More actions
m Zamjena teksta - 'lat icon' u 'lat oznaka' |
m Zamjena teksta - '{{ita icon}}' u '{{tal oznaka}}' |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 17: | Redak 17: | ||
| grb = [[Datoteka:Ab 3 Jan z Jenštejna.png|100px]] | | grb = [[Datoteka:Ab 3 Jan z Jenštejna.png|100px]] | ||
}} | }} | ||
'''Jan od Jenštejna''' (? [[27. prosinca]] [[1347.]] – [[1350.]]<ref name=dejepis> {{ | '''Jan od Jenštejna''' (? [[27. prosinca]] [[1347.]] – [[1350.]]<ref name=dejepis> {{češ oznaka}} [http://dejepis.info/?t=175 Nárůst středověké krize v Čechách, rozpory mezi světskou a církevní mocí, vláda Václava IV.], Dějepis.info, pristupljeno 23. studenog 2015. </ref>, (vjerojatnije [[1350.]]<ref>{{češ oznaka}} [http://www.jenstejn.cz/historie_2.htm Návrh na zrušení části AZÚR hl.m. Prahy vymezení SOKP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080331180814/http://www.jenstejn.cz/historie_2.htm |date=31. ožujka 2008. }}, jenštejn.cz, pristupljeno 20. studenog 2015.</ref>) – [[Rim]], [[17. lipnja]] [[1400.]]<ref> {{češ oznaka}} [http://www.mlp.cz/cz/offline/perlie/J/2007630.htm Jan z Jenštejna] </ref>) bio je [[Dodatak:Popis nadbiskupa Praške nadbiskupije|3. praški nadbiskup]]<ref>{{češ oznaka}} [http://www.klaster.vyssibrod.cz/cesky/liturgie/martyrologium/cervenec.html Cisterciácký klášter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080526154257/http://www.klaster.vyssibrod.cz/cesky/liturgie/martyrologium/cervenec.html |date=26. svibnja 2008. }}</ref>, dresden-meinsenski biskup te [[tajnik]] i [[savjetnik]] [[Popis kraljeva Kraljevine Bohemije|bohemskog kralja]] [[Vaclav IV.|Vaclava IV.]]<ref name=kdo> {{češ oznaka}} [http://www.libri.cz/databaze/kdo18/list.php?od=j&start=1&count=20 Kdo byl kdo], libri.cz </ref> | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
=== Obrazovanje === | === Obrazovanje === | ||
Jan je došao iz bogatih plemićkih gospodarskih obitelji [[Vlašimići|Vlašimića]] i Jenštejna, koji su pripadali obrazovanoj [[aristokracija|aristokraciji]] koja je uživala visoke poslove u državnim službama. Njegov otac, Pavao od Vlašima i Jenštejna, služio je kao kraljevski bilježnik (notar)<ref name=kdo/>, dok je njegov stric [[Jan Očko od Vlašima]] bio [[Dodatak:Popis nadbiskupa Praške nadbiskupije|2. praški nadbiskup]] i nosio titulu prvog češkog (bohemskog) [[kardinal]]a.<ref>{{ | Jan je došao iz bogatih plemićkih gospodarskih obitelji [[Vlašimići|Vlašimića]] i Jenštejna, koji su pripadali obrazovanoj [[aristokracija|aristokraciji]] koja je uživala visoke poslove u državnim službama. Njegov otac, Pavao od Vlašima i Jenštejna, služio je kao kraljevski bilježnik (notar)<ref name=kdo/>, dok je njegov stric [[Jan Očko od Vlašima]] bio [[Dodatak:Popis nadbiskupa Praške nadbiskupije|2. praški nadbiskup]] i nosio titulu prvog češkog (bohemskog) [[kardinal]]a.<ref>{{češ oznaka}} [http://www.jenstejn.cz/hrad.htm Stránky hradu Jenštejn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080522142632/http://www.jenstejn.cz/hrad.htm |date=22. svibnja 2008. }}</ref> Budući da je otac od njega očekivao rad u državnoj službi, omogućio mu je kvalitetno i opsežno [[obrazovanje]]. Najprije je studirao u Středyu, ali se ubrzo prebacuje u [[Prag]], iz kojeg odlazi na studij [[teologija|teologije]] u [[Bologna|Bologni]] i [[Padova|Padovi]]. Nakon položenog studija i stečene [[diploma|diplome]] pohađao je nakratko na Sveučilištu u Montpellieru, no ubrzo se seli u [[Pariz]], gdje mu je ponuđen posao [[profesor]]a na [[Sorbonne|sveučilište Sorbonne]].<ref name=dejepis/> Iako je jedno vrijeme radio kao profesor, nije odbio poziv koji je došao iz Praga, te se ubrzo vratio u domovinu. | ||
