Stanko Hondl: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 23:49

Stanko Hondl (Zagreb, 22. listopada 1873. - Zagreb, 16. travnja 1971.), profesor fizike na Sveučilištu u Zagrebu, bavio se teorijskom i eksperimentalnom fizikom te filozofijom znanosti.

Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1891. godine.^[1] Studirao je matematiku i fiziku na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu (kod prof. Vinka Dvořáka) i diplomirao 1895. Boravio je u Göttingenu i Berlinu, gdje je slušao Planckova predavanja i sudjelovao u njegovu seminaru. Doktorirao je 1898. u Zagrebu. Zaposlio se kao gimnazijski profesor fizike u Vinkovcima 1896., a potom u Zagrebu (1896. - 1912.). Predavao je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu u dva navrata: 1895. i od 1908. do 1912. godine.^[2] Habilitirao je za privatnog docenta fizike i započeo predavanja na Sveučilištu (1902./03.). Godine 1911. biva izabran za izvanrednog, a 1915. za redovitog profesora Mudroslovnog (kasnije Filozofskog) fakulteta. Bio je predstojnik Fizikalnog kabineta od 1911. i dekan fakulteta (1919./20. i 1932./33.), te je zaslužan za izgradnju zgrade Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na Marulićevom trgu 19 (koja je sve do 1991. korištena za tu namjenu). Bio je rektor Sveučilišta (1936. - 1938.), član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti: dopisno od 1908. i redoviti od 1923. te njezin potpredsjednik (1933. - 1942.), predsjednik Hrvatskog prirodoslovnog društva (1934. - 1936.), pročelnik Astronomske sekcije, potpredsjednik Društva srednjoškolskih profesora i suradnik Nastavnoga vjesnika (1907. - 1911.).

Prof. Hondl se bavio teorijskom i eksperimentalnom fizikom, poviješću fizike kao i filozofskim pitanjima znanosti (poznate su rasprave: O nulmjestima gibanja tekućine, Nacrt povijesti kvantitativne atomistike, Pogledi suvremene fizike, Anatomija fizikalnih znanosti). Za povijest fizike posebno su važni njegovi radovi o Markantunu de Dominisu i Ruđeru Boškoviću (Marko Antonije de Dominis kao fizičar, Faraday o Boškovićevoj atomistici, Boškovićevi računi o gustoći svjetlosti Stay i Bošković o apsolutnom gibanju, Boškovićev dalekozor s vodom, Bošković i fotometrija, Dvije osebujne Boškovićeve zamisli, I. Relativna sila inercije, II. Stvaranje svijeta i dr.). Napisao je također niz srednjoškolskih udžbenika iz fizike, a predavanjima na Pučkom sveučilištu, popraćenim pokusima, te prilozima u časopisu Priroda, doprinio je i popularizaciji znanosti.

Izvori

↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 919., ISBN 978-953-95772-0-7
↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 894., ISBN 978-953-95772-0-7

Članak Stanko Hondl Ane Smontare, Matematičko-fizički list, God. LVI 3/223

Nedovršeni članak Stanko Hondl koji govori o hrvatskom znanstveniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

[:0-1] Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 919., ISBN 978-953-95772-0-7

[2] Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 894., ISBN 978-953-95772-0-7

[1]

[2]

Inačica od 23. kolovoz 2021. u 23:08 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 23:49 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Stanko Hondl'''-->'''~~Stanko Hondl''' ([[Zagreb]], [[22. listopada]] [[1873.]] - [[Zagreb]], [[16. travnja]] [[1971.]]), profesor fizike na [[Sveučilište u Zagrebu\|Sveučilištu u Zagrebu]], bavio se teorijskom i eksperimentalnom [[fizika\|fizikom]] te [[filozofija znanosti\|filozofijom znanosti]].		Stanko Hondl''' ([[Zagreb]], [[22. listopada]] [[1873.]] - [[Zagreb]], [[16. travnja]] [[1971.]]), profesor fizike na [[Sveučilište u Zagrebu\|Sveučilištu u Zagrebu]], bavio se teorijskom i eksperimentalnom [[fizika\|fizikom]] te [[filozofija znanosti\|filozofijom znanosti]].

	Pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu\|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb]]u koju je završio 1891. godine.<ref name=":0">Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 919., {{ISBN\|978-953-95772-0-7}}</ref> Studirao je [[matematika\|matematiku]] i [[fizika\|fiziku]] na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu (kod prof. [[Vinko Dvořák\|Vinka Dvořáka]]) i diplomirao [[1895.]] Boravio je u [[Göttingen]]u i [[Berlin]]u, gdje je slušao [[Max Planck\|Planckova]] predavanja i sudjelovao u njegovu seminaru. Doktorirao je [[1898.]] u [[Zagreb]]u. Zaposlio se kao gimnazijski profesor fizike u [[Vinkovci]]ma [[1896.]], a potom u Zagrebu (1896. - 1912.). Predavao je u [[Klasična gimnazija u Zagrebu\|Klasičnoj gimnaziji]] u [[Zagreb]]u u dva navrata: 1895. i od 1908. do 1912. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 894., {{ISBN\|978-953-95772-0-7}}</ref> Habilitirao je za privatnog docenta fizike i započeo predavanja na Sveučilištu (1902./03.). Godine [[1911.]] biva izabran za izvanrednog, a [[1915.]] za redovitog profesora Mudroslovnog (kasnije Filozofskog) fakulteta. Bio je predstojnik Fizikalnog kabineta od [[1911.]] i dekan fakulteta (1919./20. i 1932./33.), te je zaslužan za izgradnju zgrade [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu\|Prirodoslovno-matematičkog fakulteta]] na Marulićevom trgu 19 (koja je sve do [[1991.]] korištena za tu namjenu). Bio je rektor Sveučilišta (1936. - 1938.), član [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti\|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]]: dopisno od 1908. i redoviti od 1923. te njezin potpredsjednik (1933. - 1942.), predsjednik Hrvatskog prirodoslovnog društva (1934. - 1936.), pročelnik Astronomske sekcije, potpredsjednik Društva srednjoškolskih profesora i suradnik ''Nastavnoga vjesnika'' (1907. - 1911.).		Pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu\|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb]]u koju je završio 1891. godine.<ref name=":0">Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 919., {{ISBN\|978-953-95772-0-7}}</ref> Studirao je [[matematika\|matematiku]] i [[fizika\|fiziku]] na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu (kod prof. [[Vinko Dvořák\|Vinka Dvořáka]]) i diplomirao [[1895.]] Boravio je u [[Göttingen]]u i [[Berlin]]u, gdje je slušao [[Max Planck\|Planckova]] predavanja i sudjelovao u njegovu seminaru. Doktorirao je [[1898.]] u [[Zagreb]]u. Zaposlio se kao gimnazijski profesor fizike u [[Vinkovci]]ma [[1896.]], a potom u Zagrebu (1896. - 1912.). Predavao je u [[Klasična gimnazija u Zagrebu\|Klasičnoj gimnaziji]] u [[Zagreb]]u u dva navrata: 1895. i od 1908. do 1912. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 894., {{ISBN\|978-953-95772-0-7}}</ref> Habilitirao je za privatnog docenta fizike i započeo predavanja na Sveučilištu (1902./03.). Godine [[1911.]] biva izabran za izvanrednog, a [[1915.]] za redovitog profesora Mudroslovnog (kasnije Filozofskog) fakulteta. Bio je predstojnik Fizikalnog kabineta od [[1911.]] i dekan fakulteta (1919./20. i 1932./33.), te je zaslužan za izgradnju zgrade [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu\|Prirodoslovno-matematičkog fakulteta]] na Marulićevom trgu 19 (koja je sve do [[1991.]] korištena za tu namjenu). Bio je rektor Sveučilišta (1936. - 1938.), član [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti\|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]]: dopisno od 1908. i redoviti od 1923. te njezin potpredsjednik (1933. - 1942.), predsjednik Hrvatskog prirodoslovnog društva (1934. - 1936.), pročelnik Astronomske sekcije, potpredsjednik Društva srednjoškolskih profesora i suradnik ''Nastavnoga vjesnika'' (1907. - 1911.).