More actions
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Gjuro Linardović''' (Sinj, 25. kolovoza 1865. – ?), hrvatski arhitekt. <ref name=prostor>Dujmo Žižić, Katja Marasović: [https://hrcak.srce.hr/124289 ''Tvornica cementa i tvorničko naselje u Ravnicama pokraj Omiša '']. Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, Vol. 22 No. 1(47), 2014.</ref>{{is|40.-41.}} == Životopis == Rodio se je u Sinju. U Splitu je pohađao realnu gimnaziju. Na studi...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Rodio se je u Sinju. U Splitu je pohađao realnu gimnaziju. Na studij građevinarstva je otišao u Beč. Diplomiravši 1892., zaposlio se je u Direkciji pomorstva te je službovao u [[Trst]]u i [[Štajerski Gradac|Štajerskom Gradcu]] (Grazu). Poslije Prvoga svjetskog rata došao je živiti i raditi u Split. Ondje je bio čelnim pomorsko-tehničke službe za Dalmaciju i Crnu Goru. Radio je u Direkciji pomorskog prometa 38 godina sve do Drugoga svjetskog rata. Član prve uprave tvornice cementa u Ravnicama kod Omiša [[tvornica cementa Renko Šperac|d.d. ''Cementa'']] osnovane 1908., [[Melko Čingrija|Melka Čingriju]], Ivu De Giulija, Matiju Hercega i Vjekoslava Škaricu.<ref name=prostor/>{{is|40.-41.}} | Rodio se je u Sinju. U Splitu je pohađao realnu gimnaziju. Na studij građevinarstva je otišao u Beč. Diplomiravši 1892., zaposlio se je u Direkciji pomorstva te je službovao u [[Trst]]u i [[Štajerski Gradac|Štajerskom Gradcu]] (Grazu). Poslije Prvoga svjetskog rata došao je živiti i raditi u Split. Ondje je bio čelnim pomorsko-tehničke službe za Dalmaciju i Crnu Goru. Radio je u Direkciji pomorskog prometa 38 godina sve do Drugoga svjetskog rata. Član prve uprave tvornice cementa u Ravnicama kod Omiša [[tvornica cementa Renko Šperac|d.d. ''Cementa'']] osnovane 1908., [[Melko Čingrija|Melka Čingriju]], Ivu De Giulija, Matiju Hercega i Vjekoslava Škaricu.<ref name=prostor/>{{is|40.-41.}} Linardović i [[Emil Stock]] su s isticali među projektantima ranijih tvorničkih sklopova i infrastrukture<ref>Dujmo Žižić: [https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/ocjenski-rad/395433 '' Industrija cementa u splitskoj regiji - Arhitektura, infrastruktura i utjecaj na kulturni krajolik''], doktorski rad. Zagreb, Arhitektonski fakultet, 2014. CroRIS., sažetak </ref>, kao i [[Kamilo Tončić]].<ref name=razvijala>Diana Magdić: [http://web.archive.org/web/20251210222114/https://pogledaj.to/arhitektura/cementna-industrija-je-gusila-i-razvijala-dalmaciju/1000/ ''Cementna industrija je gušila i razvijala Dalmaciju '']. Pogledaj.to. 4 veljače 2015. Arhivirano 10. prosinca 2025. Pristupljeno 10. prosinca 2025.</ref> | ||
Projekti u kojima se je istakao su:<ref name=prostor/>{{is|40.-41.}} | Projekti u kojima se je istakao su:<ref name=prostor/>{{is|40.-41.}} | ||
Posljednja izmjena od 11. prosinac 2025. u 03:13
Gjuro Linardović (Sinj, 25. kolovoza 1865. – ?), hrvatski arhitekt. [1]:40.-41.
Životopis
Rodio se je u Sinju. U Splitu je pohađao realnu gimnaziju. Na studij građevinarstva je otišao u Beč. Diplomiravši 1892., zaposlio se je u Direkciji pomorstva te je službovao u Trstu i Štajerskom Gradcu (Grazu). Poslije Prvoga svjetskog rata došao je živiti i raditi u Split. Ondje je bio čelnim pomorsko-tehničke službe za Dalmaciju i Crnu Goru. Radio je u Direkciji pomorskog prometa 38 godina sve do Drugoga svjetskog rata. Član prve uprave tvornice cementa u Ravnicama kod Omiša d.d. Cementa osnovane 1908., Melka Čingriju, Ivu De Giulija, Matiju Hercega i Vjekoslava Škaricu.[1]:40.-41. Linardović i Emil Stock su s isticali među projektantima ranijih tvorničkih sklopova i infrastrukture[2], kao i Kamilo Tončić.[3]
Projekti u kojima se je istakao su:[1]:40.-41.
- izgradnja luka i pristaništa duž obale od Suška do Kotora
- zaslužan za izgradnju mnogih svjetionika i kuća za svjetioničare
- zaslužan za proširenje splitskog lukobrana
- zaslužan za izgradnju gata sv. Duje u Splitu
- presušio je solinsko blato od mosta do ušća Jadra.
- projektirao tvornicu cementa u Ravnicama kod Omiša
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Dujmo Žižić, Katja Marasović: Tvornica cementa i tvorničko naselje u Ravnicama pokraj Omiša . Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, Vol. 22 No. 1(47), 2014.
- ↑ Dujmo Žižić: Industrija cementa u splitskoj regiji - Arhitektura, infrastruktura i utjecaj na kulturni krajolik, doktorski rad. Zagreb, Arhitektonski fakultet, 2014. CroRIS., sažetak
- ↑ Diana Magdić: Cementna industrija je gušila i razvijala Dalmaciju . Pogledaj.to. 4 veljače 2015. Arhivirano 10. prosinca 2025. Pristupljeno 10. prosinca 2025.