=== Karijera do 1380. === | === Karijera do 1380. === | ||
| Redak 27: | Redak 27: | ||
U Prag, se točnije, vratio [[1373.]] godine, kao priznati stručnjak na području [[Kanonsko pravo|kanonskog prava]]. U to vrijeme, [[Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo IV.]], kao prijatelj [[Vaclav IV.|Vaclava IV.]] imenuje ga kraljevskim kancelarom i savjetnikom. No, njegova pravaa politička karijera započela je u [[1375.]] kada je imenovan biskupom Meissena. Pokazavši se dobrim biskupom, [[19. ožujka]] [[1379.]] [[Urban VI.|papa Urban VI.]] ga proglašava [[Dodatak:Popis nadbiskupa Praške nadbiskupije|nadbiskupom Praške nadbiskupije]], a iste godine je imenovan i savjetnikom kralja [[Vjenceslav IV.|Vjeneceslava IV.]]. čime je postaje jednim od najbližih kraljevih suradnika. | U Prag, se točnije, vratio [[1373.]] godine, kao priznati stručnjak na području [[Kanonsko pravo|kanonskog prava]]. U to vrijeme, [[Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo IV.]], kao prijatelj [[Vaclav IV.|Vaclava IV.]] imenuje ga kraljevskim kancelarom i savjetnikom. No, njegova pravaa politička karijera započela je u [[1375.]] kada je imenovan biskupom Meissena. Pokazavši se dobrim biskupom, [[19. ožujka]] [[1379.]] [[Urban VI.|papa Urban VI.]] ga proglašava [[Dodatak:Popis nadbiskupa Praške nadbiskupije|nadbiskupom Praške nadbiskupije]], a iste godine je imenovan i savjetnikom kralja [[Vjenceslav IV.|Vjeneceslava IV.]]. čime je postaje jednim od najbližih kraljevih suradnika. | ||
[[1380.]] područje Češke zahvatilo je snažni val [[Epidemija|epidemije]] [[Kuga|kuge]]. Iako je Jan z Jenštejna preživio prvu epidemiju, tijekom sljedećeg naleta [[bolest]]i dobio je [[Infekcija|infekciju]], no kako je tada riječ "kuga" označavala dugi niz različitih bolesti, ne može se točno utvrditi je li on stvarno patio od te bolesti ili je uzrok njegova oboljenja bio neki drugi. Prema nekim izvorima, moguće je da se u njega javio jedan oblik [[epilepsija|epilepsije]] koja izaziva [[upala|upale]] u [[Mozak|mozgu]], koje su možda objašnjenje za različite vizije koje je iznenadno dobivao u vrijeme oboljenja. Bolest je svakako uzrokovala veliku promjenu osobnosti, što je kasnije ostavilo traga odnosno utjecalo na njegove vjerske poglede i stavove, u kojima je njegova [[Sekularizam|sekularna orijentacija]] bila popraćena [[Asketizam|asketskim idejama]].