Josip Rudić Aljmaški: razlika između inačica
m Zamjena teksta - '{{hu icon}}' u '{{mađ oznaka}}' |
m Zamjena teksta - '{{sr icon}}' u '{{srp oznaka}}' |
||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
*[https://web.archive.org/web/20080303214926/http://www.croatia.ch/tjedan/050613b.php Povijest hrvatskog plemstva u Bačkoj] | *[https://web.archive.org/web/20080303214926/http://www.croatia.ch/tjedan/050613b.php Povijest hrvatskog plemstva u Bačkoj] | ||
*{{ | *{{srp oznaka}} [https://web.archive.org/web/20071216052509/http://www.suboticke.net/arhiva/broj%207/strane/feljton.htm Subotičke] Palata braće Kunec | ||
*[http://www.radiosuboticadanas.info Radio Subotica na hrvatskom] Na današnji dan, 21. veljače, priredio [[Lazar Merković]], preuzeto 21. veljače 2013. | *[http://www.radiosuboticadanas.info Radio Subotica na hrvatskom] Na današnji dan, 21. veljače, priredio [[Lazar Merković]], preuzeto 21. veljače 2013. | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
Posljednja izmjena od 2. lipanj 2025. u 03:13
Josip Rudić Aljmaški (u mađ. izvorima: Rudics József) (Subotica, 22. veljače 1792. – Bačaljmaš, 21. kolovoza 1879. ) je bio bački hrvatski plemić, diplomirani filozof, pravnik (doktor prava), mađarski političar (član Gornjeg doma ugarskog parlamenta) a ostavio je veliki trag kao pjesnik, napisavši dosta pjesama. Bio je i akademik, t.j. članom Mađarske akademije u Budimpešti.
Životopis[uredi]
Bio je rodom iz obitelji, danas izumrle, koja je potjecala iz južnih hrvatskih krajeva, a koja je status plemstva dobila od Marije Terezije 1755., a posjede je imala u Aljmašu, Kunbaji i Subotici.
Zbog svog plemenitog statusa, napredovao je u lokalnoj upravi. U Bačko-bodroškoj županiji, 1836. dolazi do razine podžupana. Već 1837. postaje nadžupanom (velikim županom), i na tom položaju ostaje do 1867..
Mnogo je pridonio razvitku svoje županije i svog rodnog grada, štoviše, siromašnim je školarcima i studentima ostavio nakon smrti dio svog, inače, vrlo velikog posjeda.
17. kolovoza 1854. stekao je austrijski naslov baruna, postavši tako i prvim barunom u Subotici.
U politici se istakao time što je bio protiv mađarske revolucije, kao i još neki uglednici tamošnjih Hrvata, Ivan Antunović, biskup, Vinko Somborčević, Ambrozije Šarčević i još neki. Zbog simpatija prema banu Jelačiću i Srbima vlasti su ga smijenile s položaja velikog župana.[1]
Imao je sina jedinca, Josipa, koji nije živio mnogo više od njega (umro je u Breitenseu u Austriji 12. listopada 1885.).
Napisao je više djela na latinskom i mađarskom jeziku. Toponim Rudić je u svezi s njegovim imenom.
Djela[uredi]
Unutarnje poveznice[uredi]
Izvori[uredi]
- Povijest hrvatskog plemstva u Bačkoj
- (srp.) Subotičke Palata braće Kunec
- Radio Subotica na hrvatskom Na današnji dan, 21. veljače, priredio Lazar Merković, preuzeto 21. veljače 2013.
Vanjske poveznice[uredi]
- (mađ.) Magyar Életrajzi Lexikon 1000-1990 Rudics József, báró
- (mađ.) Kunbaja község hivatalos oldala - Muemlékek
- (mađ.) Székesfehérvári Egyházmegye
- (mađ.) A Műcsarnokból, Művészet, 1915
- (mađ.) WebKat.hu bibliographic data Rudics József (almási báró)
- (mađ.) Ismeretlen helyen
- (mađ.) Magyar kéziratos énekeskönyvek és versgyűjtemények bibliográfiája (1542–1840)