Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir naselje u Hrvatskoj |karta2 = Splitsko-dalmatinska županija |naziv karte2 = Splitsko-dalmatinske županije |ime = Brzet |regija = |županija = {{ZD+X/HŽ|SDŽ}} |općina = Omiš |površina = |nadvisina = 0 |z. širina = 43.43528 |z. dužina = 16.70330 |brojstan = |gustoća = |domaćinstva = |pošta = |pozbroj = 021 |autooznaka = <tt>ST</tt> |slika = |slika_opis =...«. |
|||
| Nisu prikazane 4 međuinačice | |||
| Redak 31: | Redak 31: | ||
Brzet je bio naseljen u starom vijeku. Sredinom 2004. godine prigodom proširenja igrališta ispred hotelskog paviljona, naišlo se na ostatke jednobrodne starokršćanske crkve. Danas je to [[Brzet (arheološko nalazište)|arheološko nalazište]] zaštićeno kulturno dobro.<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-5687|naziv=Arheološko nalazište Brzet|sadržaj=preuzet|pristupljeno=4. lipnja 2020.}}</ref> | Brzet je bio naseljen u starom vijeku. Sredinom 2004. godine prigodom proširenja igrališta ispred hotelskog paviljona, naišlo se na ostatke jednobrodne starokršćanske crkve. Danas je to [[Brzet (arheološko nalazište)|arheološko nalazište]] zaštićeno kulturno dobro.<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-5687|naziv=Arheološko nalazište Brzet|sadržaj=preuzet|pristupljeno=4. lipnja 2020.}}</ref> | ||
<ref name=zelObn>[https://omis.hr/wp-content/uploads/2024/10/Strategija-zelene-urbane-obnove-Grada-Omisa.pdf ''Strategija zelene urbane obnove Grada Omiša''] Vita Projekt, Zagreb i Omiš, 2024., str. 52. Grad Omiš. Listopada 2024. Pristupljeno 9. prosinca 2025. | <ref name=zelObn>[https://omis.hr/wp-content/uploads/2024/10/Strategija-zelene-urbane-obnove-Grada-Omisa.pdf ''Strategija zelene urbane obnove Grada Omiša''] Vita Projekt, Zagreb i Omiš, 2024., str. 52. Grad Omiš. Listopada 2024. Pristupljeno 9. prosinca 2025.</ref> Planira se [[obalna šetnica]] uz uređene plaže i marinu, uz obalu kroz predio [[Nemira]] na istoku te kroz [[Brzet]] na zapadu<ref name=namjestu>Jadranka Matić/SD: [https://more.slobodnadalmacija.hr/om/vijesti/na-mjestu-legendarne-cementare-u-omisu-niknut-ce-nauticki-kompleks-od-gotovo-50-milijuna-1261420 ''ZLATNI VEZOVINa mjestu legendarne cementare u Omišu niknut će nautički kompleks od 50 milijuna € '']. Otvoreno more. 2. veljače 2023. Pristupljeno 9. prosinca 2025.</ref> | ||
== Promet == | == Promet == | ||
| Redak 41: | Redak 41: | ||
U Brzetu se danas nalazi paviljonsko turističko naselje. | U Brzetu se danas nalazi paviljonsko turističko naselje. | ||
U prošlosti je bilo rudarstvo ([[lapor]]) i tvornica cementa. | U prošlosti je bilo rudarstvo ([[lapor]]) i tvornica cementa. [[gospodarstvo u 1928.|1928.]] je otvorena [[tvornica cementa Palaveršić]] s pratećim [[tupinolom]]om.<ref>Diana Magdić: [http://web.archive.org/web/20251210222114/https://pogledaj.to/arhitektura/cementna-industrija-je-gusila-i-razvijala-dalmaciju/1000/ ''Cementna industrija je gušila i razvijala Dalmaciju '']. Pogledaj.to. 4 veljače 2015. Arhivirano 10. prosinca 2025. Pristupljeno 10. prosinca 2025.</ref> Osnovao ju je hrvatski poduzetnik, povratnik iz Čilea, izvoznik lapora iz splitskog okružja i zemljoposjednik [[Nikola Palaveršić]]. Zamisao o osnivanju dobio je 1926., a uz pomoć još domaćih ulagača podigao je tvornicu. Nosila je ime ''Palaveršić''. Zgrade tvornice koje su bile od armiranog betona podigla je tvrtka poznatih Splićana, ing. [[Ivan Šakić|Šakića]] i ing. [[Vladimir Šore|Šore]]. Zbog poteškoća je proizvodnja krenula tek pred Drugi svjetski rat.<ref name=žiMa/>{{is|45.}} Do 1947. je djelovala pod imenom Palaveršić i bila je samostalnim subjektom. Te je godine spojila rad s tvornicom u Ravnicama ''Renkom Špercem'' te postaje njegov pogon B.<ref name=žiMa/>{{is|41.}} Podzemni rudnici brzetske i ravničke tvornice bilo su spojeni 7 kilometarskim tunelom.<ref name=žiMa/>{{is|45.}} Od 1957. dijelom je SOUR-a [[Dalmacijacement]]a. 1962. godine prestala je s radom kao neekonomična i otad ju se postupno ruši. <ref name=žiMa>Dujmo Žižić, Katja Marasović: [https://hrcak.srce.hr/124289 ''Tvornica cementa i tvorničko naselje u Ravnicama pokraj Omiša '']. Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, Vol. 22 br. 1(47), 2014.</ref>{{is|41.}} Proces demontiranja i rušenja tvorničkog kompleksa trajao je desetljećima. U današnjici (stanje 2024.) su ostali sklop transformatorske i kompresorske stanice, danas obiteljska kuća. Tvornički plato preobražen je u improvizirano parkiralište.<ref name=zelObn/> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 12. prosinac 2025. u 01:20
| Brzet | |
|---|---|
  Brzet Brzet na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija |  Splitsko-dalmatinska
|
| Općina/Grad | Omiš |
| Nadmorska visina | 0 m |
| Zemljopisne koordinate | 43°26′07″N 16°42′12″E / 43.43528°N 16.70330°E |
| Pozivni broj | 021 |
| Autooznaka | ST |
 Brzet Brzet na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije | |
Brzet je priobalno mjesto u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Zemljopisni položaj
Nalaze se na 43,435° sjeverne zemljopisne širine i 16,7° istočne zemljopisne dužine, cestom jugoistočno od Omiša i četvrti Mlije, jugozapadno i južno od Borka, podno Omiške Dinare.