<ref> {{ | [[1380.]] područje Češke zahvatilo je snažni val [[Epidemija|epidemije]] [[Kuga|kuge]]. Iako je Jan z Jenštejna preživio prvu epidemiju, tijekom sljedećeg naleta [[bolest]]i dobio je [[Infekcija|infekciju]], no kako je tada riječ "kuga" označavala dugi niz različitih bolesti, ne može se točno utvrditi je li on stvarno patio od te bolesti ili je uzrok njegova oboljenja bio neki drugi. Prema nekim izvorima, moguće je da se u njega javio jedan oblik [[epilepsija|epilepsije]] koja izaziva [[upala|upale]] u [[Mozak|mozgu]], koje su možda objašnjenje za različite vizije koje je iznenadno dobivao u vrijeme oboljenja. Bolest je svakako uzrokovala veliku promjenu osobnosti, što je kasnije ostavilo traga odnosno utjecalo na njegove vjerske poglede i stavove, u kojima je njegova [[Sekularizam|sekularna orijentacija]] bila popraćena [[Asketizam|asketskim idejama]].<ref> {{češ oznaka}} {{engl}} J. Ježek, [http://www.worldcat.org/title/jan-z-jenstejna-treti-arcibiskup-prazsky/oclc/500222928 ''Jan z Jenštejna, třetí arcibiskup Pražský.''], Nákladem katolického spolku tiskového, V. Kotrba, 1900. </ref> | ||
=== Vjerska uvjerenja === | === Vjerska uvjerenja === | ||
| Redak 35: | Redak 35: | ||
Osim što se isticao na političkoj i vjerskoj sceni, Jan od Jenštejna poznat je i po svom zalaganju za popularizacijom umjetnosti ne samo u višim društvenim slojevima, kao što je bilo češko [[plemstvo]], već i promicanjem umjetničkih ideja među [[građanstvo]]m i običnim pukom. Budući da je velik dio [[pučanstvo|pučanstva]] živio vrlo skromno i radio teške fizičke poslove samo u svrhu preživljavanja, ubrzo je svoje utočište ipak pronašao među obrazovanim plemstvom s kojim je organizirao i izveo rekonstrukciju nekoliko obližnjih dvoraca, uključujući i dvorac Jenštejna. | Osim što se isticao na političkoj i vjerskoj sceni, Jan od Jenštejna poznat je i po svom zalaganju za popularizacijom umjetnosti ne samo u višim društvenim slojevima, kao što je bilo češko [[plemstvo]], već i promicanjem umjetničkih ideja među [[građanstvo]]m i običnim pukom. Budući da je velik dio [[pučanstvo|pučanstva]] živio vrlo skromno i radio teške fizičke poslove samo u svrhu preživljavanja, ubrzo je svoje utočište ipak pronašao među obrazovanim plemstvom s kojim je organizirao i izveo rekonstrukciju nekoliko obližnjih dvoraca, uključujući i dvorac Jenštejna. | ||
Neki povjesničari smatraju da je svojim životom i djelom kasnije utjecao i na [[Ivana Orleanska|Ivanu Orleansku]], a mnoge njegove vjerske vizije objašnjavane su kao ne samo pokazivanje vlastite osobnosti, već i stanje svoga [[um]]a. Osim u [[arhitektura|arhitekturi]] i [[restauracija|restauraciji]], okušao se i u [[Pjesništvo|pjesništvu]] i [[glazba|glazbi.]] Iako je bio glazbeno obrazovan, mnogi smatraju da mnoga njegova glazbena djela nisu nastajala sustavno, već slučajno, kao izričaj tjelesnog i [[Duhovnost|duševnog stanja]] ili kao [[nadahnuće]] iz [[Priroda|prirode]] ili svakodnevnog života. Do 1380. godine uglavnom je skladao glazbu za [[ples]], nakon čega se okreće [[Vjerska glazba|vjerskoj glazbi]]. Svoj cjelokupni glazbeni rad objavio je u zbirci '' Die Hymnen Johanns von Jenstein, Erzbischofs von Prag Q. M. Drevese'', koja je reizdanje doživjela samo jedanput, [[1886.]], i to na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]].