Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,8 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Euroregija Meuse-Rajna: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Zamjena teksta - '{{nl icon}}' u '{{nld oznaka}}'
m Zamjena teksta - '{{nld oznaka}}' u '{{niz oznaka}}'
 
Nisu prikazane 2 međuinačice
Redak 32: Redak 32:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
*  {{fr}} {{nld oznaka}} {{de icon}}[http://www.euregio-mr.org/emr_site/index.php Euroregija Meuse-Rajna - službena stranica]
*  {{fra oznaka}} {{niz oznaka}} {{nje oznaka}}[http://www.euregio-mr.org/emr_site/index.php Euroregija Meuse-Rajna - službena stranica]


[[Kategorija:Zemljopis Belgije]]
[[Kategorija:Zemljopis Belgije]]
[[Kategorija:Zemljopis Njemačke]]
[[Kategorija:Zemljopis Njemačke]]
[[Kategorija:Zemljopis Nizozemske]]
[[Kategorija:Zemljopis Nizozemske]]

Posljednja izmjena od 2. lipanj 2025. u 01:01

Euroregija Meuse-Rajna1)

Karta Euroregije Meuse-Rajna s označenim regijama : Aachen u crvenoj boji, južni dio Nizozemskog Limburga u plavoj boji, Belgijski Limburg u svjetlozelenoj, Pokrajina Liège u zelenoj i Njemačka zajednica u Belgiji u tamnozelenoj boji

Osnivanje 1976.
Sjedište Eupen
Službena stranica www.euregio-mr.org

Euroregija Meuse-Rajna (francuski: Eurorégion Meuse-Rhin, nizozemski: Euregio Maas-Rijn, njemački: Euregio Maas-Rhein) je euroregija stvorena 1976. godine, dok je pravni status dobila 1991. godine. Ova regija ima površinu od 11.000 km², te oko 3,9 milijuna stanovnika koji žive na koridoru Aachen-Maastricht-Hasselt-Liège. Sjedište ove regije je Eupen u Belgiji. Ova regija je u širem smislu dio urbaniziranog europskog koridora zvanog „Plava banana”.

Upravna područja

Euroregija Meuse-Rajna politički se sastoji od:

Jezici

Službeni jezici tri zemlje čiji dijelovi čine ovu regiju su nizozemski (u Belgiji i Nizozemskoj), francuski (u Belgiji) i njemački (u Belgiji i Njemačkoj). Regionalni jezici su limburški, ripuarijski i valonski.

Vanjske poveznice