjavljene knjige "Sećanja iz Novog Sada". Prve ulice Novog Sada
↑ ^3,0 ^3,1 ^3,2 Darko Polić: Hrvatsko selo – dio najranije povijesti Novog Sada. GODIŠNJAK ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA ZKVH, 2019.

Vanjske poveznice

Darko Polić: Hrvatsko selo – dio najranije povijesti Novog Sada. GODIŠNJAK ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA ZKVH, 2019.
Hrvatsko selo (Kroatendorf) naziv je nekadašnjeg naselja iz kojeg se, uz Racku Varoš, razvio današnji Novi Sad!. HNV za SVE na Facebooku. 3. rujna 2022.

[1] “Skela miruje, Azija putuje”, Draško Ređep, KOV, 2011

[sećanja-2] 2,0 ^2,1 Odlomci iz neobjavljene knjige "Sećanja iz Novog Sada". Prve ulice Novog Sada

[najranije-3] 3,0 ^3,1 ^3,2 Darko Polić: Hrvatsko selo – dio najranije povijesti Novog Sada. GODIŠNJAK ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA ZKVH, 2019.

[1]

[2]

[3]

@@ Redak 5: / Redak 5: @@
 Na najstarijem zemljovidu gdje se vidi Hrvatsko Selo jest stari zemljovid [[petrovaradinska tvrđava|Petrovaradinske tvrđave]] iz [[1716.]] godine. Hrvatsko Selo vezivao je s [[Petrovaradin]]om jedan most, koji je bio otprilike na mjestu bivše pivovare. Kroz ulicu koja se zvala Švapsko selo dalje prema bačkoj strani stizalo se u Hrvatsko Selo.
+Hrvatsko Selo se pružalo na višoj gredi koja je dijelila stari i noviji tok Dunava. U njemu je bilo petnaestak kuća u dvama redovima. Glavnina kuća bila je grupirana uz glavnu ulicu. Selo je imalo svoje malo groblje.<ref name=najranije>Darko Polić: [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/uploads/public/62f/e31/a21/62fe31a213a47612842372.pdf '' Hrvatsko selo – dio najranije povijesti Novog Sada'']. GODIŠNJAK ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA ZKVH, 2019.</ref>{{is|12.}} U spisima gradskog magistrata pojavljuje se pod imenima Croatendorf, Croatendorfel, Pagellum Croaticum i Trefl. Glavne gospodarske grane bile su ribarstvo, vinogradarstvo, gombarstvo, lađarstvo i reparacija brodova. Velike poplave 1770. i 1785. nagnale su gradske vlasti neka mještane presele u grad. Mještani su htjeli zadržati domove, ali naposljetku je Hrvatsko selo je preseljeno na najbližu visoku gredu, čiji se položaj pododara s nekadašnjom Kameničkom ulicom (današnjom Željezničkom ulicom), zapadno od današnjeg Trga mladenaca, što je u ono vrijeme bilo odvojeno od grada, pa su mještani ih nazivali Prnjavorom.<ref name=najranije/>{{is|13.}} Kuriozitet je bio razdioba uporabe katoličkih župa. Nijemci su bili uz župu Imena Marijinog, Mađari uz župu sv. Roka, a Hrvati su bili uz treću rimokatoličku župu, uz [[Armenska katolička Crkva|unijatsku armensku]] crkvu sv. Grgura Prosvjetitelja. Iz ostavinskih dokumenata, razvidna je uporaba ikavice kod mjesnih Hrvata.<ref name=najranije/>{{is|14.}}
 Iza Hrvatskog Sela bila je šira suha [[greda]] koja se protezala prema istoku duž Dunava sve do [[Kać]]a. Na sjevernoj strani te suhe grede širila se velika močvara koja se prema Rackoj Varoši znatno sužavala. Preko te močvare je u varoš vodio manji mostić kojim se ulazilo u Racku Varoš.<ref name=sećanja/>
@@ Redak 13: / Redak 15: @@
 == Vanjske poveznice ==
 *Darko Polić: [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/uploads/public/62f/e31/a21/62fe31a213a47612842372.pdf '' Hrvatsko selo – dio najranije povijesti Novog Sada'']. GODIŠNJAK ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA ZKVH, 2019.
+*[https://web.facebook.com/photo/?fbid=121645150636842&set=a.118200344314656 ''  Hrvatsko selo (Kroatendorf) naziv je nekadašnjeg naselja iz kojeg se, uz Racku Varoš, razvio današnji Novi Sad!'']. HNV za SVE na Facebooku. 3. rujna 2022.
 [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]
 [[Kategorija:Vojvođanski Hrvati]]
 [[Kategorija:Bačka]]