<ref> {{lat oznaka}} {{engl}} {{ | Neki povjesničari smatraju da je svojim životom i djelom kasnije utjecao i na [[Ivana Orleanska|Ivanu Orleansku]], a mnoge njegove vjerske vizije objašnjavane su kao ne samo pokazivanje vlastite osobnosti, već i stanje svoga [[um]]a. Osim u [[arhitektura|arhitekturi]] i [[restauracija|restauraciji]], okušao se i u [[Pjesništvo|pjesništvu]] i [[glazba|glazbi.]] Iako je bio glazbeno obrazovan, mnogi smatraju da mnoga njegova glazbena djela nisu nastajala sustavno, već slučajno, kao izričaj tjelesnog i [[Duhovnost|duševnog stanja]] ili kao [[nadahnuće]] iz [[Priroda|prirode]] ili svakodnevnog života. Do 1380. godine uglavnom je skladao glazbu za [[ples]], nakon čega se okreće [[Vjerska glazba|vjerskoj glazbi]]. Svoj cjelokupni glazbeni rad objavio je u zbirci '' Die Hymnen Johanns von Jenstein, Erzbischofs von Prag Q. M. Drevese'', koja je reizdanje doživjela samo jedanput, [[1886.]], i to na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]].<ref> {{lat oznaka}} {{engl}} {{tal oznaka}} [http://v2.manuscriptorium.com/apps/main/en/index.php?request=request_document&docId=set20060315_118_25 Corpus officiorum monasterii s. Georgii in castro Pragensi], manuscriptorium.com, 20. rujna 2010. </ref> | ||
Njegov [[književnost|književni opus]] uključuje vjerske i filozofske [[knjiga|knjige]], [[traktat]]e i [[basna|basne]]: | Njegov [[književnost|književni opus]] uključuje vjerske i filozofske [[knjiga|knjige]], [[traktat]]e i [[basna|basne]]: | ||
* ''Tractatulus de potestate clavium''<ref> {{engl}} [https://books.google.hr/booksid=Am1qNk2w8rkC&pg=PA185&lpg=PA185&dq=tractatulus+de+potestate+clavium&source=bl&ots=OkETa57BDf&sig=tolYoXXQ5slSUNu1o7xQv7CbwY&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwi4lOzG8qvJAhXMEywKHc7CDOoQ6AEIHjAB#v=onepage&q=tractatulus%20de%20potestate%20clavium&f=false Tractatus Theologicus de Potestate Clavium In Distribuendis Ex Thesauro], Google knjige, Javna knjižnica u Lionu, digitalizirano 14. ožujka 2011., str. 185 </ref> | * ''Tractatulus de potestate clavium''<ref> {{engl}} [https://books.google.hr/booksid=Am1qNk2w8rkC&pg=PA185&lpg=PA185&dq=tractatulus+de+potestate+clavium&source=bl&ots=OkETa57BDf&sig=tolYoXXQ5slSUNu1o7xQv7CbwY&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwi4lOzG8qvJAhXMEywKHc7CDOoQ6AEIHjAB#v=onepage&q=tractatulus%20de%20potestate%20clavium&f=false Tractatus Theologicus de Potestate Clavium In Distribuendis Ex Thesauro], Google knjige, Javna knjižnica u Lionu, digitalizirano 14. ožujka 2011., str. 185 </ref> | ||
* ''Traktat Jana z Jenšteina proti Vojtěchovi Rankovu o odúmrtech''<ref> {{ | * ''Traktat Jana z Jenšteina proti Vojtěchovi Rankovu o odúmrtech''<ref> {{češ oznaka}} [https://www.cistbrno.cz/Record/mzk.MZK03-001208413 TRAKTAT Jana z Jenšteina proti Vojtěchovi Rankovu o odúmrtech], ČistBrno.cz, pristupljeno 24. studenog 2015. </ref> | ||
* ''Epistola ad Iohannem Noviforensem missa'' | * ''Epistola ad Iohannem Noviforensem missa'' | ||
* ''Libellum de fuga mundi'' | * ''Libellum de fuga mundi'' | ||
| Redak 50: | Redak 50: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* {{ | * {{češ oznaka}} [https://web.archive.org/web/20090125045055/http://www.nacr.cz/karel/viewer.asp?id=27&click=next Pečať Jana z Jenštejna, praškog nadbiskupa (1379. - 1396.), kancelara Václava IV. (1376. – 1384.), 1385.] | ||
{{s-start}} | {{s-start}} | ||
Posljednja izmjena od 31. svibanj 2025. u 01:01
| Monsinjor Jan od Jenštejna | |
|---|---|
| Praški nadbiskup | |
 Bista u katedrali sv. Vida u Pragu, 14. stoljeće.
