Turistički zemljopis: razlika između inačica
m Zamjena teksta - '{{geografske teme}}' u '{{zemljopisne teme}}' |
m Suradnik10 premješta stranicu Turistička geografija na Turistički zemljopis |
||
| Nisu prikazane 3 međuinačice | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Turistički zemljopis'''<ref>Ivan Blažević: ''Turistički zemljopis: svijet i SFR Jugoslavija : za usmjereno obrazovanje''. Školska knjiga, 1990.</ref><ref>[https://www.aspira.hr/cjelozivotno-obrazovanje/turisticki-vodic/ ''Cjeloživotno obrazovanje: turistički vodič — predmeti seminara za turističkog vodiča'']. Veleučilište Aspira. Pristupljeno 14. lipnja 2025.</ref> ("turistički zemljopis"), istražuje polazišta, odredišta i trajanja turističkih kretanja i boravka, odnosno uzroke i posljedice [[turizam|turizma]] u prostoru. Posebno se bavi preobrazbom turistički privlačnih krajeva, odnosno turističkim [[pejzaž]]om. Odnos turističke djelatnosti i prirode te turističkih prema ostalim gospodarskim djelatnostima u središtu je zanimanja pri istraživanjima usmjerenima na [[prostorno planiranje]] i posebno uređenje i [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]]. | |||
Turistički zemljopis grana je [[antropogeografija|ljudskog zemljopisa]] (antropogeografije) koja proučava [[putovanje|putovanja]] i [[turizam]] kao industriju te [[društvo|socijalnu]] i [[kultura|kulturnu]] aktivnost. Turistički zemljopis pokriva široki raspon zanimanja uključujući utjecaj turizma na okoliš, zemljopisna načela turizma i [[ekonomija|ekonomiju]] dokolice, dajući odgovore o turističkoj industriji i menadžmentu, sociologiji turizma i lokacijama turizma. | |||
[[ | [[Zemljopis]] je temelj za proučavanje turizma jer je zemljopis u samoj prirodi turizma. Turizam se javlja na određenim mjestima, uključuje kretanja i aktivnosti među mjestima, te predstavlja aktivnost u kojem se formiraju mjesne karakteristike i osobni autoidentiteti kroz odnose koji nastaju među mjestima, [[krajobraz]]ima i ljudima. [[Fizički zemljopis]] osigurava bitnu pozadinu na kojoj nastaju turistička mjesta, a briga za okoliš i utjecaj turizma na okoliš predstavljaju glavne probleme, pa se fizički zemljopis mora uzeti u obzir prilikom određivanja razvoja turističkih lokacija. | ||
Pristupi u istraživanju u | Pristupi u istraživanju u turističkom zemljopisu razlikuju se ovisno o različitim pitanjima. Velik dio literature o turističkom menadžmentu počiva na [[kvantitativan|kvantitativnoj]] metodologiji, te razmatra turizam u okviru mjesta iz kojih turisti dolaze (ili turistički generirajućih područja), turističkih odredišta (ili mjesta turističke ponude) i odnosa (veza) između polazišta i odredišta koji uključuju prometne pravce, poslovne veze i motivaciju putnika.<ref>Franklin, A i Crang, M (2001) 'The trouble with tourism and travel theory?' u ''Tourist Studies'' 1(5) str. 5-22</ref> Nedavni razvoj [[antropogeografija|antropogeografije]] utjecao je na turistički zemljopis tako što su se počeli koristiti [[kulturni zemljopis|kulturnozemljopisni]] pristupi koji pristupaju turizmu s više teoretski raznolikih pristupa uključujući tako sociologiju turizma koja svojim shvaćanjem prelazi okvire turizma kao izolirane, izvanredne aktivnosti, a putovanja razmatra u okviru svakodnevnog života dok na turizam ne gleda samo kao na konzumiranje mjesta, nego također i na stvaranje [[osjećaj za mjesto|osjećaja za mjesto]] kao turističkog odredišta.<ref>Larsen, J, Urry, J i Axhausen, K (2006) ''Mobilities, Networks, Geographies'' Aldershot:Ashgate</ref> | ||
== Vidi == | == Vidi == | ||
* [[ | * [[Association of American Geographers]] | ||
* [[Kulturni turizam]] | * [[Kulturni turizam]] | ||
* [[Međunarodna geografska unija]] | * [[Međunarodna geografska unija]] | ||
* [[Papuk Geopark]] | * [[Papuk Geopark]] | ||
* [[ | * [[Royal Geographical Society]] | ||
==Bilješke i referencije== | ==Bilješke i referencije== | ||
| Redak 27: | Redak 27: | ||
[[Kategorija:Antropogeografija|Geoturizam]] | [[Kategorija:Antropogeografija|Geoturizam]] | ||
[[Kategorija:Turizam|Geoturizam]] | [[Kategorija:Turizam|Geoturizam]] | ||
[[Kategorija:Turistički zemljopis| ]] | |||
Posljednja izmjena od 14. lipanj 2025. u 03:35
Turistički zemljopis[1][2] ("turistički zemljopis"), istražuje polazišta, odredišta i trajanja turističkih kretanja i boravka, odnosno uzroke i posljedice turizma u prostoru. Posebno se bavi preobrazbom turistički privlačnih krajeva, odnosno turističkim pejzažom. Odnos turističke djelatnosti i prirode te turističkih prema ostalim gospodarskim djelatnostima u središtu je zanimanja pri istraživanjima usmjerenima na prostorno planiranje i posebno uređenje i zaštitu okoliša.
