Toggle search
Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Soja: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
← Starija izmjena
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 26: Redak 26:


== Hrvatska ==
== Hrvatska ==
U Hrvatskoj je merkantilna proizvodnja soje do 2000. u prosjeku bila od 20.000 - 30.000 ha. 2023. godine iznosila je 90.670 ha. Površine pod sjemenskim usjevima soje također su porasle i 2024. su iznosile 7.798,99 ha. Iste godine certificirane <ref>Bez genetski modificiranih organizama. </ref> količine sjemena soje bile su 11.332 tona, po čemu je RH bila druga u EU. Glede domaće potražnje za sojinim sjemenom, domaća ju proizvodnja zadovoljava i uz to se zbog visoke kakvoće 20-30 posto sojina sjemena izvozi. Jedina je <ref>I.D.: [https://dalmatinskiportal.hr/gastro/hrvatska-druga-u-eu-po-certificiranim-kolicinama-soje/246896 ''Hrvatska druga u EU po certificiranim količinama soje '']. Dalmatinski portal. 6. rujna 2025. Pristupljeno 6. rujna 2025. </ref> uz [[lucerna|lucernu]], drugu [[strna žitarica|strnu žitaricu]] u kojoj je Hrvatska samodostatna u proizvodnji sjemena. Hrvatska proizvodnja sjemenskog [[kukuruz]]a pokriva 50 do 60% domaćih potreba. Dok je Hrvatska po proizvodnji sjemena za soju druga u EU, po [[pšenoraž]]i je šesta, po ozimoj [[pšenica|pšenici]] i [[ječam|ječmu]] je deveta te po [[kukuruz]]u je jedanaesta.<ref>Martina Popić/agroklub: [https://poduzetnistvo.org/news/hrvatska-druga-u-eu-po-proizvodnji-sjemena-soje-a-u-cemu-smo-samodostatni ''Hrvatska druga u EU po proizvodnji sjemena soje, a u čemu smo samodostatni '']. poduzetnistvo.org. 30. lipnja 2022. Pristupljeno 6. rujna 2025.</ref>
U Hrvatskoj je merkantilna proizvodnja soje do 2000. u prosjeku bila od 20.000 - 30.000 ha. 2023. godine iznosila je 90.670 ha. Površine pod [[sjemenarstvo|sjemenskim]] usjevima soje također su porasle i 2024. su iznosile 7.798,99 ha. Iste godine certificirane <ref>Bez genetski modificiranih organizama. </ref> količine sjemena soje bile su 11.332 tona, po čemu je RH bila druga u EU. Glede domaće potražnje za sojinim sjemenom, domaća ju proizvodnja zadovoljava i uz to se zbog visoke kakvoće 20-30 posto sojina sjemena izvozi. Jedina je <ref>I.D.: [https://dalmatinskiportal.hr/gastro/hrvatska-druga-u-eu-po-certificiranim-kolicinama-soje/246896 ''Hrvatska druga u EU po certificiranim količinama soje '']. Dalmatinski portal. 6. rujna 2025. Pristupljeno 6. rujna 2025. </ref> uz [[lucerna|lucernu]], drugu [[strna žitarica|strnu žitaricu]] u kojoj je Hrvatska samodostatna u proizvodnji sjemena. Hrvatska proizvodnja sjemenskog [[kukuruz]]a pokriva 50 do 60% domaćih potreba. Dok je Hrvatska po proizvodnji sjemena za soju druga u EU (ispred Hrvatske 2022. bila je Italija.), po [[pšenoraž]]i je šesta, po ozimoj [[pšenica|pšenici]] i [[ječam|ječmu]] je deveta te po [[kukuruz]]u je jedanaesta.<ref>Martina Popić/agroklub: [https://poduzetnistvo.org/news/hrvatska-druga-u-eu-po-proizvodnji-sjemena-soje-a-u-cemu-smo-samodostatni ''Hrvatska druga u EU po proizvodnji sjemena soje, a u čemu smo samodostatni '']. poduzetnistvo.org. 30. lipnja 2022. Pristupljeno 6. rujna 2025.</ref>


 
Soja je 2020-ih činila gotovo trećinu (31 posto) ukupne [[deforestacija|deforestacije]] koja se kroz poljodjelske proizvode uvozi u EU, a sama EU je bila druga najveća uvoznica proizvoda povezanih s [[krčenje šuma|krčenjem šuma]] na globalnoj razini. Više od 2/3 uvoza u EU dolazi iz Južne Amerike, gdje su [[šuma|šume]] i ini vrijedni [[ekosustav]]i pretvoreni u [[poljodjelsko zemljište]]. <ref>Dinka Bogunović: [https://www.agroklub.com/sumarstvo/sto-za-proizvodace-soje-donosi-nova-uredba-o-deforestaciji-tvrtke-zabrinute-odredbe-nejasne/96025/ ''Što za proizvođače soje donosi nova uredba o deforestaciji? Tvrtke zabrinute, odredbe nejasne '']. Agroklub. 22. svibnja 2024. Pristupljeno 6. rujna 2025.</ref>
Ispred Hrvatske u proizvodnji sojina sjemena 2022. bila je Italija.