| |
 | |
| Rođen | 27. prosinca 1347. – 1350. |
| Umro | 17. lipnja 1400. Rim |
| Zaređen za svećenika | 19. ožujka 1379. |
| Portal: Kršćanstvo | |
| Portal o životopisima | |
Jan od Jenštejna (? 27. prosinca 1347. – 1350.[1], (vjerojatnije 1350.[2]) – Rim, 17. lipnja 1400.[3]) bio je 3. praški nadbiskup[4], dresden-meinsenski biskup te tajnik i savjetnik bohemskog kralja Vaclava IV.[5]
Životopis
Obrazovanje
Jan je došao iz bogatih plemićkih gospodarskih obitelji Vlašimića i Jenštejna, koji su pripadali obrazovanoj aristokraciji koja je uživala visoke poslove u državnim službama. Njegov otac, Pavao od Vlašima i Jenštejna, služio je kao kraljevski bilježnik (notar)[5], dok je njegov stric Jan Očko od Vlašima bio 2. praški nadbiskup i nosio titulu prvog češkog (bohemskog) kardinala.[6] Budući da je otac od njega očekivao rad u državnoj službi, omogućio mu je kvalitetno i opsežno obrazovanje. Najprije je studirao u Středyu, ali se ubrzo prebacuje u Prag, iz kojeg odlazi na studij teologije u Bologni i Padovi. Nakon položenog studija i stečene diplome pohađao je nakratko na Sveučilištu u Montpellieru, no ubrzo se seli u Pariz, gdje mu je ponuđen posao profesora na sveučilište Sorbonne.[1] Iako je jedno vrijeme radio kao profesor, nije odbio poziv koji je došao iz Praga, te se ubrzo vratio u domovinu.
Karijera do 1380.
U Prag, se točnije, vratio 1373. godine, kao priznati stručnjak na području kanonskog prava. U to vrijeme, Karlo IV., kao prijatelj Vaclava IV. imenuje ga kraljevskim kancelarom i savjetnikom. No, njegova pravaa politička karijera započela je u 1375. kada je imenovan biskupom Meissena. Pokazavši se dobrim biskupom, 19. ožujka 1379. papa Urban VI. ga proglašava nadbiskupom Praške nadbiskupije, a iste godine je imenovan i savjetnikom kralja Vjeneceslava IV.. čime je postaje jednim od najbližih kraljevih suradnika.
1380. područje Češke zahvatilo je snažni val epidemije kuge. Iako je Jan z Jenštejna preživio prvu epidemiju, tijekom sljedećeg naleta bolesti dobio je infekciju, no kako je tada riječ "kuga" označavala dugi niz različitih bolesti, ne može se točno utvrditi je li on stvarno patio od te bolesti ili je uzrok njegova oboljenja bio neki drugi. Prema nekim izvorima, moguće je da se u njega javio jedan oblik epilepsije koja izaziva upale u mozgu, koje su možda objašnjenje za različite vizije koje je iznenadno dobivao u vrijeme oboljenja. Bolest je svakako uzrokovala veliku promjenu osobnosti, što je kasnije ostavilo traga odnosno utjecalo na njegove vjerske poglede i stavove, u kojima je njegova sekularna orijentacija bila popraćena asketskim idejama.[7]
Vjerska uvjerenja
Za njega se vrlo značajan pomak u vjerskim mišljenjima dogodio poslije 1380. godine. Prije je među nositeljima viših crkvenih titula (biskupi, nadbiskupi, kardinali) vladalo mišljenje da osim duhovne brige za svoj narod, imaju pravo i neke ovozemaljske zadatke. Tako je i Jan od Jenštejna vjerovao da ima pravo na odlazak u lov i turnire, proučavanje klasičnih znanosti, slušanje i skladanje klasične glazbe za ples, a uz sve bio je i također vrlo dobar plesač. Nakon što je preživio svoju bolest, njegova osobnost se promijenila i postao je vrlo netolerantan pustinjak koji je spavao na kamenom podu, nosio okove, trenirao samokažnjavanje na što ga je njegov ispovijednik nekoliko puta upozoravao. U toj svojoj promjeni osobnosti prekinuo je sve odnose s Francuskom i usmjerio se isključivao na odnose sa Rimom i Svetom stolicom.[8]
Umjetnička ličnost
Osim što se isticao na političkoj i vjerskoj sceni, Jan od Jenštejna poznat je i po svom zalaganju za popularizacijom umjetnosti ne samo u višim društvenim slojevima, kao što je bilo češko plemstvo, već i promicanjem umjetničkih ideja među građanstvom i običnim pukom. Budući da je velik dio pučanstva živio vrlo skromno i radio teške fizičke poslove samo u svrhu preživljavanja, ubrzo je svoje utočište ipak pronašao među obrazovanim plemstvom s kojim je organizirao i izveo rekonstrukciju nekoliko obližnjih dvoraca, uključujući i dvorac Jenštejna.
