More actions
m Zamjena teksta - '.- 2' u '. — 2' |
m Zamjena teksta - '<!--'''Iv(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Ivan Crnolatac''' ([[Sarajevo]], [[5. kolovoza]] [[1913.]] - [[Split]], [[1. prosinca]] [[1985.]]), hrvatski [[geolog]], [[biolog]] i [[muzeolog]]<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=12807 Hrvatska enciklopedija LZMK] Ivan Crnolatac (pristupljeno 4. veljače 2016.)</ref><ref name="biografski">[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=54817 Hrvatski biografski leksikon, LZMK] Darko Bidjin (1989): Ivan Crnolatac (pristupljeno 4. veljače 2016.)</ref> | |||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 10:52
Ivan Crnolatac (Sarajevo, 5. kolovoza 1913. - Split, 1. prosinca 1985.), hrvatski geolog, biolog i muzeolog[1][2]
Životopis
Rođen u Sarajevu 1913. godine. U Bihaću završio gimnaziju. U Zagrebu je studirao biologiju, a magistrirao je geologiju. U Geološko-paleontološkom muzeju kustos od 1941. godine. Ondje je zajedno s kolegama Krešimirom Sakačem, Melitom Pavlovskom i Antom Milanom postavio stalni postav 1968. godine. ravnatelj muzeja. [3] Bio je ravnatelj tog muzeja čijoj je modernizaciji pridonio. Bavio se geološkim kartiranjem (istarska naselja) i inim geološkim temama.[1] Muzejska problematika bila mu je osnovna djelatnost, ali bavio se i geološkom problematikom u rudnicima Raša i Ljubija, velikim građevinskim zahvatima poput hidroelektrana Peruča, Split, Senj, Rječina, tunel Učka, razne magistralne ceste, vodoopskrba Rijeke i brojnih hrvatskih otoka. Osim u Hrvatskoj i BiH, djelovao i u Iranu, Libanonu, Egiptu i Sudanu. Znanstvene i stručne radove objavio u Geološkom vjesniku. Član i predsjednik Hrvatskog geološkog društva.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Hrvatska enciklopedija LZMK Ivan Crnolatac (pristupljeno 4. veljače 2016.)
- ↑ 2,0 2,1 Hrvatski biografski leksikon, LZMK Darko Bidjin (1989): Ivan Crnolatac (pristupljeno 4. veljače 2016.)
- ↑ Vijesti Hrvatskoga geološkog društva godina XXXX, Zagreb, lipanj 2013. 50/1 Nediljka Prlj i Katarina Krizmanić: In memoriam Krešimir Sakač (1930. — 2011.), str. 51-2 (pristupljeno 4. veljače 2016.)