Upravna organizacija
Nalazi se u Gradu Omišu, ("dio naselja Omiš").
Povijest
Brzet je bio naseljen u starom vijeku. Sredinom 2004. godine prigodom proširenja igrališta ispred hotelskog paviljona, naišlo se na ostatke jednobrodne starokršćanske crkve. Danas je to arheološko nalazište zaštićeno kulturno dobro.[1]
[2] Planira se obalna šetnica uz uređene plaže i marinu, uz obalu kroz predio Nemira na istoku te kroz Brzet na zapadu[3]
Promet
Nalazi se uz Jadransku magistralu.
Gospodarstvo
Turizam. U Brzetu je uz obalu velika šljunčana plaža Brzet s borovom šumom tik poviše plaže.[4]
U Brzetu se danas nalazi paviljonsko turističko naselje.
U prošlosti je bilo rudarstvo (lapor) i tvornica cementa. 1928. je otvorena tvornica cementa Palaveršić s pratećim tupinolomom.[5] Osnovao ju je hrvatski poduzetnik, povratnik iz Čilea, izvoznik lapora iz splitskog okružja i zemljoposjednik Nikola Palaveršić. Zamisao o osnivanju dobio je 1926., a uz pomoć još domaćih ulagača podigao je tvornicu. Nosila je ime Palaveršić. Zgrade tvornice koje su bile od armiranog betona podigla je tvrtka poznatih Splićana, ing. Šakića i ing. Šore. Zbog poteškoća je proizvodnja krenula tek pred Drugi svjetski rat.[6]:45. Do 1947. je djelovala pod imenom Palaveršić i bila je samostalnim subjektom. Te je godine spojila rad s tvornicom u Ravnicama Renkom Špercem te postaje njegov pogon B.[6]:41. Podzemni rudnici brzetske i ravničke tvornice bilo su spojeni 7 kilometarskim tunelom.[6]:45. Od 1957. dijelom je SOUR-a Dalmacijacementa. 1962. godine prestala je s radom kao neekonomična i otad ju se postupno ruši. [6]:41. Proces demontiranja i rušenja tvorničkog kompleksa trajao je desetljećima. U današnjici (stanje 2024.) su ostali sklop transformatorske i kompresorske stanice, danas obiteljska kuća. Tvornički plato preobražen je u improvizirano parkiralište.[2]
Izvori
- ↑ "Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske". https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-5687
- ↑ 2,0 2,1 Strategija zelene urbane obnove Grada Omiša Vita Projekt, Zagreb i Omiš, 2024., str. 52. Grad Omiš. Listopada 2024. Pristupljeno 9. prosinca 2025.
- ↑ Jadranka Matić/SD: ZLATNI VEZOVINa mjestu legendarne cementare u Omišu niknut će nautički kompleks od 50 milijuna € . Otvoreno more. 2. veljače 2023. Pristupljeno 9. prosinca 2025.
- ↑ Putni Kofer: Kad vidite boju mora na ovoj plaži u srcu Dalmacije odmah ćete spakirati kofere. Ima čak i hlad borove šume!. Putni kofer. 16. rujna 2025. Pristupljeno 10. prosinca 2025.
- ↑ Diana Magdić: Cementna industrija je gušila i razvijala Dalmaciju . Pogledaj.to. 4 veljače 2015. Arhivirano 10. prosinca 2025. Pristupljeno 10. prosinca 2025.
- ↑ 6,0 6,1 6,2 6,3 Dujmo Žižić, Katja Marasović: Tvornica cementa i tvorničko naselje u Ravnicama pokraj Omiša . Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, Vol. 22 br. 1(47), 2014.
| ||||||||||
.gif){kind=small}