More actions
Nema sažetka uređivanja |
preuzeto s bs.wikipedije |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Cvjetko Rihtman''' ([[Rijeka]], [[4. svibnja]] [[glazba u 1902.|1902.]] – [[Sarajevo]], [[1. rujna]] [[glazba u 1989.|1989.]]), hrvatski [[etnomuzikolog]], [[skladatelj]], [[zborovođa]], [[glazbeni pedagog]] [[Židovi u Hrvatskoj|židovskog]] podrijetla, [[skupljač narodnog blaga|skupljač glazbenog narodnog blaga]]. Djelovao u [[Židovi u BiH|BiH]].<ref name=enc/> | '''Cvjetko Rihtman''' ([[Rijeka]], [[4. svibnja]] [[glazba u 1902.|1902.]] – [[Sarajevo]], [[1. rujna]] [[glazba u 1989.|1989.]]), hrvatski [[etnomuzikolog]], [[skladatelj]], [[zborovođa]], [[glazbeni pedagog]] [[Židovi u Hrvatskoj|židovskog]] podrijetla, [[skupljač narodnog blaga|skupljač glazbenog narodnog blaga]]. Djelovao u [[Židovi u BiH|BiH]].<ref name=enc/> Imao je četvero djece: kći [[Dunja Rihtman|Dunju]] koja je nastavila otčev etnomuzikološki rad<ref>[https://mas.unsa.ba/memoriam ''In memoriam'']. Muzička akademija u Sarajevu. Pristupljeno 4. prosinca 2025.</ref> te sinove Branka, Aleksandra i [[Ranko Rihtman|Ranka Rihtmana]], poznatog bh. skladatelja i aranžera. | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Rodio se je u Rijeci. Studirao je u Pragu i Lipskom (Leipzigu) [[glazbena teorija|teoriju glazbe]] i kompoziciju na tamošnjim konzervatorijima. U Parizu je studirao kompoziciju i [[muzikologija|muzikologiju]] na Schola cantorum. Zaposlio se je u Sarajevu u kojem je proveo cijelu karijeru. Prvo je od 1932. bio [[zborovođa|zborovođom]] i glazbenim pedagogom. Poslije rata je predavao etnomuzikologiju na [[MUSA|Muzičkoj akademiji]] i bio ravnateljem Instituta za istraživanje folklora | Rodio se je u Rijeci. Studirao je u Pragu i Lipskom (Leipzigu) [[glazbena teorija|teoriju glazbe]] i kompoziciju na tamošnjim konzervatorijima. U Parizu je studirao kompoziciju i [[muzikologija|muzikologiju]] na Schola cantorum. Zaposlio se je u Sarajevu u kojem je proveo cijelu karijeru. Prvo je od 1932. bio [[zborovođa|zborovođom]] i glazbenim pedagogom. Poslije rata je predavao etnomuzikologiju na [[MUSA|Muzičkoj akademiji]] i bio ravnateljem Instituta za istraživanje folklora.<ref name=enc/> | ||
Imao je vrlo važnu ulogu u osnivanju [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičke akademije]] u Sarajevu, jer je pokrenuo proces osnivanja, a prve nastavne planove i programe izradio je [[Mladen Pozajić]] koji su bili sasvim u skladu s glazbeno-edukativnim kurikulima u Europi.<ref name=":1"> | Skladbe su mu većinom vokalne. Na njih je utjecala tradicijska glazba.<ref name=enc/> | ||
Za glazbenu povjesnicu važniji je njegova uloga u terenskom radu, jer je po Bosni zapisao i razvrstao mnoštvo folklornih napjeva.<ref name=enc/> | |||
Na znanstvenom području, pridonio studijama o bosanskom vokalnom višeglasju.<ref name=enc> Rihtman, Cvjetko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 5.12.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/rihtman-cvjetko>. </ref> Napisao članke za [[Muzička enciklopedija|Muzičku enciklopediju]] Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (današnjeg Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža). | |||
Imao je vrlo važnu ulogu u osnivanju [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičke akademije]] u Sarajevu, jer je pokrenuo proces osnivanja, a prve nastavne planove i programe izradio je [[Mladen Pozajić]] koji su bili sasvim u skladu s glazbeno-edukativnim kurikulima u Europi.<ref name=":1">[[Ivan Čavlović]]: ''Muzički portreti: izvori i sjećanja'', Buybook, Sarajevo, 2017., str. 199.-202. {{ISBN|978-953-7893-75-0}}</ref> | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
| Redak 17: | Redak 23: | ||
[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] | [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] | ||
[[Kategorija:Glazbeni pedagozi]] | [[Kategorija:Glazbeni pedagozi]] | ||
[[Kategorija:Skupljači narodnog blaga]] | |||
Posljednja izmjena od 5. prosinac 2025. u 02:17
Cvjetko Rihtman (Rijeka, 4. svibnja 1902. – Sarajevo, 1. rujna 1989.), hrvatski etnomuzikolog, skladatelj, zborovođa, glazbeni pedagog židovskog podrijetla, skupljač glazbenog narodnog blaga. Djelovao u BiH.[1] Imao je četvero djece: kći Dunju koja je nastavila otčev etnomuzikološki rad[2] te sinove Branka, Aleksandra i Ranka Rihtmana, poznatog bh. skladatelja i aranžera.
Životopis
Rodio se je u Rijeci. Studirao je u Pragu i Lipskom (Leipzigu) teoriju glazbe i kompoziciju na tamošnjim konzervatorijima. U Parizu je studirao kompoziciju i muzikologiju na Schola cantorum. Zaposlio se je u Sarajevu u kojem je proveo cijelu karijeru. Prvo je od 1932. bio zborovođom i glazbenim pedagogom. Poslije rata je predavao etnomuzikologiju na Muzičkoj akademiji i bio ravnateljem Instituta za istraživanje folklora.[1]
Skladbe su mu većinom vokalne. Na njih je utjecala tradicijska glazba.[1]
Za glazbenu povjesnicu važniji je njegova uloga u terenskom radu, jer je po Bosni zapisao i razvrstao mnoštvo folklornih napjeva.[1]
Na znanstvenom području, pridonio studijama o bosanskom vokalnom višeglasju.[1] Napisao članke za Muzičku enciklopediju Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (današnjeg Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža).
Imao je vrlo važnu ulogu u osnivanju Muzičke akademije u Sarajevu, jer je pokrenuo proces osnivanja, a prve nastavne planove i programe izradio je Mladen Pozajić koji su bili sasvim u skladu s glazbeno-edukativnim kurikulima u Europi.[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Rihtman, Cvjetko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 5.12.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/rihtman-cvjetko>.
- ↑ In memoriam. Muzička akademija u Sarajevu. Pristupljeno 4. prosinca 2025.
- ↑ Ivan Čavlović: Muzički portreti: izvori i sjećanja, Buybook, Sarajevo, 2017., str. 199.-202. ISBN 978-953-7893-75-0