== Vrste ==
== Vrste ==
Redak 60: Redak 59:
# ''[[Glycine tabacina]]'' <small>(Labill.) Benth.</small>
# ''[[Glycine tabacina]]'' <small>(Labill.) Benth.</small>
# ''[[Glycine tomentella]]'' <small>Hayata</small>
# ''[[Glycine tomentella]]'' <small>Hayata</small>
== Izvori ==
== Izvori ==
{{izvori}}
{{izvori}}


[[Kategorija:Phaseoleae]]
[[Kategorija:Phaseoleae]]

Posljednja izmjena od 6. rujan 2025. u 22:01

Soja
Glycine latrobeana
Glycine latrobeana
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: fabales
Porodica: Fabaceae
Potporodica: Faboideae
Tribus: Phaseoleae
Podtribus: Glycininae
Rod: Glycine
Willd.

Soja (lat. Glycine), biljni rod iz porodice mahunarki porijeklom iz jugoistočne Azije i Australije[1]. Najznačajnija među njima u ljudskoj prehrani je Glycine max .

Hrvatska

U Hrvatskoj je merkantilna proizvodnja soje do 2000. u prosjeku bila od 20.000 - 30.000 ha. 2023. godine iznosila je 90.670 ha. Površine pod sjemenskim usjevima soje također su porasle i 2024. su iznosile 7.798,99 ha. Iste godine certificirane [2] količine sjemena soje bile su 11.332 tona, po čemu je RH bila druga u EU. Glede domaće potražnje za sojinim sjemenom, domaća ju proizvodnja zadovoljava i uz to se zbog visoke kakvoće 20-30 posto sojina sjemena izvozi. Jedina je [3] uz lucernu, drugu strnu žitaricu u kojoj je Hrvatska samodostatna u proizvodnji sjemena. Hrvatska proizvodnja sjemenskog kukuruza pokriva 50 do 60% domaćih potreba. Dok je Hrvatska po proizvodnji sjemena za soju druga u EU (ispred Hrvatske 2022. bila je Italija.), po pšenoraži je šesta, po ozimoj pšenici i ječmu je deveta te po kukuruzu je jedanaesta.[4]

Soja je 2020-ih činila gotovo trećinu (31 posto) ukupne deforestacije koja se kroz poljodjelske proizvode uvozi u EU, a sama EU je bila druga najveća uvoznica proizvoda povezanih s krčenjem šuma na globalnoj razini. Više od 2/3 uvoza u EU dolazi iz Južne Amerike, gdje su šume i ini vrijedni ekosustavi pretvoreni u poljodjelsko zemljište. [5]

Vrste

  1. Glycine albicans Tindale & Craven
  2. Glycine aphyonota B.E.Pfeil
  3. Glycine arenaria Tindale
  4. Glycine argyrea Tindale
  5. Glycine canescens F.J.Herm.
  6. Glycine clandestina J.C.Wendl.
  7. Glycine curvata Tindale
  8. Glycine cyrtoloba Tindale
  9. Glycine dolichocarpa Tateishi & H.Ohashi
  10. Glycine falcata Benth.
  11. Glycine gracei B.E.Pfeil & Craven
  12. Glycine hirticaulis Tindale & Craven
  13. Glycine koidzumii Ohwi
  14. Glycine lactovirens Tindale & Craven
  15. Glycine latifolia (Benth.) Newell & T.Hymowitz
  16. Glycine latrobeana (Meisn.) Benth.
  17. Glycine max (L.) Merr.
  18. Glycine microphylla (Benth.) Tindale
  19. Glycine montis-douglas B.E.Pfeil & Craven
  20. Glycine peratosa B.E.Pfeil & Tindale
  21. Glycine pindanica Tindale & Craven
  22. Glycine pullenii B.E.Pfeil, Tindale & Craven
  23. Glycine remota M.D.Barrett & R.L.Barrett
  24. Glycine rubiginosa Tindale & B.E.Pfeil
  25. Glycine stenophita B.E.Pfeil & Tindale
  26. Glycine syndetika B.E.Pfeil & Craven
  27. Glycine tabacina (Labill.) Benth.
  28. Glycine tomentella Hayata

Izvori

  1. ↑ Plants of the World online pristupljeno 20. studenog 2018
  2. ↑ Bez genetski modificiranih organizama.
  3. ↑ I.D.: Hrvatska druga u EU po certificiranim količinama soje . Dalmatinski portal. 6. rujna 2025. Pristupljeno 6. rujna 2025.
  4. ↑ Martina Popić/agroklub: Hrvatska druga u EU po proizvodnji sjemena soje, a u čemu smo samodostatni . poduzetnistvo.org. 30. lipnja 2022. Pristupljeno 6. rujna 2025.
  5. ↑ Dinka Bogunović: Što za proizvođače soje donosi nova uredba o deforestaciji? Tvrtke zabrinute, odredbe nejasne . Agroklub. 22. svibnja 2024. Pristupljeno 6. rujna 2025.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Soja&oldid=623740"
Last modified
Ova stranica posljednji je put uređivana 6. rujan 2025. u 22:01.
⧼citizen-page-info-viewcount⧽
Ova stranica je pogledana 197 puta.