Turistički zemljopis grana je ljudskog zemljopisa (antropogeografije) koja proučava putovanja i turizam kao industriju te socijalnu i kulturnu aktivnost. Turistički zemljopis pokriva široki raspon zanimanja uključujući utjecaj turizma na okoliš, zemljopisna načela turizma i ekonomiju dokolice, dajući odgovore o turističkoj industriji i menadžmentu, sociologiji turizma i lokacijama turizma.
Zemljopis je temelj za proučavanje turizma jer je zemljopis u samoj prirodi turizma. Turizam se javlja na određenim mjestima, uključuje kretanja i aktivnosti među mjestima, te predstavlja aktivnost u kojem se formiraju mjesne karakteristike i osobni autoidentiteti kroz odnose koji nastaju među mjestima, krajobrazima i ljudima. Fizički zemljopis osigurava bitnu pozadinu na kojoj nastaju turistička mjesta, a briga za okoliš i utjecaj turizma na okoliš predstavljaju glavne probleme, pa se fizički zemljopis mora uzeti u obzir prilikom određivanja razvoja turističkih lokacija.
Pristupi u istraživanju u turističkom zemljopisu razlikuju se ovisno o različitim pitanjima. Velik dio literature o turističkom menadžmentu počiva na kvantitativnoj metodologiji, te razmatra turizam u okviru mjesta iz kojih turisti dolaze (ili turistički generirajućih područja), turističkih odredišta (ili mjesta turističke ponude) i odnosa (veza) između polazišta i odredišta koji uključuju prometne pravce, poslovne veze i motivaciju putnika.[3] Nedavni razvoj antropogeografije utjecao je na turistički zemljopis tako što su se počeli koristiti kulturnozemljopisni pristupi koji pristupaju turizmu s više teoretski raznolikih pristupa uključujući tako sociologiju turizma koja svojim shvaćanjem prelazi okvire turizma kao izolirane, izvanredne aktivnosti, a putovanja razmatra u okviru svakodnevnog života dok na turizam ne gleda samo kao na konzumiranje mjesta, nego također i na stvaranje osjećaja za mjesto kao turističkog odredišta.[4]
Vidi
- Association of American Geographers
- Kulturni turizam
- Međunarodna geografska unija
- Papuk Geopark
- Royal Geographical Society
Bilješke i referencije
- ↑ Ivan Blažević: Turistički zemljopis: svijet i SFR Jugoslavija : za usmjereno obrazovanje. Školska knjiga, 1990.
- ↑ Cjeloživotno obrazovanje: turistički vodič — predmeti seminara za turističkog vodiča. Veleučilište Aspira. Pristupljeno 14. lipnja 2025.
- ↑ Franklin, A i Crang, M (2001) 'The trouble with tourism and travel theory?' u Tourist Studies 1(5) str. 5-22
- ↑ Larsen, J, Urry, J i Axhausen, K (2006) Mobilities, Networks, Geographies Aldershot:Ashgate
Vanjske poveznice
- Pioniri kineskog geoturizma (China Daily, 31. ožujka 2006.)
- Tourism Geographies: An International Journal of Tourism Space, Place and Environment (Routledge)
- Geografija za putnike
- Geotourism Canada