Neki povjesničari smatraju da je svojim životom i djelom kasnije utjecao i na Ivanu Orleansku, a mnoge njegove vjerske vizije objašnjavane su kao ne samo pokazivanje vlastite osobnosti, već i stanje svoga uma. Osim u arhitekturi i restauraciji, okušao se i u pjesništvu i glazbi. Iako je bio glazbeno obrazovan, mnogi smatraju da mnoga njegova glazbena djela nisu nastajala sustavno, već slučajno, kao izričaj tjelesnog i duševnog stanja ili kao nadahnuće iz prirode ili svakodnevnog života. Do 1380. godine uglavnom je skladao glazbu za ples, nakon čega se okreće vjerskoj glazbi. Svoj cjelokupni glazbeni rad objavio je u zbirci Die Hymnen Johanns von Jenstein, Erzbischofs von Prag Q. M. Drevese, koja je reizdanje doživjela samo jedanput, 1886., i to na njemačkom jeziku.[9]
Njegov književni opus uključuje vjerske i filozofske knjige, traktate i basne:
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 (češ.) Nárůst středověké krize v Čechách, rozpory mezi světskou a církevní mocí, vláda Václava IV., Dějepis.info, pristupljeno 23. studenog 2015.
- ↑ (češ.) Návrh na zrušení části AZÚR hl.m. Prahy vymezení SOKP (Arhivirano 31. ožujka 2008.), jenštejn.cz, pristupljeno 20. studenog 2015.
- ↑ (češ.) Jan z Jenštejna
- ↑ (češ.) Cisterciácký klášter (Arhivirano 26. svibnja 2008.)
- ↑ 5,0 5,1 (češ.) Kdo byl kdo, libri.cz
- ↑ (češ.) Stránky hradu Jenštejn (Arhivirano 22. svibnja 2008.)
- ↑ (češ.) (eng.) J. Ježek, Jan z Jenštejna, třetí arcibiskup Pražský., Nákladem katolického spolku tiskového, V. Kotrba, 1900.
- ↑ (eng.) Weltsch, Ruben Ernest: Archbishop John of Jenstein (1348-1400): Papalism, Humanism and Reform in Pre-Hussite Prague, Michigansko sveučilište, Mouton, 1968., Google knjige
- ↑ (lat.) (eng.) (tal.) Corpus officiorum monasterii s. Georgii in castro Pragensi, manuscriptorium.com, 20. rujna 2010.
- ↑ (eng.) Tractatus Theologicus de Potestate Clavium In Distribuendis Ex Thesauro, Google knjige, Javna knjižnica u Lionu, digitalizirano 14. ožujka 2011., str. 185
- ↑ (češ.) TRAKTAT Jana z Jenšteina proti Vojtěchovi Rankovu o odúmrtech, ČistBrno.cz, pristupljeno 24. studenog 2015.
Vanjske poveznice
| Titule u Katoličkoj crkvi | ||
|---|---|---|
| Prethodnik Jan Očko od Vlašima |
praški nadbiskup 1379. - 1396. |
Nasljednik Olbram III. ze Škvorce |